znanost – Nova Akropola

Uloga religije u kulturi i povijesti

Categories: Antropologija|Tags: 'religare', 'slobodne umjetnosti', 01-2023, čovjekova duhovna priroda, Doba bogova, duhovna vitalnost, duhovnost, globalna kultura, Homo religiosus, Homo sapiens, ideja svetog, Iva Sladović, Julian Scott, Kriza zapadnog obrazovanja, kršćanska kultura, Mircea Eliade, povjesničar Christopher Dawson, tehnološki napredak, tolerancija, totalitarizam, zapadna kultura, znanost|

Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.

Pamćenje

Categories: Psihologija|Tags: 09-2022, evolucijska ljestvica, instinktivno ponašanje, iskustvo, ljudska priroda, Marijana Vukajlović-Starčević, materijalistički vrijednosni sustav, mozak, načini pamćenja, Psiha, sjećanje, svijest, zaborav, znanost|

Cijela priroda pamti, bilo na razini pojedinca ili vrste. Za razliku od drugih živih bića čovjek ima sposobnost voljnog pamćenja. Pamćenje je pohranjivanje iskustva koje sjećanjem obnavljamo i koristimo. Na temelju stečenih iskustava usvajamo nova i tako se razvijamo. Zato je važno što usvajamo i zadržavamo u svijesti. Također je važno oživjeti zaboravljenu mudrost naših prethodnika jer ona nas može usmjeriti prema svrhovitijem življenju i ostvarenju samih sebe.

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Albert Einstein, atomska bomba, Bojan Pečnik, Čarobnjakov šegrt, duh humanizma, Edward Teller, Encyclopedia Moderna, filozof, filozofija, fizičar, Friedrich Hund, globalizacija, Hrvatsko proljeće, humanističke ideje, humanizam, Institut Ruđer Bošković, kapitalizam, književnik, kozmopolitski duh, kvantna teorija, Leo Szilard, mirotvorni pokreti, neoliberalizam, Niels Bohr, Nikola Biliškov, Nobelova nagrada, nuklearna opasnost, Pagvaško društvo, Philip Noel-Baker, politika, potrošačko društvo, teorijska fizika, Werner Heisenberg, znanost, znanstvenik, znanstvenik specijalist, znanstveno-tehnička revolucija|

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...

Velika otkrića desetljeća – II. dio

Categories: Znanost|Tags: 04-2020, arheologija, Atila Barta, dinosauri, evolutivno stablo, fosili, Giza, LIDAR, mionska radiografija, paleogenetika, sekvenciranje gena, špiljska umjetnost, tehnologija, Velika piramida, Yukinori Kawe, znanost|

Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.

Viktor Schauberger i živuće energije vode

Categories: Fenomeni|Tags: 03-2020, Julian Scott, priroda, šuma, Tatjana Mavrić, voda, znanost|

Viktor Schauberger, austrijski šumar, mislilac, izumitelj i istinski zaljubljenik u prirodu, u šumi je provodio sate, dane i godine pomno prateći sva zbivanja. Bio je zaokupljen razumijevanjem njezinih tajanstvenih procesa, a posebno fasciniran vodom. Dok su znanstvenici vodu smatrali kemijskim spojem, za njega je bila živa krv Zemlje, nosač svih supstancija koje stvaraju i održavaju život. Proučavanjem vode stekao je duboke uvide u funkcioniranje prirode, a njegov izumiteljski rad zasnivao se na harmoniji s prirodom, pod geslom kapieren und kopieren („razumjeti i oponašati”).

Intervju s Jorgeom Ángelom Livragom

Categories: Filozofija|Tags: 07-2017, bratstvo, filozofija, Jorge Angel Livraga, sloboda, umjetnost, znanost|

Osnivač Nove Akropole, prof. Jorge Ángel Livraga, u radio intervjuu iz 1975. godine govori o filozofiji kao težnji da se upozna suština stvari i o filozofskim izvorima koje je moguće naći u drevnim tekstovima Istoka i u klasičnim raspravama Zapada. Iznosi svoje filozofske poglede o znanosti, umjetnosti, slobodi te se prisjeća nastanka Nove Akropole koju je osnovao zajedno s nekoliko studenata entuzijasta. Govori o ciljevima i načelima Nove Akropole te ističe važnost obrazovanja.

Morfička polja, II. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

Categories: Fenomeni|Tags: 08-2016, mehanicistička slika svijeta, morfička polja, otuđenje, religija, romantizam, Rupert Sheldrake, Ružica Mesić, Sabine Leitner, znanost|

U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.

Metafora u znanosti

Categories: Znanost|Tags: 08-2016, atom, Charles Darwin, Isaac Newton, metafora, Nives Lozar, Richard Dawkins, Roberto Prada, znanost|

Iako je prvenstveno povezujemo s umjetnošću, metafora je važna i u znanosti, pa su tako znanstvenici atom objasnili pomoću analogije sa Sunčevim sustavom, a Darwin je evoluciju predočio slikom stabla. Metafora služi za povezivanje apstraktnih činjenica i složenih ideja s nečim poznatim iz svakodnevnog iskustva na temelju njihove sličnosti. Taj "prijevod" na poznati, živi jezik olakšava razumijevanje, potiče maštu i rađa nove ideje, što vodi novim otkrićima.

Morfička polja, I. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

Categories: Fenomeni|Tags: 07-2016, materijalizam, morfička polja, morfička rezonancija, Pamćenje prirode, Rupert Sheldrake, Ružica Mesić, Sabine Leitner, Stvaralački univerzum, telepatija, znanost|

Znanstvenik Rupert Sheldrake pokušava pronaći odgovor na zagonetno pitanje: kako se diferenciraju različite biološke forme? Kako sjemenka "zna" kako treba izgledati buduća odrasla biljka? Njegov odgovor su "morfička polja" koja predstavljaju nevidljivu organizirajuću strukturu, u kojoj je sadržan plan organizama, i koja rezonancijom privlače jedinku ka njenom posebnom obliku i svrsi u prostoru i vremenu. Svojim istraživanjima dokazuje da su jata ptica, jata riba, pa i društvene grupe, organizirani kroz ta morfička polja u kojima su jedinke povezane s kolektivnim pamćenjem i mogu telepatski komunicirati.