Lijepe umjetnosti

Početna/Lijepe umjetnosti

Antun Branko Šimić

Categories: Književnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Hans Christian Andersen

Categories: Književnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nekolicina dječjih autora svrstana je u književne besmrtnike, a među njima je i danski pisac Hans Christian Andersen. Iako je pisao kazališne komade, novele, pjesme i putopise, Andersen je svjetsku slavu i ugled stekao kao pisac dječjih bajki, a sam ih je namijenio najširoj publici. Odrastao je u sredini u kojoj su stari skandinavski mitovi i predaje još bili živi pa je taj ugođaj utkao u priče koje na jednostavan, ali upečatljiv način izražavaju univerzalnu mudrost.

Rodin – Velikan kiparstva

Categories: Umjetnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Tajne špiljske umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.

William Turner – slikar svjetla

Categories: Slikarstvo|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.

Obrazovanje i umjetnost

Categories: Umjetnost|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Ljepotu i značenje istinskih umjetničkih djela ne bismo mogli percipirati bez odgovarajućeg obrazovanja. Samo gledanje i slušanje nisu dovoljni; potrebno je obrazovati nutarnja osjetila. Ona razvijaju našu estetsku inteligenciju i omogućuju nam prepoznati ono što je dobro, ispravno i lijepo. Otvaraju nam pristup višoj stvarnosti gdje jasnije zamjećujemo ljepotu i smisao. Umjetničko obrazovanje je neophodno i zato da bi velika umjetnička djela nastavila biti izvor iz kojeg će budući naraštaji crpiti snagu i nadahnuće.

Johann Sebastian Bach

Categories: Glazba|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Njemačka obitelj s tradicijom srednjovjekovnog glazbenog zanatstva, koja je dala nekoliko glazbenih majstora, iznjedrila je i "majstora nad majstorima", virtuoza i sjajnog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha. Svirao je mnoge instrumente, no najuzvišeniju glazbu napisao je za orgulje. Bio je vođen snažnim porivom da pronikne u srž i značenje glazbe. O njegovoj gotovo pobožnoj predanosti glazbi govori natpis kojim je označavao svoje partiture: S. D. G. (Soli Deo Gloria – Samo u slavu Boga).

Zlatna harfa

Categories: Glazba|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.

Šibenska katedrala

Categories: Arhitektura|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Katedralu sv. Jakova u Šibeniku, građenu u kasnogotičko-renesansnom stilu, UNESCO je 2001. godine uvrstio u popis svjetske spomeničke baštine. Izgradnja katedrale potrajala je čitavo stoljeće, a svoj izgled najviše duguje Juraju Dalmatincu koji ju je svojim inventivnim rješenjima učinio jedinstvenom u odnosu na druge europske katedrale i kršćanske crkve. Priča o izgradnji šibenske katedrale svjedoči o golemoj volji i trudu uloženom za ostvarenje takvog bisera utkanog u kulturnu baštinu Hrvatske.

Vlaho Bukovac

Categories: Slikarstvo|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Vlaho Bukovac, naš vodeći slikar s kraja 19. stoljeća, ujedno je i najbolji portretist i majstor velikih figuralnih kompozicija svoga vremena. Nadahnuće je crpio iz antike, a motiv koji je davao slikarski potpis svim njegovim djelima bile su ruke. Svoje je cjelokupno majstorsko umijeće sažeo u djelu Gundulićev san. Snažno je utjecao na mlađu generaciju slikara te je začetnik hrvatskog modernog slikarstva. Potaknuo je izgradnju Umjetničkog paviljona u Zagrebu te osnivanje Društva hrvatskih umjetnika.

Go to Top