Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|
Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.
