Harmonija – sklad raznolikosti

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Više

Ivan Meštrović – Vječnost u kamenu

Ivan Meštrović, kipar, arhitekt, pisac, naš veliki umjetnik bogate i raznolike djelatnosti, za svoj je rad dobio brojna domaća i međunarodna priznanja. Vlastiti izraz pronalazi neumorno tragajući ne za originalnosti, već za suštinom i sadržajem. Naglašavao je da pravo umjetničko stvaralaštvo treba otkrivati ono što drugi ne znadu i ne vide te da istodobno treba biti i pjesma i molitva, izvan vremena i prostora. Njegov doprinos umjetnosti nalazi se u snazi kojom je univerzalne ljudske težnje i vrijednosti majstorski ovjekovječio u svojim djelima.

Više

Aztečka poezija

Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.

Više

Hadrijanovi memoari

Hadrijanovi memoari francuske spisateljice Marguerite Yourcenar izniman je povijesno-filozofski roman o rimskom caru Hadrijanu. Nastajao je uz prekide tijekom tri desetljeća, kroz sveobuhvatno istraživanje o samom caru, rimskom imperiju i o svijetu tog vremena. Hadrijan je prikazan u sutonu životu, udubljen u filozofska promišljanja o životu, prolaznosti i smrti… Pisan u prvom licu, roman uvjerljivo i vjerodostojno približava duh starog Rima današnjem svijetu.

Više

Rainer Maria Rilke – Pisma mladom pjesniku

Pisma mladom pjesniku odgovori su velikog njemačkog pjesnika i filozofa Rilkea na upit pjesnika-početnika Kappusa o njegovim pjesničkim pokušajima. Rilke malo dotiče samo pjesništvo, uglavnom mu prenosi vrijedne životne spoznaje. Savjetuje mu da se okrene vlastitoj nutrini, da sluša nutarnji glas, da stekne čvrstinu i sigurnost u sebe učeći od prirode. Naglašava važnost strpljivosti i ustrajnosti na putu jer poezija je plod autentične spoznaje proizašle iz zrelog iskustva. Zato su Pisma bezvremena i korisna svima onima koji teže umijeću življenja.

Više

Beethovenova Oda radosti

Povodom obilježavanja 250 godina rođenja Ludwiga van Beethovena prisjećamo se ovog glazbenog genija koji je često nazivan glazbenim divom i inovatorom. Središnje mjesto u njegovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama, a kruna svih jest 9. simfonija koju je stvarao skoro deset godina. Nadahnuta je Odom radosti njemačkog pjesnika i filozofa Friedricha Schillera koja slavi ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Zapanjuje da je Odu radosti završio i dirigirao praizvedbom kada je već sasvim izgubio sluh.

Više

Ljepota postaje… glazba

O postanku glazbe postoje brojne teorije, a jedna od njih je da je glazba proizašla iz čovjekove čežnje za komunikacijom s božanskim. Prava se glazba uistinu rađa kada postoji nešto uzvišeno što se želi izraziti i prenijeti i duboki je izraz duhovne potrebe. Takva glazba glasnica je ljepote, ona dira naše najtananije strune i svojom nas ljepotom prožima i harmonizira. Sve su tradicije u glazbi prepoznavale njezinu moć, Pitagora je liječio pomoću glazbe, a moderna muzikoterapija ponovno otkriva njezinu terapijsku, etičku i estetsku ulogu.

Više

Secesija

Secesija, stilski pravac s prekretnice XIX. u XX. stoljeće, zahvatila je cijelu Europu i prožela je sve umjetničke grane, a posebno upečatljiv trag ostavila je u arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti. Umjetnici nadahnuće pronalaze u prirodi; oponašajući njezine forme ostvaruju spoj lijepog i korisnog. Secesija se javlja kao odgovor na industrijalizaciju i bezlične proizvode masovne proizvodnje. Njezini pokretači rade na oživljavanju umjetničkih obrta te stvaranju predmeta oblikovanih ljudskom rukom, u nastojanju da oplemene čovjekov život.

Više

Razgovori s Goetheom

Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.

Više

Klizalište

Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.

Više

Veliki sanjar Edward Burne-Jones

Jedan od posljednjih prerafaelita, engleski slikar Edward Burne-Jones, stvara poetsko-mistične kompozicije nadahnute mitologijom, legendama i književnim izvorima. U njegovim djelima bezvremene ljepote kao da se sluti ona nevidljiva stvarnost. Njegovo se stvaralaštvo poistovjećuje s umjetničkim preporodom tog vremena čija je temeljna odrednica bila ljubav prema lijepom, kojom se suprotstavio rastućem materijalizmu viktorijanske Engleske.

Više

Orgulje – kraljica instrumenata

Veličanstven, raskošan zvuk orgulja od kojeg katedrale i crkve vibriraju iznutra i kao da otvaraju vrata neizrecivog prostor-vremena, opisali su mnogi glazbenici i književnici, a Mozart ih je nazvao Kraljicom instrumenata. Njihovo je zlatno doba u izvođačkom i skladateljskom smislu barok. Najveći doprinos orguljnoj glazbi dao je J. S. Bach čije najpoznatije fuge predstavljaju glazbena remek-djela.

Više