manas

Početna/Tag:manas

Simbolizam biljaka

Categories: Simbolizam|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Biljni svijet, temelj opstanka na Zemlji, ujedno je ukras i veličanstvo prirode. Kroz dugi suživot urastao je u ljudski svijet pa su cvijeće i drveće postali simboli za izražavanje čovjekovih osjećaja i ideja. Najstariji biljni simbol je Stablo života koje povezuje nebo i zemlju. Označava sam život, os svijeta, ali i Jedinstvo koje se grana u mnogostrukost. Sam životni ciklus biljaka usporediv je s razdobljima čovjekova života, dok je cvijet simbol vrlina i savršenstva koje treba doseći.

Osnove Mahāyānskog buddhizma

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.

Budistička filozofija – moć uma

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

Moj um i ja

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , |

Čovjek se naziva misaonim bićem, a izvorište misli je um pa tako poistovjećujemo svoje ja s umom i mislima. No, naše su misli obojane željama i osjećajima te nerijetko postupamo onako kako zapravo ne želimo pa se stoga pitamo: tko je, što je, gdje je to pravo ja? Tradicije razlikuju dvije razina uma: subjektivan um, sjedište našeg nižeg ja, koji je pod uplivom osobnih želja, te objektivan um koji pripada našem višem ja. Naš um nije ono što mi jesmo, on je oruđe kojim se služimo, ali je važno za kormilom imati naše više ja, naš glas savjesti, koji nam pomaže ispravno birati i izraziti ono najbolje ljudsko.

Go to Top