zemlja – Nova Akropola

Edgar Morin – Mislilac bez granica

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, barbarstvo, degradacija biosfere, dogma, društvene znanosti, društvo, ekološki problemi, Emmanuel Mounier, filozof, fragmentacija znanja, Godina 1. ekološke ere: Zemlja ovisi o čovjeku koji ovisi o Zemlji, humanist, humanističke znanosti, ideologija, inovacija, Isabelle Ohmann, Izvještaj Meadows, kompleksno mišljenje, Kreacija, kult napretka, manifest, metamorfoza, Metoda, naša domovina, obrazovanje, pojam kompleksnosti, Pouke iz stoljeća života, povijesna sila, Probudimo se!, redukcionističke koncepcije, Simone Weil, sociolog, solidarnost, tehnološka revolucija, Udrugu za kompleksnu misao, zemlja, Znanost sa savješću|

Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.

Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, astronomski artefakti, civilizacije, čovjek, galaksija, Maria Inês Gomes, Merkur, Mliječni put, mudrost, nebeska tijela, noćno nebo, orbita, planeti, Pluton, postojanost, pretpovijesne kulture, red, revolucija, rotacija, Sofija Stepanovska, sunce, Sunčev sustav, svemir, svijet, temeljna životna pitanja, Vrhovno biće, zemlja, znanje, zviježđa, zviježđe|

Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

Vodik – energija budućnosti?

Categories: Znanost|Tags: 05-2026, Ana Marinović, električna struja, elektroliza, element, energetski vektor, Florimond Krins, kisik, metan, molekula H₂, nalazište vodika, NH₃, nuklearna fuzija, periodni sustav, piroliza, plavi vodik, prirodni plin, proces parnog reformiranja metana, proizvodnja umjetnih gnojiva, ružičasti vodik, SMR, svemir, transformacija vodika, ugljikov dioksid, voda, zemlja|

Vodik, prvi, najjednostavniji element periodnog sustava, gorivo je zvijezda i najzastupljeniji element u svemiru. Izdvaja se među alternativnim energentima kao potencijalni obilni izvor zelene energije. Budući da ga na Zemlji nalazimo samo u kemijskim spojevima, za njegovo je izdvajanje potrebno uložiti energiju i resurse što samo produbljuje energetsku krizu. Obuzdavanje energetskih potreba jedini je izlaz i glavni izazov suvremenom društvu.

Zigurat – Hram planina Mezopotamije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "mjesto u visini", 01-2026, Akađani, Angkor Wat, arhitektura, Asirci, atenski Partenon, Babilonci, Babilonska kula, bamoti, Biblija, Borobudur, četiri elementa, Chogha Zanbil, Dur-Sharrukin, elamitska država, entasis, Eridu, Herodot, hram, Hram koji povezuje Nebo i Zemlju u Larsi, Hram Nanne u Kuthi, Hram sedam upravljača Neba i Zemlje, Hram stepenica u čisto Nebo u Sipparu, kanali, Kish, kozmička planina, kozmičke sile, kralj Untash-Gal, kupola, luk, mitska planina Meru, mitski junak Gilgameš, navodnjavanje, nebeski svijet, opeka, os svijeta, piramide Maya, piramide u Sakkari, porječje Eufrata i Tigrisa, razdoblje Seleukida, razdoblje Ubaida, sedam boja, sedam božanskih vladara, sedam metala, sedam planeta, sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, Semiramidini viseći vrtovi, simbolizam, stari svijet, stepenasta piramida, stup, Sumerani, Suza, Suzana Dobrić, sveti broj sedam, svijet bogova, svod, Tell-Brak, terase, univerzum, Ur, Ur-Nammu, vatra, voda, zemaljski svijet, zemlja, zigurat Etemenanki, zigurat u Borsippi, Zrak|

U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Plesovi u krugu

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2025, arhetip, Balkan, ceremonije, četiri elementa, Chevalier-Gheerbrant, dr. Maria-Gabriele Wosien, etnomuzikolog Marijan Rudel, godišnja doba, jedinstvo, koreograf Bernhard Wosien, krug, Lidija Šustek, molitva, narodni plesovi, obredne svečanosti, planeti, ples, Ples srca, Plotin, pokret, priroda, ritam, Rječnik simbola, Rumi, sakralnost, simbol, solarna božanstva, središte, Sunčani ples, sunce, sveta mjesta, univerzum, vatra, voda, zemlja, Zrak|

Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.