Ex libris

Svakodnevni heroj

Heroji su kontinuirano prisutni u ljudskoj prošlosti, od usmenih predaja preko književnosti do virtualnog svijeta. Divimo im se, no smatramo nemogućim da postanemo jedan od njih. Svakodnevni heroj, knjiga eseja o univerzalnim ljudskim pitanjima, daje svjež pogled na život i budi ono herojsko u nama. Potiče na suočavanje i savladavanje izazova koje život svakodnevno postavlja pred nas, te na potrebu da svakodnevnim malih bitkama doprinosimo boljem svijetu.

Digitalna demencija

Danas je život gotovo nezamisliv bez računala, pametnih telefona i Interneta. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, digitalni mediji nose i skrivene opasnosti. Njihova prekomjerna upotreba i oslanjanje na njih slabe naše mentalne sposobnosti i stvaraju ovisnost, o čemu govori knjiga Digitalna demencija psihijatra i neuroznanstvenika Manfreda Spitzera. To posebno zabrinjava kod mladih čije su kognitivne sposobnosti još u razvoju. Stoga se Spitzer zalaže za ograničavanje korištenja digitalnih medija kako bi se spriječila digitalna demencija.

Osnove Mahāyānskog buddhizma

Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.

Upravljanje životom

Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.

Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života

Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.

Giordano Bruno – O istini

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Seneka – O istinskoj radosti koja dolazi od filozofije

Seneka, jedan od tri velika rimska stoika, pred kraj života piše Moralna pisma Luciliju. U toj zbirci eseja u formi pisma prisnim obraćanjem iznosi praktične pouke stoicizma. U odabranom pismu govori o razlici između lažne i prave radosti, vladanju sobom i nepodlijeganju kratkotrajnim zadovoljstvima jer tako se utire put ispravnom življenju u duhu stoičke filozofije.

Apolonije – O usklađenosti

Apolonije iz Tijane bio je grčki neopitagorejac, putujući učitelj, isposnik, mistik iz 1. stoljeća. O njemu se malo zna sa sigurnošću. Prikaz njegova života koji su okruživale brojne legende nalazimo u djelu Flavija Filostrata, Život Apolonija iz Tijane. U izvatku iz knjige, Apolonije poučava o važnosti sloge ukazujući na štetnost stranačke podijeljenosti za opće dobro.

Francis Bacon – O osveti

U eseju O osveti Francis Bacon razmatra pitanje osvete za učinjene nepravde, uvrede, poniženja. Želju za osvetom smatra prirodnim impulsom koji se može razumjeti, ali ga treba obuzdavati jer ne vodi dobru. Kao i počinjena nepravda, osveta je sebičan čin kojim se izjednačavamo s počiniteljem. Bacon savjetuje nepravdu ili uvredu zakopati u prošlost, a osvetu pretvoriti u oprost jer je ona nečasna, divlja pravda, a oprost velikodušan i plemenit.

Pisma oca sinu

Sumerske glinene pločice ispisane klinastim pismom otkrivaju, između ostalog, da su se roditelji koji su živjeli dvije tisuće godina prije Krista susretali s istim iskušenjima kao i današnji. U napisu pronađenom na sedamnaest pločica zabrinuti otac nastoji uputama i savjetima nastoji navesti sina na pravi put, da postane čovjekom.

Albert Einstein – o čovječanstvu, životu i smrti

Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.

Iz djela Giordana Bruna

Suprotstavljajući se okoštalim srednjovjekovnim pogledima, renesansi filozofi su težili sveobuhvatnoj obnovi čovjeka i društva utemeljenoj na slobodi misli i čitanju iz knjige prirode. Kruna tih nastojanja je filozofija Giordana Bruna. Filozof, pjesnik, vizionar, simbol uzvišenog slobodoumlja, Bruno otvara nove neslućene horizonte i dovodi u pitanje aristotelovsko-ptolomejsku sliku svijeta zbog čega je optužen za herezu. Donosimo izvatke iz njegovih rasprava, od kojih neke pripadaju podjednako filozofiji i književnosti.

Go to Top