Legenda o kralju Arthuru
Legenda o kralju Arthuru kršćanska je adaptacija keltskih i germanskih priča i mitova koje su nadahnule srednjovjekovno viteštvo. Središnji motiv mita, izvlačenje mača iz kamena, iskušenje je i potvrda Arthurove kraljevske sposobnosti. Onaj koji može izvući mač iz kamena, vlada sobom, pravi je kralj i može mudro vladati kraljevstvom. Arthur okuplja vitezove Okruglog stola koji primjerom svoga plemenitog djelovanja predstavljaju ideal viteštva.
Mitologija drveća
Čovjek tradicijskih društava prirodu je doživljavao kao manifestaciju božanskih snaga. Drveće je u brojnim mitologijama izražavalo univerzalne kozmičke principe i utjelovljivalo snagu života. Često je simbol središta svijeta i povezuje nebo – svijet bogova, zemlju – svijet ljudi i podzemni svijet – svijet mrtvih. Drvo života i stablo spoznaje simboli su kanala spoznaje i intuicije, a povezani su i s kušnjama koje čovjek mora proći da bi se uspeo do duhovnog svijeta.
Moderna mitologija
Suprotno modernim uvjerenjima da je mit samo priča koju je suvremeni čovjek nadišao, popularnost Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Matrixa samo potvrđuje da mitovi i dalje nadahnjuju ljude i podučavaju ih kako se nositi sa životnim kušnjama.
Vrijeme snova
“Vrijeme snova” za australske domoroce jest vrijeme prije početka vremena, kada su mitski preci stvarali i uređivali svijet i ljudima prenosili temelje kulture. Tradicija Aboridžina utemeljena je na sjećanju na ove Početke: stvoreni svijet smatra savršenim, a zadaćom čovjeka održavati ga u primordijalnom stanju.
Duhovi prirode u narodnoj predaji
Patuljci, vile, vilenjaci ili drugim riječima duhovi prirode, sada su prisutni tek u narodnoj predaji, dok su naši ne tako davni preci komunicirali i surađivali s njima. Kako se čovjek udaljavao od prirode, duhovi prirode udaljili su se od čovjeka, a izblijedjela su kako znanja o njima tako i vjerovanja u njih.
Edda – svijet nordijskih saga
Gotovo sve što znamo o mitologiji Germana potječe iz dva islandska teksta: Pjesnička ili Starija Edda i Prozna ili Mlađa, tzv. Snorrijeva Edda. Za stare Germane svijet je bio neprekidna borba između snaga reda – bogova, i snaga kaosa – divova. Stvaranje svijeta označava trenutak pobjede bogova nad divovima, no borba između njih nastavlja se sve do velike kozmičke bitke - Ragnaroka.
Mezopotamski mitovi o potopu
U zapisima svih starih naroda Mezopotamije neizbježan je mit o velikom potopu. U svim tim verzijama mita bogovi odlučuju uništiti ljudski rod, no uvijek jedan od bogova odabire pravednog i pobožnog čovjeka kojeg savjetuje da napravi arku... Osim pripovjedačke ljepote ovi su mitovi prožeti promišljanjima o čovjekovoj prolaznosti i potrazi za besmrtnošću.
Mitski korijeni Babilona
Babilonski svećenik, astronom i povjesničar Beros živio je, kako sam kaže, u vrijeme Aleksandra Makedonskog, na prijelazu iz IV. u […]
Horusovo oko
Horus, bog kojeg su Egipćani prikazivali u obliku sokola, u borbi sa Sethom gubi svoje lijevo oko. Kad Thot magijski sastavi i izliječi to oko, ono dobiva naziv udjat, oko-zaštitnik, mističan izvor života i svjetlosti. Zbog svoje velike zaštitne snage, najčešći je amulet u Egiptu.
Skrivena snaga mita
Planetarni uspjesi knjiga i filmova s mitološkom tematikom ukazuju na vječnu ljudsku potrebu da se, makar indirektno, proživi sudbina drevnih heroja.
Mit o Ozirisu
Mit o Ozirisu je univerzalni mit o besmrtnosti duše i postojanju kozmičke sudbine u kojoj čovjek treba svjesno i aktivno sudjelovati. Ovo je mit o nutarnjem uskrsnuću čovjeka, o uskrsnuću na inicijatski način. U Egiptu se inicijacija shvaćala kao mogućnost ubrzanja jednog prirodnog procesa – evolucije čovjekove svijesti.
