Svaki kamen, svaka biljka i svaka kap vode govor istu istinu – da smo svi dio jednog velikog sklada.

John Muir jedna je od najistaknutijih osoba u povijesti zaštite prirode. Škotsko-američki prirodoslovac, pisac i filozof, jedan je od začetnika ideje o osnivanju nacionalnih parkova u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegov život i rad prožeti su dubokom ljubavlju prema prirodi i neprestanim nastojanjem da se očuvaju njezina bogatstva.

Rođen je u proljeće 1838. godine u Dunbaru u Škotskoj. Kao dječak, bio je znatiželjan i sklon promatranju prirode, što će kasnije postati temelj njegova životnog poziva. Kada je imao jedanaest godina, njegova se obitelj preselila u Sjedinjene Američke Države. Odrastao je na farmi koja je postala njegova prva učionica i na kojoj je razvijao senzibilnost za prirodu i njezine zakonitosti: Priroda ne govori riječima, ali njezine lekcije su jasnije od bilo koje knjige… Ona uvijek govori onima koji znaju slušati…

Muir je puno putovao, a jedno od njegovih najpoznatijih putovanja bilo je ono kroz Kaliforniju. Oduševljen krajolikom doline Yosemite, počeo je pisati tekstove i knjige u kojima je opisivao prirodne ljepote i pozivao na njihovu zaštitu. Ti su tekstovi bili toliko dojmljivi da su privukli pozornost javnosti i političara, između ostalih i predsjednika Theodora Roosevelta. Godine 1903. Muir je s Rooseveltom proveo nekoliko dana u Yosemiteu i uvjerio ga u potrebu stvaranja sustava nacionalnih parkova.

Ako želiš naučiti nešto o svemiru, idi i promatraj drvo kako raste.

U to vrijeme nije postojala zakonska zaštita prirode. Kraj 18. i početak 19. stoljeća vrijeme je intenzivne eksploatacije prirode, od masovnih sječa šuma do pretjeranog izlova divljih životinja zbog komercijalnog i sportskog lova, od iskorištavanja ruda i prvih naftnih bušotina do razvoja tvornica čelika, ugljena i tekstila koje su u zrak ispuštale velike količine dima i čađe. Sve je to vrlo brzo izazvalo veliko zagađenje rijeka i vodotokova. Zdravlje ljudi se u velikim gradovima pogoršavalo zbog onečišćenja zraka i industrijskog otpada koji se slobodno ispuštao u gradsku kanalizaciju. Mnoge životinjske vrste, među kojima je najpoznatiji bizon, dovedene su do ruba istrebljenja; nestale su velike površine starih šuma, posebno na istočnoj obali i Velikim jezerima.

Zahvaljujući Muiru i njegovim pristalicama, američka je vlada počela donositi zakone kojima su se osnivala zaštićena područja prirode gdje nije bilo dozvoljeno narušavanje ekološke ravnoteže. Njegov je rad bio presudan za proglašenje Yosemitea nacionalnim parkom, ali i za zaštitu mnogih drugih prirodnih područja, poput planinskog lanca Sierra Nevade i Aljaškog masiva.

Kada planine pjevaju, tišina je njihova pjesma, a vjetar njihova molitva.

Muirova filozofija temeljila se na uvjerenju da čovjek nije gospodar prirode nego njezin dio. U svojim djelima navodi: Ljepota prirode nije u onome što posjedujemo, već u onome što osjećamo kada joj se predamo… Ljepota je potrebna svima, kao i kruh, potrebna su mjesta za igru i molitvu, gdje priroda liječi i daje snagu i tijelu i duši.

U svojim djelima Moje prvo ljeto u Sierri, Planine Kalifornije i Putovanja po Aljasci, koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode te upozorava na posljedice neodgovornog ponašanja prema okolišu: Promatranje prirode na Aljasci naučilo me da istinsko bogatstvo ne leži u posjedovanju, nego u promatranju i divljenju… Kad promatram Sunčevu svjetlost na planinskim vrhovima, osjećam da gledam lice vječnosti… Sunčeva svjetlost na planinama djeluje kao molitva – tiha, ali duboka.

Muir se danas smatra jednim od osnivača ekologije koja je krajem 19. stoljeća nastojala ponovno oživjeti proučavanje odnosa među živim bićima i duboku intuitivnu spoznaju o sveprisutnoj međusobnoj povezanosti različitih oblika života. Kad izdvojimo jednu stvar iz prirode, otkrivamo da je ona povezana sa svime ostalim u svemiru…. U svakoj kapljici vode živi priča o beskrajnom putovanju.

U prirodi nema ničega beskorisnog;
sve ima svoju svrhu i svoje mjesto.

Podučavao je da prirodu treba promatrati s poštovanjem i divljenjem jer u njoj leži duhovna i moralna snaga čovječanstva: U planinama osjećam da nisam odvojen od svijeta, nego njegov dio, poput kapi u oceanu života.

Smatrao je da priroda ima vlastitu dušu i da boravak u prirodi obnavlja ljudski duh: Svakim korakom kroz šumu čovjek kroči i prema samome sebi… Priroda nije luksuz, nego nužnost za ljudski duh.

U svakoj šetnji prirodom, čovjek dobije mnogo više nego što traži.

John Muir je preminuo na Badnjak 1914. godine. Diljem Sjedinjenih Američkih Država njegovo ime danas nose brojni spomenici, škole, planinski vrhovi i staze, poput slavne “John Muir Trail” u Kaliforniji. Njegove ideje o očuvanju prirode postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.

Muir nas podsjeća da priroda nije samo izvor resursa, nego i izvor života, ljepote i duhovne snage – nešto što moramo čuvati za buduće generacije.

Autor: Neven Mileusnić