Ralph Waldo Emerson
Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.
Svaki je čovjek umjetnik
Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.
Srednjovjekovna estetika
Srednjovjekovna umjetnost bila je snažno prožeta kršćanstvom, no njezina estetika, odnosno filozofija umjetnosti, potječe iz antičkog svijeta, posebno neoplatonizma. Polazište je platonske i neoplatonske estetike u ideji da je ljepota svijeta slika i odraz idealne Ljepote, a kršćanske da je vidljiva zemaljska ljepota uprizorenje božanstva, odnosno Božje očitovanje u stvarima. Zajedničko im je da umjetničko djelo treba odražavati duhovnu bit stvari preko koje se može spoznati vrhovni princip ili Bog. Pri prosuđivanju ljepote presudan je um, a ne osjetila.
Filozofija umjetnosti
Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.
Rafaelovi crteži – Očima duše
Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.
Khalil Gibran – Prorok
Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.
Bharatanatyam – plesna priča bogova i ljudi
Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.
Muzika nebeskih sfera
O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundana – muzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.
Pod dirigentskom palicom
Kada početkom XIX. stoljeća dolazi do znatnog širenja orkestra i kada se uvodi veći broj glazbala, na scenu stupaju dirigenti. Dirigent ravna orkestrom ili zborom i zadužen je za što vjerniju interpretaciju djela. On je posrednik između skladatelja, izvođača i publike. Jedan od najvećih dirigenata, koji je savršeno razumio glazbu te je posjedovao izvanrednu sposobnost balansiranja čitavog orkestra, bio je slavni Arturo Toscanini
Slavoluci u Rimskom Carstvu
Rimljani su od grada-države neumornim osvajanjima stvorili moćno carstvo koje se protezalo na tri kontinenta. Po povratku iz osvajačkih pohoda, najveća čast za vojskovođe bio je prolazak u svečanoj povorci kroz trijumfalni luk – slavoluk. Prolazak kroz slavoluk simbolički je označavao ulazak u nove zemlje. Vremenom su slavoluci postali simbol Rimskog Carstva i njegovih pobjedonosnih osvajanja.
Vladimir Devidé
Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.
Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere
Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.
