Francis Bacon: O hvali

U svom eseju o hvali Francis Bacon sagledava različite izvore i motive pohvala, ističući kako je važno procijeniti karakter onoga koji daje pohvale i istinitost njegovih riječi. Hvale su često potaknute laskanjem i nerijetko se upućuju onima koji ih ne zaslužuju pa ih treba uzimati s podozrenjem, a ako su uistinu odraz vrline, tada se šire poput mirisa dragocjenog ulja. Pretjerana hvala rađa zavist i izaziva osporavanje. Pohvala je dobra samo ako je umjerena i umjesna.

Francis Bacon – O visokom položaju

U svom eseju O visokom položaju Francis Bacon govori o usponu, životu i ponašanju ljudi na položajima. Kao državni odvjetnik i lord kancelar na dvoru kraljice Elizabete I., u obavljanju dužnosti naglašava važnost primjera. Ističe da visokim položajem dobivamo moć činjenja dobra i zla, a činjenje dobra smatra najvišim izrazom ljudskosti. Govori o porocima vlasti, posebno upozoravajući na podmitljivost, te da položaj i čast otkrivaju karakter čovjeka, čineći plemenitog još boljim.

Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

O glazbi

Dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist Zvonimir Berković britkim perom i istančanim duhom obrađuje najraznovrsniju tematiku. U knjizi O glazbi prikupljeni su tekstovi koje je Zvonimir Berković pisao za razne novine i časopise tijekom nekoliko desetljeća. Oni obuhvaćaju glazbene kritike, portrete glazbenih ličnosti, razgovore... Njegova razmatranja o glazbi obogaćuju dušu kao i slušanje same glazbe.

Vesna Krmpotić: O jedinstvu

Književnica Vesna Krmpotić objavila je preko stotinu knjiga, romana, pripovijedaka, prijevoda, eseja, a najviše pjesama posvećenih onom Jedinstvenom. U odabiru iz uvoda knjige Košulja sretnog čovjeka, s podnaslovom Filozofske i srodne priče, govori o jedinstvu duha.

Sloboda od briga i smiren um

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Albert Einstein – O religiji i Bogu

Pogled na svijet jednog od najvećih znanstvenih umova XX. stoljeća, a posebno njegovo poimanje religije i Boga, oduvijek su intrigirali javnost. Einstein svoj religiozni osjećaj naziva kozmičkim jer je isticao da se njegova religioznost sastoji u poniznom divljenju beskonačno uzvišenom duhu što se otkriva u zadivljujućem redu i harmoniji koje vladaju svemirom.

Eckhart Tolle – Govor tišine i moć sadašnjeg trenutka

Eckhart Tolle, suvremeni pisac njemačkog podrijetla, autor je popularnih djela Moć sadašnjeg trenutka i Govor Tišine. U njima u sažetom obliku jednostavnim jezikom daje smjernice i odgovore na temeljna životna pitanja, duboko dotičući ono bitno. Glavna je ideja postizanje unutrašnje sreće i zadovoljstva usredotočujući se na sadašnji trenutak.

Što je to što zovu Tao?

Kineski pojam Tao, put ili način, središnji je pojam taoizma koji je jedan od bitnih stupova kineske tradicije. Pojam Tao pojavljuje se najčešće u vezi s imenom kineskog mudraca Lao Tzua, iako je daleko stariji od njegova vremena. Opisuje ga se kao nešto što se ne može izraziti riječima, tek nagovijestiti paradoksima i pričama. Taj nepromjenjiv krajnji princip ne može se pojmiti pomoću fizičkih osjetila ni razumom, jedino mu se možemo približiti intuicijom.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.

Michel de Montaigne – O prijateljstvu

Michel de Montaigne, francuski renesansni književnik i filozof, napisao je tri knjige eseja na više od tisuću i petsto stranica. U njima razlaže o svemu što je živo primjećivao oko sebe: o ljudskom prosuđivanju, odgoju djece, molitvi, slavi, slobodi savjesti, vrlinama, manama, osjećajima, pa i o prijateljstvu. Njegovi su eseji aktualni i danas, i smatra ih se temeljnim djelom europske misaone književnosti.