Tagor o Gandhiju

Indijski velikani, slavni pjesnik Rabindranat Tagor i Mahatma Gandhi, bili su suvremenici koji su se međusobno duboko cijenili i poštovali, iako nisu uvijek dijelili iste stavove i poglede. Tagor je u Gandhiju među prvima prepoznao istinski velikog čovjeka kojeg su poput dragulja krasile vrline nesebičnosti, čistoće i suosjećanja, ali i neustrašivosti. Zbog njih ga je nazvao jivanmuktom, čovjekom još za života oslobođenim okova želja, briga i strahova, čovjekom svjesnim svoje istovjetnosti sa svim bićima.

Priče iz života Mahatme Gandhija

Gandhija, političkog i duhovnog vođu indijske borbe za nezavisnost od britanskih kolonizatora, još za života su nazvali Velikom dušom – Mahatmom. Bio je nepokolebljivo odan moralnim principima; više su ga zanimala ispravna sredstva i putevi te poboljšanje ljudi nego postizanje političkih ciljeva. Moćnim se protivnicima suprotstavio oružjem nenasilja, pravednosti i ustrajnosti, čime ih je pridobio i osvojio, postavši tako uzorom i učiteljem u borbi za prava čovjeka. Povodom obilježavanja 150. obljetnice Gandhijeva rođenja, donosimo kolaž sastavljen od anegdota iz njegova života, njegovih misli te odlomaka o tome kako su ga upamtili njegovi suvremenici.

Sándor Márai – Knjiga o travama

Knjiga o travama Sándora Máraija, mađarskog novinara, pisca i pjesnika, sastoji se od crtica u kojima na jednostavan i jasan način dotiče različite teme koje se tiču čovjeka. Pritom se otkriva kao pravi filozof i pronicavi promatrač koji uči iz knjiga mudrih, iz ljudskih života, iz ljudskih srca, iz trava i nebeskih znakova istodobno. Knjiga o travama riznica je mudrosti nadahnuta i posvećena stoičkim filozofima čiju je filozofiju Márai prigrlio kao vlastitu životnu filozofiju.

Ankor učenik – Izbor iz djela

Ankor učenik priča je o mladom princu, smještena dijelom na posljednjem ostatku mitskog Atlantidskog kontinenta, otoku Posejdonisu, a dijelom u atlantidskoj koloniji Kem (Egipat). Radnja se odvija neposredno prije nego što je Posejdonis nestao pod morem. Razgovori između učenika Ankora i njegovih učitelja filozofska su učenja koja potiču na razmišljanje, a pitanja koja se nameću mladom princu tiču se svih nas jer svi u svojoj nutrini nosimo "učenika" života.

Nikolaj Berdjajev – O filozofiji i filozofima

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu Ja i svijet objekata govori o mjestu i ulozi filozofije i filozofa. Iako je filozofija većini ljudi strana, a sama riječ filozof često ima površan predznak, Berdjajev smatra da je svaki čovjek filozof jer se pita o ljudskoj sudbini i smislu postojanja. Tvrdi da pravi filozof ne želi samo spoznati svijet, nego i mijenjati ga nabolje, a za ocjenu i spoznaju smisla stvari ključni su srce i savjest.

Francis Bacon: O hvali

U svom eseju o hvali Francis Bacon sagledava različite izvore i motive pohvala, ističući kako je važno procijeniti karakter onoga koji daje pohvale i istinitost njegovih riječi. Hvale su često potaknute laskanjem i nerijetko se upućuju onima koji ih ne zaslužuju pa ih treba uzimati s podozrenjem, a ako su uistinu odraz vrline, tada se šire poput mirisa dragocjenog ulja. Pretjerana hvala rađa zavist i izaziva osporavanje. Pohvala je dobra samo ako je umjerena i umjesna.

Francis Bacon – O visokom položaju

U svom eseju O visokom položaju Francis Bacon govori o usponu, životu i ponašanju ljudi na položajima. Kao državni odvjetnik i lord kancelar na dvoru kraljice Elizabete I., u obavljanju dužnosti naglašava važnost primjera. Ističe da visokim položajem dobivamo moć činjenja dobra i zla, a činjenje dobra smatra najvišim izrazom ljudskosti. Govori o porocima vlasti, posebno upozoravajući na podmitljivost, te da položaj i čast otkrivaju karakter čovjeka, čineći plemenitog još boljim.

Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

O glazbi

Dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist Zvonimir Berković britkim perom i istančanim duhom obrađuje najraznovrsniju tematiku. U knjizi O glazbi prikupljeni su tekstovi koje je Zvonimir Berković pisao za razne novine i časopise tijekom nekoliko desetljeća. Oni obuhvaćaju glazbene kritike, portrete glazbenih ličnosti, razgovore... Njegova razmatranja o glazbi obogaćuju dušu kao i slušanje same glazbe.

Vesna Krmpotić: O jedinstvu

Književnica Vesna Krmpotić objavila je preko stotinu knjiga, romana, pripovijedaka, prijevoda, eseja, a najviše pjesama posvećenih onom Jedinstvenom. U odabiru iz uvoda knjige Košulja sretnog čovjeka, s podnaslovom Filozofske i srodne priče, govori o jedinstvu duha.

Sloboda od briga i smiren um

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Albert Einstein – O religiji i Bogu

Pogled na svijet jednog od najvećih znanstvenih umova XX. stoljeća, a posebno njegovo poimanje religije i Boga, oduvijek su intrigirali javnost. Einstein svoj religiozni osjećaj naziva kozmičkim jer je isticao da se njegova religioznost sastoji u poniznom divljenju beskonačno uzvišenom duhu što se otkriva u zadivljujućem redu i harmoniji koje vladaju svemirom.