Edgar Morin – Mislilac bez granica
Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.
Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija
Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.
Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza
Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.
Tok – Psihologija optimalnog iskustva
Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.
Harmonija i ljepota u znanosti
Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.
Čovjek i svemir
Svemir promatran teleskopom i mikroskopom svemir je veličanstvenog i zadivljujućeg reda. Za mnoge beživotan, a za mudre svemir posvuda prisutnog Života, odnosno evoluirajuće svijesti koja se širi u rasponu od najjednostavnijih do najsloženijih oblika života. Sve je utjelovljenje jednog Duha, sve je povezano u simfonijsku cjelinu. Tek kada čovjek spozna sebe kao dio tog Duha, otkriva svoju bit i svrhu, a probuđena volja preuzima vodstvo i radi na dobrobit svih živih bića.
Hermetizam i renesansa
Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Uljudnost kao odabir
Uljudnost gradi društvene odnose i preduvjet je ljudske suradnje. Uobičajeno se veže uz norme ponašanja koje ne moraju odražavati iskrene namjere pa se često izjednačava s licemjerjem. No, uljudnost nije puki izvanjski izraz, ima korijen u uljuđivanju, odnosno u ugađanju naših misli, osjećaja i želja s humanim dijelom naše ljudske prirode. Tada stvaramo harmoniju, u protivnom kakofoniju. Uljudnost gradi puteve i mostove harmoničnog suživota.
Francis Bacon: O nevoljama
Pozivajući se na mudrost stoika, mitske i biblijske priče, engleski filozof, državnik i znanstvenik Francis Bacon u eseju O nevoljama uspoređuje blagostanje i nevolje i sagledava njihova dva lica. Oba iskustva nose izazove i prilike: blagostanje najbolje otkriva porok, a nevolja vrlinu; u blagostanju je vrlina umjerenost, u nevolji odvažnost. Iako je blagostanje poželjno i ugodno, nevolja je vrjednija za oblikovanje karaktera, razvoj moralne i duhovne snage.
Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof
Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.
David Brooks: Društvena životinja
Američki novinar David Brooks u knjizi Društvena životinja, podnaslova Skriveni izvori ljubavi, karaktera i postignuća, duhovito analizira što pokreće naše ponašanje i donošenje odluka. Svoja zapažanja iznosi kroz životne priče glavnih likova i potkrepljuje ih najnovijim znanstvenim otkrićima koja rasvjetljavaju nesvjesno. Tvrdi da na naše životne odluke više utječu naše emocije, nego razum i da nas od životinja ne razlikuje samo razum, nego i uzvišena priroda naših moralnih osjećaja i osjećaj zajedništva.
Zaratustra – O prirodi dobra i zla
Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.