ljubav

Razgovor sa smrću

Kraljevna Savitri bijaše jedino dijete kralja Ašvapatija. Nije se znalo je li bila ljepša ili pametnija. Jednom je pošla s […]

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.

Francis Bacon – O zaljubljenosti

U ovom eseju Bacon nam razotkriva svoj stav o zaljubljenosti koju naziva kolebljivom strašću. Savjetuje držati je u granicama jer njome obuzet čovjek više ne raspoznaje vlastite ciljeve i djeluje nerazumno, a stvoren je za uzvišenije stvari.

Spartansko učenje o strahu

U Sparti ustrojenoj prema nepisanim Likurgovim zakonima sve je bilo podređeno opstanku i boljitku države. Iz toga se razvilo ratno učenje i učenje o strahu koje je služilo pobjeđivanju slabosti, jačanju vrline i očuvanju časti, po čemu ih danas i pamtimo.

Platon – Gozba ili o ljubavi

U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.

Erich Fromm – filozof ljubavi i slobode

Filozof, humanist, psihoanalitičar i socijalni psiholog, Erich Fromm, je bio jedan od vodećih umova svog vremena. U svojim knjigama pi­sao je o ljubavi, slobodi, religiji, ekonomskim i političkim sustavima, destrukciji i socijalizmu.