mudrost – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, astronomski artefakti, civilizacije, čovjek, galaksija, Maria Inês Gomes, Merkur, Mliječni put, mudrost, nebeska tijela, noćno nebo, orbita, planeti, Pluton, postojanost, pretpovijesne kulture, red, revolucija, rotacija, Sofija Stepanovska, sunce, Sunčev sustav, svemir, svijet, temeljna životna pitanja, Vrhovno biće, zemlja, znanje, zviježđa, zviježđe|

Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Postati prijatelj sebi

Categories: Filozofija|Tags: 12-2025, Ana Jončić, država, duša, filozof, grčka filozofija, hrabrost, kriteriji, ljudska priroda, mudrost, nagoni, Platon, porivi, Pravednost, psihički svijet, psyche, razum, sklad, sreća, trezvenost, umijeće življenja, umjerenost, unutarnji razgovor, unutarnji svijet, usavršavanje, vladanje sobom, vrlina|

Pod prijateljstvom podrazumijevamo skladan odnos s drugim ljudima s kojima možemo podijeliti radosti i tuge. No, stari grčki filozofi naglašavali su važnost uspostavljanja odnosa sa samim sobom i upoznavanja sebe. Postizanje unutarnjeg sklada Platon naziva "postati prijatelj sebi". Prijateljstvo sa sobom omogućuje prijateljstvo s drugima. To stanje ne dolazi samo po sebi, rezultat je svjesnog nastojanja i odnosa koji se gradi i usavršava te jamči sretan život.

Michelangelov San i Platonov Fedar

Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|

Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Glas tišine

Categories: Filozofija|Tags: "cvjetovi života", "yogini s bijelih planina", 10-2025, Arhan, autentičnost, čarobnjak Mara, dana, dhyana, djelovanje, Doktrina oka, Doktrina srca, Dolina istinskog svjetla, drevni tekstovi, duša, dvorana patnje, glas istine, glas savjesti, hramovi, iluzija, istina, istočna filozofija, Knjiga zlatnih pravila, kontemplacija, kraljevstvo Maye, Kshanti, lanu, Marijana Starčević Vukajlović, mistika, mudrost, nesebičnost, neznanje, nirvana, nutrina, oslobođenje čovjeka, patnja, podzemne biblioteke, požrtvovnost, prajna, Psiha, ruska filozofkinja Helena Petrovna Blavatsky, Samospoznaja, Sedam vrata, Shila, simboli, smisao postojanja, spoznaja, Staza oslobođenja, Tibet, tibetske legende, tihi govornik, tri dvorane, učenje, Velika hereza, viraga, virya, vrijednosti, vrlina, zlatni ključ|

Glas tišine izbor je iz tibetske Knjige zlatnih pravila koja sadrži temeljna učenja istočne filozofije. Odabir je napravila Helena Petrovna Blavatsky u nastojanju da duboku mudrost drevnog Tibeta što razumljivije i poticajnije prenese zapadnim tragateljima odgovora na pitanja: koji je smisao i cilj mog postojanja, i kako ga dostići? Glas tišine uči da tek kada odbacimo metež vanjskog svijeta i postignemo nutarnju tišinu, možemo "čuti" tihog govornika, glas istine i savjesti koji boravi u svakome od nas, savjetuje nas i vodi na putu samoostvarenja.

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Mladost

Categories: Psihologija|Tags: 06-2025, budućnost, evolucija, ideje, iskustva, Ivančica Krivdić, Kurukshetra, Mahabharata, mladi, mladost duha, mudrost, nebo, Nilakanta Sri Ram, novi poredak, polarizacija, prošlost, revolucija, revolucionari, svijet|

Mladost obično povezujemo s neiskustvom i pomanjkanjem mudrosti. No, u srcima mladih je, kao u sjemenkama, pohranjeno sažeto iskustvo prošlosti i plamen entuzijazma. Današnja globalna civilizacija po mnogočemu je na zalasku, osuđena na propast. Svijet vapi za obnovom, a to traži odvažne, kreativno usmjerene mlade ljude, i one mlade duhom. Na naslijeđu starog, mladi će izgraditi novi svijet, novi skladni poredak.