Miguel Angel Padilla

Korisnost filozofije na klasičan način

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.

Nedodirljiva ljepota

Estetika je relativno nov pojam za tradicionalnu filozofsku disciplinu koja je umjetnost dovodila u vezu s božanskim arhetipovima Ljepote i Dobra. Prema tom konceptu istinski se umjetnik uzdiže do dimenzije čiste ljepote, kontemplira o njoj i interpretira je u sebi kako bi je u stvaralačkom procesu mogao predstaviti u oblicima i tijelima. Ova nedodirljiva i suptilna Ljepota za umjetnika je najveće nadahnuće, ali i izvor duhovnosti. Tako shvaćena umjetnost put je kojim se dolazi do Jedinstva.

Umjetnost kao simboličko izražavanje

Umjetnost posredstvom simbola ima snagu komunicirati s onim duboko intimnim, intuitivnim u čovjeku, zahvaljujući jeziku simbola koji je intuitivan i evokativan, i prirodnom nas analogijom povezuje s idejama bez posredovanja uma. Umjetnost tako može probuditi u čovjeku sjećanje na uzvišene arhetipove i istine te otvoriti vrata dubljoj, ljepšoj stvarnosti.

Umjetnost i stvaranje

Ono čemu se divimo u istinski vrijednim umjetničkim djelima nije skup poteza, gesta ili zvukova, nego sklad forme koji odražava određenu ideju. Koliko je umjetnik uspio dohvatiti i kanalizirati tu ideju tijekom stvaralačkog procesa, toliko djelo odražava određenu transcendentalnu vrijednost. Djelu, koje su umjetnikove ruke svjesno napravile, udahnut je život i nastavlja živjeti neovisno o njemu.

Umjetnost i ljepota

Jezik umjetnosti komunicira s onim intuitivnim u nama, stavljajući čovjeka u neposredan dodir s idejama bez uključivanja procesa mišljenja. Stoga je umjetnost bliža osjećaju i senzibilnosti nego razmišljanju i razumijevanju. Platon kaže da čovjek dolazi u dodir s arhetipom ili idejom Ljepote u onoj mjeri u kojoj smo uspjeli probuditi naše nutarnje opažanje.