filozofija

Platonovo učenje o duši – 2. dio

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Tri puta promjene

Svi želimo vidjeti pozitivne promjene u društvu i svjetlije izglede za budućnost. Ali kako želje i sanje pretočiti u stvarnost? Jedan čovjek sam ne može postići značajnu promjenu; da bi se ostvarili pozitivni i dugoročni rezultati, potrebno je udruženo djelovanje pojedinaca ili skupina dobre volje. Sveobuhvatan put promjene je trostruk jer uključuje idealizam, filozofiju i volonterstvo. No prva i najvažnija promjena mora se dogoditi unutar nas samih. Tu započinje promjena čovjeka i čovječanstva, tu započinje novi svijet.

Pitagorejsko obrazovanje

Pitagorejsko obrazovanje slijedilo je osnovno načelo njihove filozofije, a to je harmonija. Ključnu ulogu u obrazovanju pitagorejaca imali su znanje i pravila čistog života. Cilj je bio uspostaviti harmoniju čovjeka sa samim sobom i sa zajednicom u kojoj živi. Simbol harmonije u svim odnosima bilo je prijateljstvo; biti prijatelj svemu bio je pokazatelj da čovjek može živjeti u harmoniji s čitavim kozmosom.

Aldous Huxley – Kakav svijet gradimo?

Engleski književnik Aldous Huxley u svojim romanima Vrli novi svijet i Otok daje dvije oprečne slike društva. Prvom predstavlja izobličeni svijet i gotovo proročanski upozorava na dehumanizirajuću stranu tehnološkog i materijalnog napretka, a drugom prikazuje idealno društvo u kojem svi žive smislenim i svrhovitim životom. Naše moderno potrošačko društvo sve više poprima obilježja vrlog novog svijeta. Za smisleniji život i svjetliju budućnost, nužan je zaokret i preobrazba društva, a ona polazi od preobrazbe pojedinaca kao nositelja društva.

Mahabharata – 1. dio

Drevni indijski ep Mahabharata u sebi objedinjuje indijsku povijest, mitologiju, teologiju i filozofiju, kao i etički sustav vrijednosti s jednostavnim, razumljivim porukama namijenjenim čovjeku koji se pita kako ispravno živjeti. Vrline su za njih bile osnovno sredstvo duhovnog razvoja čovjeka, a njihovo pomanjkanje znak propadanja čovječanstva. Iako se stara indijska civilizacija u mnogočemu razlikuje od današnje, težnja i potreba čovjeka nekad i danas ostale su iste: ostvariti život primjeren čovjeku.

Odanost jednom boljem svijetu

U današnjem svijetu pritisnutom mnogim gorućim problemima javljaju se brojne inicijative za očuvanje mira. Rijetke su one koje dotiču korijen problema pa takva nastojanja samo odgađaju sukobe. Preduvjet je miru u svijetu sklad i mir koji se ostvaruju u samom čovjeku, a koji se izražavaju kao etičnost, velikodušnost, mudrost i ljubav. To su vrijednosti koje se uzdižu poput mosta iznad svega onoga što nas razdvaja i zalog su pravednijeg, mirnijeg i boljeg svijeta.

Na krilima Galeba Jonathana

Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.

Leonardo Da Vinci – nepoznato lice slavnog umjetnika

Leonardo da Vinci, renesansni genij i vizionar, umjetnik i znanstvenik, svoj rad je zasnivao na sustavnom promatranju i bilježenju te povezivanju opažanja i ideja iz različitih područja. Njegov osnovni pokretač bio je poriv da proširi, produbi i usavrši svoja znanja, a kao pravi filozof prirode učio je od prirode i nastojao je sustavno proniknuti u sve njene tajne. Sebe je smatrao tumačem između prirode i ljudi. Manje je poznato da je pisao basne, priče i aforizme u koje je zaodijevao svoje filozofske misli i moralno-etička stajališta.

Ralph Waldo Emerson

Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.

Stoički vodič kroz naše emocije

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.