filozofija – Nova Akropola

Tok – Psihologija optimalnog iskustva

Categories: Ex libris|Tags: "tok", 09-2026, aktivnost, Apolon, Aristotel, Carl Gustav Jung, Demokrit, Dina Knežević, dokolica, emocije, Fileb, filozof, filozofija, frula, glazba, instinkti, konfucijanska Kina, kontemplacija, kreativnost, kultura, kvaliteta iskustva, lira, mentalna energija, Mihály Csíkszentmihályi, mišljenje, obrazovanje, odlučivanje, Orfej, osjećanje, pamćenje, pan, pažnja, percepcija vremena, Platon, poezija, psihička energija, psihička entropija, psihologija, radost, red, refleksija, religija, ritam, samodisciplina, samokontrola, Sokrat, Sparta, sportaši, sreća, stari Rim, stih, suzvučje, svijest, tehnološki napredak, umjetnici, umjetnost, unutrašnje putovanje, uživanje, viktorijansko doba, znanstvenici, zvučna harmonija|

Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

Postoji li danas slika svijeta?

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, Antika, antropologija, Branislav Vukajlović, civilizacije, dezorijentiranost društva, egzistencijalna pitanja, etika, evolucija, filozofija, filozofska potraga, filozofska učenja, filozofski ideali, fizika, inteligencija, istina, kozmičke strune, kozmički stroj, kozmos, kretanje Sunca, mehaničke sile, metafizika, paralelni univerzumi, povijest, religijska učenja, renesansa, rotacija Zemlje, sile prirode, skriveni uzroci, smisao postojanja, srednji vijek, sudbina čovjeka, suvremena kultura, svemir, svrha postojanja, tamna energija, tamna tvar, tradicionalna slika svijeta, univerzum, ustrojstvo svijeta, vizija budućnosti, vrijednosti, zakoni života, znanost, znanstvena potraga, zviježđe|

Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.

Stare kulture Južne Amerike

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "čovjek iz Lagoa Santa", "Pernata Zmija", 07-2026, akustika, alfabetski sustav, Amazonija, američka kronologija, Anita Jurišić, Anthropopithecus, Arheološki etnografski muzej, astronomska promatranja, Azijati, Beringov prolaz, bog vjetra, carstvo Inka, ceremonijalne posude, Chan Chan, Chavín, civilizacije, dekadski sustav, drevni narodi, etnološka istraživanja, filozofija, Golfska struja, hidraulika, hijeroglifi, Homo erectus, jaguar, jezero Titicaca, Jorge Angel Livraga Rizzi, kalendar, Kauffmann Doig, keramika, klimatske promjene, Kukulcan, kultura Huari de la Costa, kultura Nazca, kultura Tiahuanaco, kulture, labirinti, ljama, Machairodontinae, Maye, mezolitik, morske struje, narod Chimu, narod Mochica, Nives Lozar, Obalni Kordiljeri, otvorena školjka, Pachacutec, Palača Kalasasaya, paleolitska kultura, Patagonija, pehari, perje, pismo, pojam nule, Polinezija, Posnansky, posude, posude kero, predaje, prethistorijske životinje, primitivna plemena, ptičji pjev, Quetzalcoatl, religija, reljefi, Rimsko Carstvo, sabljozuba mačka, sferičnost zemlje, simboli, Sirius (Sothis), slogovni sustav, slonovi, Sotički kalendar, splavi, stela Lanzón, Tello, teorija evolucije, umjetnost, unutarnji svijet, urođenici, vatra, Venera, Vrata Sunca, Yucatan, zoomorfni oblici, zviježđe|

Kada su stigli u Ameriku, Europljani su vjerovali da su otkrili novi kontinent i potpuno novi svijet. Prva svjedočanstva o američkim starosjedilačkim kulturama, oblikovana europocentričnim stavom, prikazivala su ih kao "primitivne". Kasnija arheološka otkrića pokazala su da su se na američkom kontinentu tisućljećima razvijale iznimno napredne kulture i civilizacije. Mnogi aspekti njihove prošlosti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni te i dalje ostaju zagonetka.

John Muir: Zaštitnik prirode i filozof

Categories: Ekologija|Tags: 04-2026, bizon, bušotine, ekologija, eksploatacija prirode, filozof, filozofija, istrebljenje vrsta, izlov, John Muir Trail, ljepota prirode, Moje prvo ljeto u Sierri, nacionalni parkovi, nafta, Neven Mileusnić, oblici života, otpad, pisac, Planine Kalifornije, planinski lanci Sierra Nevada i Aljaški masiv, poezija, prirodne ljepote, prirodoslovac, Putovanja po Aljasci, SAD, sječa šuma, sklad, Škotska, Theodore Roosevelt, tvornice, Velika jezera, Yosemite, zagađenje okoliša, zaštita prirode, zdravlje ljudi, znanost|

John Muir, američki prirodoslovac, pisac i filozof, istaknuto je ime u povijesti zaštite prirode. Njegov život i rad obilježeni su ljubavlju prema prirodi te neprestanim nastojanjem na očuvanju njezinih bogatstava. U djelima koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode. Njegove ideje postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.

Bog, svijest, znanost

Categories: Aktualno|Tags: 03-2026, Alan Lightman, analitičko znanje, ateisti, biologija, Bog, Buddha, budistička učenja, budizam, Carl Sagan, Christof Koch, Dalaj Lama, Daniela Devčić, DNK, Dogen, dogmatizam, duhovni učitelji, duhovnost, Einstein, eksperimenti, emocionalna stanja, energija, estetika, Esther Sternberg, fenomenologija iskustva, filozofi, filozofija, fizičari, Freeman Dyson, geni, Giulio Tononi, hinduizam, idealizam, intuicija, istina, Isus, Izgubljeni raj, Kepler, koncept sunyata, Kopernik, Kuran, ljudski duh, logika, Mahatma Gandhi, mašta, materijalizam, materijalna priroda, Max Planck, Mehmet Oz, Milton, misterij, Mojsije, moralnost, nadracionalno, Nancy Hopkins, neuroznanost, Newton, Novi zavjet, panpsihizam, Pascal, Paul Dirac, phi, poslanici, praznina, principi, priroda, priroda uma, profesor V. V. Raman, racionalno, razum, Reinhold Niebuhr, religija, religijsko znanje, robusna metoda prvog lica, Shobogenzo, Sima Sharma, smisao, soto zen, Stari zavjet, subjektivno iskustvo, Sukesh Motwani, svijest, tehnologija, Tehnološki institut u Massachusettsu, Teorija integriranih informacija, The Accidental Universe: The World You Thought You Knew (Slučajni Svemir: Svijet koji ste mislili da poznajete), The Nature and Destiny of Man (Priroda i sudbina čovjeka), The Presence of the Sacred (Prisutnost Svetog), The Universe in a Single Atom (Univerzum u atomu), Traleg Kyabgon Rinpoche, transcendentno iskustvo, Truth and Tension in Science and Religion (Istina i tenzija u znanosti i religiji), tvar, univerzalna svijest, univerzum, Upanišade, Varieties of Religious Experience (Raznolikost religijskog iskustva), vjera, William James, zagonetka Boga, Zakoni, zakoni univerzuma, zen budizma, znanost, znanstvenici|

Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.

Cvijeta Zuzorić – Cvijet na drači

Categories: Književnost|Tags: 03-2026, Ancona, biografija, Cesare Simonetti da Fano, Cosimo I. Medici, Cvijet na drači, Cvijeta Zuzorić, Dinko Ranjina, Dominko Zlatarić, drama Cvijeta Zuzorić, drama Kako vam drago, Dubrovnik, Ernest Katić, Fasti litterario-Ragusini, filozofija, filozofski dijalozi, Fior di spina, Franjo Marija Appendini, Gianbattista Boccabianca, grčki filozofi, hrvatska renesansa, ideal dame, iliti o ljepoti, Irena, Ivan Kukuljević Sakcinski, Jorjo Tadić, Julija i Nada Bunić, književnica, književnost, Ljubav Pirama i Tizbe, Luko Paljetak, Mara Gundulić, Marin Battitore, Marta Marić, Matko Sršen, Miho Bunić Babulinov, Miho Monaldi, Milan Šenoa, muza, Naše vile, Nazor, Nikola Gučetić, Nikoleta Rastić, Noticije, O ljepoti, O ljubavi, Ovidijeve Metamorfoze, Pjesni ljuvene, Pjesnikinje starog Dubrovnika, pjesništvo, Platon, Razgovori o Aristotelovoj Meteori (Discorsi sopra le Metheora d` Aristotele), renesansna dama, Rime, Sabo Slade, Saro Crijević, Skroviti vrt, Teatar &TD, Tin Ujević, Torquato Tasso, treći spol, umjetnica, umjetnost, Zdenka Marković|

Cvijeta Zuzorić, čuvena po ljepoti i učenosti, okupljala je kulturni krug svojih suvremenika s kojima je raspravljala o umjetnosti, filozofiji, pjesništvu. Mnogi su joj posvetili svoja djela, slavili je u pjesmama i prozi i učinili legendarnom. Vremenom je postala simbol ženske renesansne poezije u Hrvatskoj. Budući da njezini stihovi nisu pronađeni, ostaje otvoreno pitanje je li Cvijeta doista bila pjesnikinja ili muza, ideal renesansne dame.

Temelji rimskog prava

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2026, A. Papinijan, advocati, agere, C. A. Gal, car Justinijan, carske konstitucije, cavere, civilno pravo, Corpus iuris civilis (Digesta, Definitiones, delikt, Digesta, dominat, filozofija, Gaj, govornici, grčka retorika, institucije, Institucije i Kodeks), ius, ius civile, ius honorarium, ius praetorum, ius respondendi, Julije Paulo, K. M. Scevola, Karakala, kazneno pravo, kazuistička djela, Knjiga regula, kodifikacija, komentari, kraljevstvo, monografije, naravno pravo, nasljedno pravo, Nevenka Trbović, običajno pravo, obiteljsko pravo, Orator, oratores, P. A. Var, parnični postupak, porota, pozitivno pravo, pravda, Pravednost, pravilo morala, pravna praksa, pravna teorija, pravna znanost, pravni sporovi, pravni sustav, prefect pretoria, pretor, pretorijanci, principat, privatno pravo, razdoblje klasične jurisprudencije, regula Cantoniana, regula iuris, republika, respondere, Responsa, rimski građani, rimski pravnici, Rimsko Carstvo, robovi, S. C. Afrikan, S. Julian, S. Pomponije, S. Rufo, Sentencije, Sever, škola prokulijanaca, škola sabinijanaca, stoička filozofija, sudac, svijest, Tribonijan, ugovor, Ulpijan, univerzalno pravo, vlasničko pravo, Zakonik dvanaest ploča (Lex duodenum tabularum), zakonsko nasljeđivanje, zastupanje|

Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.

Zašto ne primjenjujemo ono što znamo?

Categories: Aktualno|Tags: 01-2026, Ana Rubin, anksioznost, Anton Čehov, autoimune bolesti, bihevioralni poremećaji, Buddha, depresije, DNK, embrionalna faza, filozofi, filozofija, genetsko programiranje, geni, misli, mudraci, Napoleon Hill, navike, osjećaji, Platon, praksa, pretilost, psihički problemi, Sabine Leitner, stanice embrija, stavovi, teorija, vladanje sobom, zapadna društva, želje, životni izbori, znanja, znanje, znanstveno istraživanje|

Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.

Intuicija u prirodnim znanostima

Categories: Znanost|Tags: "Dinamička teorija elektromagnetskog polja", 01-2026, aksiomi, akumulirano znanje, Albert Michelson, analiza, antičestice, atomi, atomska težina, August Kekulé, autonomija, Benedetto Croce, braća Wright, brzina svjetlosti, de Brogli, Dmitrij Mendeljejev, dokazi, duhovna intuicija, Edward Morley, Einstein, eksperimentalni dokazi, eksperimentiranje, elektricitet, električna rasvjeta, električni naboji, elektro-magnetski val, empatija, empirijske spoznaje, eolipile, estetski osjećaji, eter, etika, Faraday, fenomeni, filozofija, fizika elektromagnetizma, Fizika nemogućeg, fizikalne pojave, Galileo, granice znanja, gravitacija, gravitacijsko polje, Heinrich Hertz, Heisenberg, Heron Aleksandrijski, hipoteze, igra, intelektualna intuicija, inteligencija, introspekcija, intuitivne spoznaje, intuitivno znanje, iskustvo, istraživanje, Ivica Rosić, jabuka, James Clerk Maxwell, James Watt, jednadžbe, kemijski elementi, Kepler, kognitivna rezerva, koncentracija, kondenzator za paru, kozmos, kreativna mašta, kretanje mora, kretanje njihala, kretanje planeta, kvadratne matrice, kvantna fizika, kvantna mehanika, logika, magnetizam, magnetsko polje, Marconi, Marcus du Sautoy, masa, matematika, matematika fluida, Maxwellove jednadžbe, Michio Kaku, Mjesec, moralna intuicija, nadracionalna intuicija, naobrazba, Newton, Nikola Tesla, Opća teorija relativnosti, osjetila, osjetilna intuicija, pamćenje, paradoks blizanaca, parni stroj, Paul Dirac, percepcija, phronesis, plinska rasvjeta, polarizirana svjetlost, pozitron, prirodne znanosti, prirodni zakoni, prostor, psihokineza, putanja lopte, putovanje kroz vrijeme, racionalne spoznaje, racionalni dokazi, radar, radio prijenos, radio signali, radiovalovi, razum, relativistička fizika, relativno gibanje Zemlje, San, Sara Ortiz Rous, silnice, sinteza, Spinoza, stroj za letenje, strpljivost, struktura benzena, svjetlost, tehnologija, tehnološka revolucija, telegraf, telepatija, teleportacija, televizija, termodinamika, Tractatus Logico-Philosophicus, univerzalni zakon, valno-čestična dualnost, Vitruvije, vizija, vjerovanja, vodena para, vrijeme, Wittgenstein, Zakoni, zakoni fizike, zdrav razum, znanje, znanstvena fantastika, znanstvenici, zvijezda Arktur|

Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.