Jedinstvo različitosti
Različitost proizlazi iz prvotnog jedinstva koje je temelj različitosti. Kulturna raznolikost donosi širok spektar ideja, perspektiva i inovacija te doprinosi dinamičnijem, snažnijem i otpornijem društvenom sustavu. Bitno je prepoznati našu zajedničku ljudskost, a istovremeno cijeniti i koristiti najbolje iz različitih tradicija koje se međusobno nadopunjuju. Zato je potreban novi odgoj koji će očuvati i jedinstvo i različitost te voditi harmoniji suprotnosti.
John Muir: Zaštitnik prirode i filozof
John Muir, američki prirodoslovac, pisac i filozof, istaknuto je ime u povijesti zaštite prirode. Njegov život i rad obilježeni su ljubavlju prema prirodi te neprestanim nastojanjem na očuvanju njezinih bogatstava. U djelima koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode. Njegove ideje postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.
Bog, svijest, znanost
Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.
Novo vrijeme, stara znanost
Upečatljiv paradoks znanstveno-tehnološkog doba je taj da su svi aspekti materijalnog života olakšani, dok je duhovna dimenzija postojanja sasvim zanemarena. Danas čovjek upravlja različitim strojevima, ali ne zna biti nasamo sa samim sobom, ne zna kako obuzdati nagone ili probuditi duhovnost. Također, paradoks je da u novom dobu ponovno postaje aktualna stara znanost upoznavanja samog sebe koja u sebi sjedinjuje filozofiju, religiju i znanost.
Izazov suživota s umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
Pozdrav
Pozdrav je svakodnevni mali čin čije vrijednosti postajemo svjesni tek kada se suočimo s njegovim izostankom. Ako nije tek usputan, pozdrav je znak dobre volje i poštovanja. Posvetimo li mu dužnu pažnju, on produbljuje naše odnose i postaje način međusobnog povezivanja. Čovjek je društveno biće koje samo u povezanosti s drugim ljudima može ispuniti svoju svrhu i zato pozdrav zahtijeva svjesno ponavljanje kako bismo gradili veze i razvijali se.
Zašto ne primjenjujemo ono što znamo?
Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.
Prosinac – Vrijeme radosti i nade
Iako ispunjen vedrim blagdanskim ozračjem, prosinac nas neumoljivo suočava s prolaznošću vremena. Ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu, razmišljamo o protekloj godini, ali i o novim počecima. Čini nam se da vrijeme nezaustavljivo teče iz prošlosti u budućnost, sve donosi i odnosi, i usprkos promjenama koje nam donosi – vječno traje. Ulazeći u novu godinu pozdravimo još jedan korak vječnosti koji se prostire pred nama.
Vrijeme promjena
Promjene su prirodno obilježje života, ništa nije trajno ni vječno, vrijeme mijenja sve stvoreno. Svaka promjena donosi novo iskustvo. No, promjene kojima svjedočimo iznenađuju brzinom i intenzitetom. U prvi plan izbijaju zakon jačeg, sebičnost, urušavanje moralnih vrijednosti. Obično mislimo da sami ne možemo utjecati na promjene u svijetu, no svatko od nas u svom okruženju može biti primjer izražavanja humanih vrijednosti kako bi ovaj svijet učinio boljim.
Potrebno je novo obrazovanje
Rasprave o reformi obrazovanja najčešće se bave aspektima forme koji zamagljuju temeljni cilj: čovjekov cjeloviti razvoj. Suvremeni obrazovni sustavi više su usmjereni na stvaranje radne snage za tržište rada, upravljano zakonima ponude i potražnje, nego na razvoj istinskih ljudskih potencijala. Potrebno je novo obrazovanje koje će biti oslonac razvoju unutarnjih kvaliteta i dubokih poriva duše te olakšati mladima pronalaženje svog mjesta u svijetu i u životu.
Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom
Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.
Pouka o blagostanju
Današnja globalna civilizacija dosegnula je razinu materijalnog blagostanja i udobnosti kao nijedna druga civilizacija u povijesti. Ipak, takvo blagostanje nije jamstvo sreće. Zaokupljeni udobnošću, okrenuli smo se sebi, otuđili od svojih bližnjih te izgubili dodir sa suptilnijim aspektima stvarnosti. To se odražava u padu kulturnih vrijednosti, moralnosti i drugim zabrinjavajućim pojavama. Za život u punini potrebno je više od materijalnog blagostanja, a to je ispunjenje nematerijalnih humanih potreba.