znanost – Nova Akropola

Nanodimenzija i život

Categories: Znanost|Tags: "pametni materijali", "Teorija o Gaji", 10-2026, ambicija, Ankh, antropocentrizam, atomi, biolog Nasif Nahle, časopis Times, David Peat, dijagnostika, druga industrijska revolucija, Egipat, ekosustav, energija, entropija, Eric Drexler, evolucija, filozofija, filteri za pročišćavanje vode, Fritjof Capra, Hermes Trismegistos, James Lovelock, John von Neumann, kozmos, kvantno stanje, kvantnomehanička svojstva, Leonardo Santelices, liječenje, makrokozmos, manipulacija, materija, medicinska tehnologija, mikrokozmos, mit, modificiranje materijala, molekule, nanokontaminacija, nanoskala, nanotehnologija, nanouređaji, nanoznanost, neravnoteža, Niels Bohr, nobelovac Ilja Prigožin, obrada podataka, onečišćenje, otac nanoznanosti, prevencija bolesti, priroda, proizvodnja materijala, Sinkronicitet, sistemski pristup, solarni paneli, tehnika, teorijski fizičar Richard P. Feynman, termodinamička svojstva, termodinamika, živa bića, život, znanost|

Tradicije govore o analogiji između velikog i malog, no dok u makrokozmosu prepoznajemo povezanosti, u mikrokozmosu su te veze nejasnije. Nanoznanost prodire u te najmanje dimenzije, manipulirajući atomima i molekulama radi stvaranja "pametnih materijala". Takav razvoj otvara nove horizonte, ali nosi i rizike od narušavanja prirodne ravnoteže i stvaranja novih oblika onečišćenja. Potrebno je usvojiti filozofiju koja će nam omogućiti otkrivanje nevidljivih veza života, kako bi se dostignuća znanosti mogla koristiti za dobrobit čovječanstva.

Postoji li danas slika svijeta?

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, Antika, antropologija, Branislav Vukajlović, civilizacije, dezorijentiranost društva, egzistencijalna pitanja, etika, evolucija, filozofija, filozofska potraga, filozofska učenja, filozofski ideali, fizika, inteligencija, istina, kozmičke strune, kozmički stroj, kozmos, kretanje Sunca, mehaničke sile, metafizika, paralelni univerzumi, povijest, religijska učenja, renesansa, rotacija Zemlje, sile prirode, skriveni uzroci, smisao postojanja, srednji vijek, sudbina čovjeka, suvremena kultura, svemir, svrha postojanja, tamna energija, tamna tvar, tradicionalna slika svijeta, univerzum, ustrojstvo svijeta, vizija budućnosti, vrijednosti, zakoni života, znanost, znanstvena potraga, zviježđe|

Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.

Neil Armstrong – Prvi čovjek na Mjesecu

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, američki književnik, američki svemirski program, Apollo 11, Apollo 8, astronaut, avioni, biograf, Buzz Aldrin, Centar za svemirske letove s ljudskom posadom, čovječanstvo, Gemini VII, geologija, geološki uzorci, glazba, humanost, intuicija, istraživačke postaje, James R. Hansen, José Carlos Fernández, Jules Verne, Kristofor Kolumbo, kulturna ikona, letenje, letjelica Columbia, Lindberghov prelet Atlantika, lunarni modul Eagle, međuljudski odnosi, Michael Collins, moralne vrijednosti, NASA, Neil Armstrong: The First Man on the Moon, Norman Mailer, pilot, planet Zemlja, postaja Mir, prirodni satelit, program Apollo, racionalnost, raketa Saturn V, slava, sunce, Sunčev vjetar, svemir, svemirski brod, Svemirski centar u Houstonu, svemirski let, Sveučilište Purdue, tehnološki pothvat, velikani znanosti, vrline, zapovjednik misije, Zemljina orbita, znanost, zrakoplovstvo|

Putovanje na Mjesec, ostvareno zahvaljujući stoljećima znanstvenog razvoja te radu više od četiristo tisuća ljudi, simbol je neugasive ljudske znatiželje i težnje za otkrivanjem nepoznatoga. Zapovjedniku misije Neilu Armstrongu, osobi iznimnih sposobnosti i karaktera, pripala je povijesna uloga prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. Armstrong je pridonio novom shvaćanju Zemlje kao zajedničkog doma čovječanstva, jedinstvene cjeline koja putuje oko Sunca i istodobno predstavlja tek mali dio neizmjernog svemira.

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

Čovjek i svemir

Categories: Filozofija|Tags: 04-2026, atomi, dobrota, duh, duhovna inteligencija, energija, evolucija, galaksije, glazba, harmonija, iluzija, individualnost, inteligencija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljubav, makrokozmos, mašta, materija, mikrokozmos, mikroskop, molekule, nematerijalna stvarnost, Nilakanta Sri Ram, planeti, pokret, priroda, red, simfonija, svijest, teleskop, zakon jedinstva, zakon mehanike, život, životinje, znanost, zviježđe|

Svemir promatran teleskopom i mikroskopom svemir je veličanstvenog i zadivljujućeg reda. Za mnoge beživotan, a za mudre svemir posvuda prisutnog Života, odnosno evoluirajuće svijesti koja se širi u rasponu od najjednostavnijih do najsloženijih oblika života. Sve je utjelovljenje jednog Duha, sve je povezano u simfonijsku cjelinu. Tek kada čovjek spozna sebe kao dio tog Duha, otkriva svoju bit i svrhu, a probuđena volja preuzima vodstvo i radi na dobrobit svih živih bića.

U potrazi za novom Zemljom

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, atmosfera, biološki procesi, biološki sustav, biosfera, Branislav Vukajlović, civilizacija, čovječanstvo, egzistencijalna ugroženost, ekosustav, ekstrasolarni planeti, evolucija, fikcija, fizikalni, fotosintetski organizmi, galaksija, geološka i biološka povijest Zemlje, geološki, kambrijska eksplozija, kemijski, kisik, kopno, led, letjelica Kepler, ljudska fiziologija, ljudsko tijelo, magnetno polje, Mars, Merkur, mikroorganizmi, more, nastanjiva zona, nastanjivi planeti, prirodna ravnoteža, SF filmovi, simbioza, sonda Voyager, stanice tijela, sunce, Sunčev sustav, svemir, svjetlosne godine, tehnologija, temperatura, teraformiranje, tlak, ugljikov dioksid, vakuum, višestanični organizmi, voda, volja, živi svijet, znanost, zvijezda Alfa Centauri, zvjezdani sustav|

Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.

John Muir: Zaštitnik prirode i filozof

Categories: Ekologija|Tags: 04-2026, bizon, bušotine, ekologija, eksploatacija prirode, filozof, filozofija, istrebljenje vrsta, izlov, John Muir Trail, ljepota prirode, Moje prvo ljeto u Sierri, nacionalni parkovi, nafta, Neven Mileusnić, oblici života, otpad, pisac, Planine Kalifornije, planinski lanci Sierra Nevada i Aljaški masiv, poezija, prirodne ljepote, prirodoslovac, Putovanja po Aljasci, SAD, sječa šuma, sklad, Škotska, Theodore Roosevelt, tvornice, Velika jezera, Yosemite, zagađenje okoliša, zaštita prirode, zdravlje ljudi, znanost|

John Muir, američki prirodoslovac, pisac i filozof, istaknuto je ime u povijesti zaštite prirode. Njegov život i rad obilježeni su ljubavlju prema prirodi te neprestanim nastojanjem na očuvanju njezinih bogatstava. U djelima koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode. Njegove ideje postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.

Bog, svijest, znanost

Categories: Aktualno|Tags: 03-2026, Alan Lightman, analitičko znanje, ateisti, biologija, Bog, Buddha, budistička učenja, budizam, Carl Sagan, Christof Koch, Dalaj Lama, Daniela Devčić, DNK, Dogen, dogmatizam, duhovni učitelji, duhovnost, Einstein, eksperimenti, emocionalna stanja, energija, estetika, Esther Sternberg, fenomenologija iskustva, filozofi, filozofija, fizičari, Freeman Dyson, geni, Giulio Tononi, hinduizam, idealizam, intuicija, istina, Isus, Izgubljeni raj, Kepler, koncept sunyata, Kopernik, Kuran, ljudski duh, logika, Mahatma Gandhi, mašta, materijalizam, materijalna priroda, Max Planck, Mehmet Oz, Milton, misterij, Mojsije, moralnost, nadracionalno, Nancy Hopkins, neuroznanost, Newton, Novi zavjet, panpsihizam, Pascal, Paul Dirac, phi, poslanici, praznina, principi, priroda, priroda uma, profesor V. V. Raman, racionalno, razum, Reinhold Niebuhr, religija, religijsko znanje, robusna metoda prvog lica, Shobogenzo, Sima Sharma, smisao, soto zen, Stari zavjet, subjektivno iskustvo, Sukesh Motwani, svijest, tehnologija, Tehnološki institut u Massachusettsu, Teorija integriranih informacija, The Accidental Universe: The World You Thought You Knew (Slučajni Svemir: Svijet koji ste mislili da poznajete), The Nature and Destiny of Man (Priroda i sudbina čovjeka), The Presence of the Sacred (Prisutnost Svetog), The Universe in a Single Atom (Univerzum u atomu), Traleg Kyabgon Rinpoche, transcendentno iskustvo, Truth and Tension in Science and Religion (Istina i tenzija u znanosti i religiji), tvar, univerzalna svijest, univerzum, Upanišade, Varieties of Religious Experience (Raznolikost religijskog iskustva), vjera, William James, zagonetka Boga, Zakoni, zakoni univerzuma, zen budizma, znanost, znanstvenici|

Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.