Orlando di Lasso – Vrhunci renesansne polifonije
Višeglasna vokalna glazba poprima od kasnog srednjeg vijeka do renesanse sve složenije oblike i dostiže svoj vrhunac u glazbenom opusu Orlanda di Lassa. Smatra se jednim od najplodonosnijih i najsvestranijih skladatelja u povijesti glazbe. Skladao je u svim glazbenim formama tog vremena, ali isključivo za glasove. Lassova polifonija kao višeglasno tkanje u kojem se glasovi isprepliću i sjedinjuju u veličanstveno suglasje omogućuje duši vinuti se u visine i naslutiti dašak vječne harmonije.
Pindar – U čast herojima
Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.
Halil Džubran – O poučavanju
Poetski esej o poučavanju iz Džubranove knjige Prorok jedan je od niza eseja koji govore o univerzalnim ljudskim temama. Pisani pomalo arhaičnim stilom u obliku propovijedi, jednostavnim razumljivim jezikom prenose bezvremenu mudrost.
Dragojla Jarnević – Život jedne žene
Dragojla Jarnević hrvatska je književnica i pedagoginja iz austro-ugarskog doba. Njezin je lik otisnut među zaslužnim velikanima u litografiji Muževi ilirske dobe. Između ostalog, zalagala se za obrazovanje kao temelj promjena na bolje, naročito za obrazovanje žena. Danas je najpoznatija po Dnevniku koji je pisala od svoje 21. godine pa sve do kraja života, a predstavlja zanimljiv zapis o tom vremenu i ljudima.
Juan Ramón Jiménez – Pjesnik svjetlosti
Španjolski pjesnik Juan Ramón Jiménez, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, jedan je od velikih europskih pjesnika prve polovice 20. stoljeća. Vrhunac njegova stvaralaštva je tzv. čista poezija. Tragajući za biti doživljaja i slika, nastojao je pjesme osloboditi svih suvišnih ukrasa te iznaći riječi koje najvjernije prenose samu bit. Snažne intuicije, teži dokučiti ono neizrecivo i tajanstveno pa mu je poezija duboka i mistična. Zbog opčinjenosti svjetlosti i bojama nazivali su ga i pjesnikom svjetlosti.
William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska
William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.
Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?
Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u "duhovnu pustinju". Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.
Milka Trnina – diva i dobrotvorka
Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.
Arhitektonski dragulji Ivana Meštrovića
Arhitektonska ostavština Ivana Meštrovića, iako ne tako impresivna kao kiparska, otkriva ga i kao velikog umjetnika oblikovanja prostora. Za svoje je građevine, uglavnom memorijalne i sakralne namjene, birao posebna, istaknuta mjesta koja ostavljaju dojam kao da se ulazi u jedan drugi svijet. Njegova arhitektura uklopljena u pejzaž spaja različite stilove no najviše je nadahnuta antičkim uzorima te oživljava klasične ideale reda i harmonije.
Cicely Mary Barker – Čarobni svijet vila
Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.
Antun Branko Šimić
Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.
Marko Marulić – otac hrvatske književnosti
Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.