Muzika nebeskih sfera
O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundana – muzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.
Pod dirigentskom palicom
Kada početkom XIX. stoljeća dolazi do znatnog širenja orkestra i kada se uvodi veći broj glazbala, na scenu stupaju dirigenti. Dirigent ravna orkestrom ili zborom i zadužen je za što vjerniju interpretaciju djela. On je posrednik između skladatelja, izvođača i publike. Jedan od najvećih dirigenata, koji je savršeno razumio glazbu te je posjedovao izvanrednu sposobnost balansiranja čitavog orkestra, bio je slavni Arturo Toscanini
Pitagorejci i muzika
Pitagorejci su dali prvi sustavni filozofski i znanstveni pristup muzici. Njihove postavke na kojima počiva cjelokupna teorija muzičkih intervala i ljestvica, kao i ideal zvukovne ljepote zapadne glazbe, nisu se do danas bitno promijenili. Pitagorejci su veliku pažnju pridavali odgojnom elementu muzike jer ima sposobnost neposredno utjecati na dušu: istančati je, pročistiti i oplemeniti. Stoga su se tim purifikacijskim elementom muzike služili u svom dnevnom ritmu jer je Pitagora učio da muzika potiče vrlinu.
O tišini u glazbi
Tišina, stanka ili prekid u izvođenju glazbe neophodan je element svake skladbe. Neki glazbenici i skladatelji smatraju da su note koje se ne sviraju jednako važne kao i one koje se sviraju. Glazba sa svojim stankama slijedi zakone prirode. Između svakog daha i svakog otkucaja srca jedna je mala stanka, odsustvo zvuka ili napeta tišina koja nas priprema na ono što slijedi. Čarolija je glazbe upravo u tome što nas može dovesti u različita duhovna, emocionalna i fiziološka stanja, može nas ubrzati ili usporiti. Zato i tišinu u glazbi ne smijemo podcjenjivati.
Lira
Lira je jedan od najstarijih instrumenata i preteča mnogim današnjim gudačkim instrumentima. Budući da je u tradiciji muzika štovana kao dar bogova, i otkriće instrumenata pripisivalo se bogovima. U Egiptu se tako pronalazak lire pripisivao bogu Tothu, dok je u antičkoj Grčkoj bila Apolonov i Orfejev atribut, simbolizirajući inspiraciju i harmoniju.
Čarobna frula
Čarobna frula posljednja je opera glazbenog genija Wolfganga Amadeusa Mozarta, a skladao ju je prema libretu Emanuela Schnikanedera. Prenosi nam bajku o mudrome kralju te sukobu dobra i zla u kraljevstvu nakon njegove smrti, a njena glazba putokaz je ljudskoj duši na njenom povratku božanskim izvorima.
Ivan Lukačić
Jedan od najznačajnijih hrvatskih baroknih skladatelja Ivan Lukačić hrvatskoj je javnosti bio nepoznat sve do početka XX. stoljeća kada je u Državnoj knjižnici u Berlinu otkriven jedini poznati tiskani primjerak njegove zbirke moteta Sacrae Cantiones.
Wolfgang Amadeus Mozart
U povodu dvjestopedesete godišnjice rođenja jednog od najgenijalnijih skladatelja u povijesti glazbe - Wolfganga Amadeusa Mozarta.
Četiri stoljeća opere
Iako se elementi opere naslućuju već kroz antičko kazalište misterija, prve tragove koji će voditi oblikovanju opere kao nove glazbeno-scenske […]
Riđokosi svećenik – Antonio Vivaldi
Riđokosi svećenik, kako su suvremenici i prijatelji popularno zvali Antonija Vivaldija, zasigurno je jedan od najistaknutijih skladatelja i violinista barokne glazbe. On je i preteča današnjih dirigenata, jer je u pauzama između svojih solo dionica na violini mašući gudalom davao ritam orkestru.
Ludwig van Beethoven
Beethoven, jedan od najvećih glazbenika svih vremena, glazbu je doživljavao kao most koji spaja ljude; kao most koji ujedinjuje srca i misli svih ljudi na njihovu trnovitom putu prema sreći. On nije ostavio mnogo glazbenih djela, ali je njegova uzvišena glazba izrazila svu njegovu borbenost, humanost i ljubav prema prirodi i čovjeku.
