William Turner – slikar svjetla
William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac, naš vodeći slikar s kraja 19. stoljeća, ujedno je i najbolji portretist i majstor velikih figuralnih kompozicija svoga vremena. Nadahnuće je crpio iz antike, a motiv koji je davao slikarski potpis svim njegovim djelima bile su ruke. Svoje je cjelokupno majstorsko umijeće sažeo u djelu Gundulićev san. Snažno je utjecao na mlađu generaciju slikara te je začetnik hrvatskog modernog slikarstva. Potaknuo je izgradnju Umjetničkog paviljona u Zagrebu te osnivanje Društva hrvatskih umjetnika.
Celestin Mato Medović
Celestin Mato Medović svrstava se u red velikana hrvatskog modernog slikarstva. Iskazao se u širokom rasponu od povijesnog, religijskog, portretnog do pejzažnog slikarstva. Monumentalne povijesne kompozicije iz njegovih mlađih dana ustupile su mjesto toplim pejzažima njegova rodnog kraja u zrelim godinama stvaralaštva. No upravo te isječke iz prirode pune intimnog ugođaja ubraja se u njegova najvrednija ostvarenja te je time dao najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.
Arthur Rackham – ilustrator vilinskog pera
Arthur Rackham, engleski ilustrator viktorijanskog doba, proslavio se još za života oslikavanjem priča, bajki i poznatih književnih klasika. Njegove ilustracije prate skrivenu dušu priče, a mnoštvom detalja daje uvjerljivost i živost slikama i likovima. Likovi su mu najčešće čudesna stvorenja poput vila, vilenjaka, gnoma, goblina, patuljaka. Rackhamove ilustracije podsjećaju nas da je svijet koji nas okružuje daleko bogatiji, ispunjeniji i življi nego što nam se to čini.
Neobičan svijet Beatrix Potter
Beatrix Potter, engleska viktorijanska spisateljica i ilustratorica, najpoznatija je po svojim ljupko ilustriranim pričama o životinjama odjevenim u ljudsku odjeću i zaokupljenima ljudskim poslovima i pustolovinama. Zanimala se i za svijet kukaca, izučavala je rast i razmnožavanje gljiva te je nacrtala veliki broj botaničkih crteža. Sveukupno je napisala oko trideset knjiga, od kojih su dvadeset i četiri dječje slikovnice po kojima je stekla slavu i priznanje.
Isak Levitan – Pjesme bez riječi
Isak Iljič Levitan jedan je od najznačajnijih ruskih umjetnika XIX. stoljeća. Nadahnuće je pronalazio u prirodi, pa su tako česti motivi njegovih slika osamljena mjesta u prirodi, šume, rijeke, nepregledna prostranstva... Iako na njegovim platnima uglavnom nema ljudi, jednostavni i prirodni pejzaži metaforički uspijevaju snažno predočiti psihička stanja, osjećaje i težnje.
Slikar i njegov vrt
Claude Oscar Monet jedan je od najvažnijih predstavnika francuskog impresionizma, pokreta koji je naziv dobio upravo prema njegovoj slici Impresija, zalazak sunca. Inspiriran svojim vrtovima u Givernyju, koje je sam uređivao, Monet je neumorno slikao uvijek iznova gotovo isti motiv i isti prizor nastojeći zahvatiti ljepotu prirode i promjene intenziteta svjetlosti.
Bela Čikoš Sesija
Uz Vlahu Bukovca, Bela Čikoš Sesija najznačajniji je hrvatski slikar s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće. Suosnivač je Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Iz bogatog opusa izvedbom i idejom posebno se izdvaja njegovo djelo Psiha alegorijske poruke - dohvatiti nedohvatljivo.
Eksekija
Od slikarstva drevne Grčke malo je toga sačuvano i zato su vaze vrijedan materijalni izvor za proučavanje grčkog slikarstva, ali i općenito života starih Grka. Vaze su bile djelo keramičara i slikara, od kojih su neki ostavili i svoje potpise, a najpoznatiji od njih je Eksekija (550.-525. g. pr. Kr.). Njegova se djela odlikuju detaljima, preciznošću i jasnom kompozicijom.
Slava Raškaj
U silnoj potrebi da se izrazi, od rođenja gluhonijema Slava Raškaj progovorila je kroz svoje pejzaže. Iako je kod Bele Čikoša Sesije učila slikati velike kompozicije u tamnim uljanim bojama, Slava umjesto velikana prošlosti slika obične ljude iz ozaljskog kraja, a njeno glavno izražajno sredstvo postaje i ostaje akvarel.