filozofija – Nova Akropola

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: 05-2023, ataraksija, David H. Thoreau, Dominique Bourg, ekološka kriza, ekonomija obujma, ekonomija razmjera, električna energija, energetska kriza, energija, Epikur, Fernand Schwarz, filozofija, Florian Tignol, industrijska revolucija, Jacque Ellul, konzumerističko društvo, mesetos, mjera, Moć umjerenosti, moralni standardi, Naš odnos prema trezvenosti, Nikomahova etika, phronesis, Pierre Rabhi, Pierre Rahbi, razboritost, religija, samokontrola, sophrosune, štedljivost, suzdržljivost, umjerenost, Vesna Perhat, vrline|

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Dhammapdada – Put ispravnosti

Categories: Filozofija|Tags: 05-2023, Ana Jončić, askeza, azijska kultura, Buddha, Buddhini učenici, budistički etički model života, budizam, Četiri plemenite istine, Daleki istok, demon Mara, Dhamma, dharma, etički ideal, filozofija, grad Kapilavastu, istina o uzrocima postojanja, jezik pali, kanonski tekstovi, kraljevina Sakya, moralni red, nadilaženje patnje, odricanje, patnja, Probuđeni, religija, Suttapitaka - "Košara poučnih razgovora", sveto drvo Bodhi, učenja Dhamme, životopis Siddharte Gautame Buddhe|

Učenje Siddharte Gautame Buddhe sadržano u "četiri plemenite istine" ima za cilj nadilaženje patnje. Praktični savjeti za realizaciju tog cilja sadržani su u mnogim budističkim tekstovima, a najpoznatiji je Dhammapada – Put ispravnosti za koji se kaže da je najčišće zabilježeno učenje Buddhe. Život je put koji čovjeka vodi kroz različite okolnosti i moguće stranputice, ali u konačnici sve ovisi o njegovoj volji, nastojanju i odabiru koji se kloni krajnosti.

Iz djela Giordana Bruna

Categories: Ex libris|Tags: 02-2023, filozofija, herojski zanosi, kontemplacija, ljudska duša, logika, O beskrajnosti, razbor, svemir, svemiru i svjetovima, Večera na Pepelnicu|

Suprotstavljajući se okoštalim srednjovjekovnim pogledima, renesansi filozofi su težili sveobuhvatnoj obnovi čovjeka i društva utemeljenoj na slobodi misli i čitanju iz knjige prirode. Kruna tih nastojanja je filozofija Giordana Bruna. Filozof, pjesnik, vizionar, simbol uzvišenog slobodoumlja, Bruno otvara nove neslućene horizonte i dovodi u pitanje aristotelovsko-ptolomejsku sliku svijeta zbog čega je optužen za herezu. Donosimo izvatke iz njegovih rasprava, od kojih neke pripadaju podjednako filozofiji i književnosti.

Plotin – Razine našeg ja

Categories: Ex libris|Tags: 11-2022, Bog, božanski Duh, Dobro, duhovni svijet, Eneade, filozofija, gnostičko učenje, intuitivna spoznaja., Jedno, ljudska duša, misterijske religije, nutarnje iskustvo, Pierre Hadot, platoničari, platonizam, Pleroma, Plotin: Jednostavnost pogleda, Plotinova ekstaza, Plotinova škola, polje svijesti, Porfirije, razine postojanja, svijet platoničkih Oblika i Ideja, um|

Plotinove Eneade sadrže prikaz osnovnih elemenata njegova učenja, ali i njegovo mistično iskustvo duhovnog svijeta koji je zapravo njegovo najdublje ja. Kroz to iskustvo otkriva da se naše ja proteže od najviše razine, Boga, do najniže razine, materije. Iako nismo svjesni ni najniže ni najviše razine, već sredine ili međuprostora, te razine stvarnosti su razine našeg nutarnjeg života. Taj potencijal koristimo tek kada prema njemu usmjerimo svijest i kada dotakne naša osjetila.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima

Categories: Aktualno|Tags: 10-2022, alati, besmrtna duša, biološki stroj, društvene mreže, filozofija, gospodari pećine, maska, moderna tehnologija, nutarnji identitet, pametni telefoni, persona, personalnost, pitagorejska škola, Platonova alegorija, prana, sloboda, softver, sredstva i ciljevi, više ja, Vlasta Nedela, Yaron Barzilay, životna svrha|

Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.

Duboki smisleni razgovor

Categories: Aktualno|Tags: 05-2022, C. G. Jung, Čovjekovo traganje za smislom, Deep Meaningful Conversation, depresija, filozofija, Josip Matković, razgovor, Sabine Leitner, smisao života, Viktor Frankl|

Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Albert Einstein, atomska bomba, Bojan Pečnik, Čarobnjakov šegrt, duh humanizma, Edward Teller, Encyclopedia Moderna, filozof, filozofija, fizičar, Friedrich Hund, globalizacija, Hrvatsko proljeće, humanističke ideje, humanizam, Institut Ruđer Bošković, kapitalizam, književnik, kozmopolitski duh, kvantna teorija, Leo Szilard, mirotvorni pokreti, neoliberalizam, Niels Bohr, Nikola Biliškov, Nobelova nagrada, nuklearna opasnost, Pagvaško društvo, Philip Noel-Baker, politika, potrošačko društvo, teorijska fizika, Werner Heisenberg, znanost, znanstvenik, znanstvenik specijalist, znanstveno-tehnička revolucija|

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.