Karakter i sudbina

Nekada je moralni karakter bio cijenjen i tražen, a onda je postao staromodan. U vremenu osipanja svih vrijednosti nasušno se potrebno vratiti formiranju karaktera, putem odgoja i samoodgoja, jer naši pojedinačni karakteri utječu na ustroj društva. Da bi društvo bilo dobro, treba biti sastavljeno od nepotkupljivih, karakternih ljudi vođenih etičkim principima, a ne vlastitim interesima. Postoji izravna uzročno-posljedična veza između karaktera i sudbine, svatko je kovač svoje sreće, ali i sreće i sudbine zajednice.

Više

Možemo li ostati prijatelji?

Svatko od nas gleda svijet vlastitim očima. Ostati prijatelj s nekim tko ima drugačije poglede od nas ili ga ukloniti s popisa prijatelja posljednjih je godina sve češća dilema. No, upravo je sučeljavanje različitih pogleda, ideja i životnih stavova oblikovalo povijest čovječanstva. Na ovom svijetu ne postoji apsolutno ispravno ili pogrešno; različitost pogleda pomaže širenju vidika i obogaćuje. Osim toga, netko drugačijih pogleda na život može biti dobra i plemenita osoba, što treba biti glavni kriterij vrednovanja drugog čovjeka.

Više

Ponovno zadobiti odvažnost

Materijalna udobnost i prezaštićenost oslabljuju čovjeka iznutra. Zbog bojazni od gubitka postojećeg stanja javljaju se malodušnost, strah pred budućnošću te nepovjerenje prema drugim ljudima. Čovjek je izgubio nutarnju i vanjsku vjeru, vjeru u vlastitu sudbinu, kao i u sudbinu čovječanstva. No, nismo slučajnost izgubljena u svemiru, već uzročnost koja potječe od Boga. S tom vizijom, vratimo povjerenje u sebe i u druge ljude, i odvažimo se krenuti naprijed s obnovljenim snovima.

Više

Različiti načini razmišljanja

Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.

Više

Duboki smisleni razgovor

Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.

Više

Proljeće – prilika za obnovu

Pod proljetnim zrakama Sunca priroda se budi i oblači u zeleno, pokrećući novi ciklus života. Ekološki gledano, život se manifestira u složenoj mreži egzistencijalno povezanih živih bića, u kojoj svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u cjelini prirode, pa tako i čovjek. Današnji svijet, u kojem se čovjek osilio i postavio kao gospodar prirode, udaljio se i otuđio od prirode i prirodnog. Srećom, raste broj onih koji svojom solidarnošću i humanošću teže vraćanju izgubljene ravnoteže. Oni su vjesnici obnove prirodnog suživota, oni su vjesnici proljeća.

Više

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Više

Stabilnost u krizi

Današnji svijet suočen je sa sveobuhvatnom krizom koja protresa njegove temelje. No, sve civilizacije prošlosti imale su svoje uspone i padove popraćene krizama. Kriza označava prekretnicu i promjenu, a povezana je sa strahom od neizvjesnosti, s patnjom i gubitkom. Za prebroditi krizu potrebno je strpljenjem i ustrajnošću stvoriti stabilno uporište. Stabilnost, koju prate smirenost, imaginacija, kreativnost i inicijativa, jamči izlaz iz krize te promjenu na bolje.

Više

Ne predati se pesimizmu

Neprestano smo na udaru deprimirajućih vijesti koje putem digitalnih medija pristižu s različitih krajeva svijeta. Čini se da njihova količina premašuje našu sposobnost asimilacije. Globalna situacija se preslikava i na osobni i obiteljski život, u kojem se također često osjećamo bespomoćno. Usred poteškoća, bitno je ne predati se pesimizmu. Važno je imati na umu da se u pozadini svega što se događa nalazi iskra svjetla i nade koju trebamo čuvati i koja će, prije ili kasnije, nadjačati tamu i donijeti vedrije i sretnije vrijeme.

Više

Digitalizacija društva

Engleski pisac i društveni kritičar E. M. Forster u svojoj priči Stroj se zaustavlja, napisanoj 1909. godine, proročki opisuje aspekte današnjeg vremena. Predviđa globalizaciju, digitalizaciju, samoizolaciju. Digitalizacija je posljednjih godina uzela maha, cijeli svijet je umrežen, aplikacije nam olakšavaju život, a društvene mreže postaju zamjena za društveni život. Naličje tog fenomena je dehumanizacija, manipuliranje ljudima, nadzor itd. Ipak, Internet i društvene mreže imaju i pozitivne strane, sve ovisi o tome kako i koliko ih koristimo.

Više

O etici u novinarstvu

Novinari se bave različitim problemima i procesima u društvu te time bitno utječu na oblikovanje javnog mnijenja. Klasična uloga novinara je istinito, objektivno i pravodobno informiranje građana, uz najviše etičke standarde. Uz takvo novinarstvo sve više medijskog prostora zauzima senzacionalističko izvještavanje motivirano profitom. Senzacionalizam i neobjektivnost vode iskrivljenoj slici stvarnosti i manipuliranju javnosti. Stoga je u novinarstvo važno vratiti etičan, društveno odgovoran način izvještavanja.

Više

Je li istina mrtva?

Nekada je postojala opća suglasnost o tome što je istina. U današnjem globalnom multikulturalnom svijetu suočeni smo s relativnošću onoga što smo smatrali "apsolutno" istinitim. Filozofije Istoka i Zapada govore o jednoj temeljnoj apsolutnoj stvarnosti i brojnim relativnim stvarnostima. Jaz između različitih stvarnosti premostiv je širenjem i uzdizanjem svijesti što omogućuje percepciju jedinstva u pozadini svega. Prvi korak u tom nastojanju je otvorenost i prihvaćanje da i drugačija viđenja stvari mogu biti istinita.

Više