Vinodolski zakon
Vinodolski zakon iz 1288. godine najstariji je pravni tekst na hrvatskom jeziku te ujedno i jedan od najstarijih pisanih pravnih dokumenata u Europi. Potječe iz doba knezova Frankopana, kada je osveta često bila oblik "pravde" i kada su sporovi rješavani prema običajnom pravu, što je dovodilo do nepravdi i zloupotreba moći. Ovaj zakon uvodi sustav temeljen na dokazima i pravičnosti, što je bila iznimno napredna pojava za kraj 13. stoljeća.
Temelji rimskog prava
Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.
Zigurat – Hram planina Mezopotamije
U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.
Vrata
Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.
Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti
Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.
Michelangelov San i Platonov Fedar
Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.
Padmasambhava – “Iz Cvijeta Lotosa Rođen”
Nazivan "drugim Buddhom", Padmasambhava poput Buddhe odrasta u kraljevskoj palači okružen svim blagodatima te napušta raskošni dvorski život. Putuje sjevernom Indijom i uči od mnogih učitelja, da bi na kraju i sam postao poznat kao "Putujući učitelj". Na poziv tibetskog kralja dolazi na Tibet gdje širi Buddhino učenje u koje je utkao i neka od izvornih tibetskih vjerovanja te tako značajno utjecao na razvoj Vajrayane, temeljne grane tibetskog budizma.
Pleter u umjetnosti i simbolici
Pleter i vitice s arheoloških ostataka uglavnom smatramo ukrasima koji su zadovoljavali estetske potrebe određenog vremena. No, u umjetnosti starih naroda svaki je ornament imao svoje značenje. Tako pleter najčešće simbolizira izvor života, ovladavanje oprečnim životnim silama i ravnotežu te vezu između nebeskih i zemaljskih snaga. Ovaj univerzalni simbol postoji u prirodi, kroz prošlost su ga različite kulture preuzimale jedna od druge i ostavile vlastiti prepoznatljiv pleter.
Simbolizam drevne Amerike
Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.
Nova arheološka otkrića u Gvatemali
Desetljeća iskapanja u Gvatemali otvorila su nekoliko prozora u gustom prašumom stoljećima skriven svijet Maya. No laserska skeniranja tla iz zraka, koja otkrivaju trodimenzionalne strukture ispod prašumskog pokrova, vrata su u civilizaciju zapanjujućih razmjera, složenosti i sofisticiranosti te infrastrukture izvanrednije nego što se moglo zamisliti. Sva otkrića upućuju na visoko organizirano društvo već u njegovom pretklasičnom razdoblju što dovodi u pitanje prihvaćenu kronologiju i pretpostavke o starosti starih meksičkih civilizacija općenito.
O kulturi
Pojam kulture u modernom je svijetu obezvrijeđen i obično se poistovjećuje s popularnom umjetnošću i zabavom. No, kultura predstavlja sve ono što nas određuje kao ljude i obuhvaća sveukupno kreativno humano djelovanje izraženo kroz znanost, umjetnost, religiju i društvene odnose. Riječ "kultura" etimološki se odnosi na kultiviranje zemlje, ali i duha. S kulturom se ne rađamo, ona se usvaja, način je na koji se čovjek "kultivira" i oplemenjuje, a u suživotu s drugim ljudima ostvaruje smisao svojih životnih nastojanja.
Posvećeno božanskom prisutnošću
Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.