Ne radi se o stvaranju antitijela

Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.

Više

Znanost silovito napreduje?

Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.

Više

Kolapsologija

Današnji je svijet suočen s toliko ozbiljnih prijetnji njegovoj održivosti da je nastala kovanica kolapsologija. Kolapsologija ne plaši smakom svijeta nego realno sagledava goruće probleme, procjenjuje moguće ishode i upozorava da sadašnje usmjerenje naše industrijske civilizacije neminovno vodi kolapsu. Na nama je odlučiti se za promjene ili ćemo biti prisiljeni na promjene. Povijest nas uči da civilizacije kolabiraju kada potone njihov vrijednosni sustav, a obnovljene i zdrave vrijednosti temelj su uzdizanja nove.

Više

Živjeti poput Don Quijotea

Život Don Quijotea, sinonima pravdoljubivog, požrtvovnog i hrabrog viteza, putokaz je svakog istinskog idealista. Živjeti poput Don Quijotea znači djelovati u skladu s idealima koji se nalaze duboko u nama. Ne činiti plemenita djela slučajno, već ih tražiti, jer svijet se može mijenjati samo svjesno i namjerno. Takav svrhovito ispunjen način života izvor je dostojanstva, entuzijazma i optimizma te jamstvo boljeg svijeta.

Više

Kako prestati brinuti

Zabrinutost, napetost i strah u pozadini mogu imati stvarne ili zamišljene situacije. Hraneći uznemirujuću misao pomažemo joj da se umnoži, što može prerasti u tiraniju uma nad tijelom i emocijama. Zabrinutost je instinktivni mehanizam našeg uma koji zapravo brine zbog želje – da se nešto dogodi ili ne dogodi. Kod zabrinutosti pomaže preispitivanje onoga što nas brine i razlučivanje možemo li na to utjecati ili ne, kao i uzdizanje svijesti nečim pozitivnim da bismo sagledali situaciju iz vedrije perspektive.

Više

Carpe diem

Latinska krilatica Carpe diem pripisuje se rimskom pjesniku Horaciju. Ovim dvjema riječima doslovnog značenja Iskoristi dan pridodavana su mnoga značenja, u skladu s duhom različitih vremena i mentaliteta. U filozofskom smislu, to je poziv na usmjeravanje svijesti na ono što imamo ovdje i sada, da prepoznamo mogućnosti koje nam pruža sadašnjost, ali i poteškoće koje moramo nadvladati.

Više

Naše različite stvarnosti

Podložni smo istim zakonima prirode, no jedan te isti uzrok u istim okolnostima može dovesti do različitih iskustava i uvjerenja te posljedičnih različitih "stvarnosti". Iako to često previđamo, najviše živimo u vlastitim stvarnostima i mislimo da je naše viđenje jedino ispravno. No stvarnost je mnogostrana, nitko ne posjeduje cijelu istinu, svačije je iskustvo jedinstveno. Snaga i ljepota leže u različitosti, stoga treba težiti pronalaženju zajedničkog jezika.

Više

Najbolje promjene počinju s nama

Suočeni smo s ozbiljnim problemima koji pogađaju stanovništvo svijeta, planet Zemlju i izglede za budućnost. Sagledavanje problema i izlaza polarizira gledišta, izaziva međusobne optužbe i okrivljavanje onih koji se nalaze na drugoj strani. No, oštre kritike i prazna obećanja ne donose rješenja. Istodobno, svatko želi živjeti udobno, ne brinući o drugima. Želimo li istinski bolji svijet i svjetliju budućnost, neophodno je da svatko bude svoj strogi sudac i primjer onog najboljeg što čovjek ima u sebi. Zato je važno započeti od sebe.

Više

Vrijeme

Vrijeme i prostor su koordinate u kojima se čovjek rađa i umire. Svaka razina njegova fizičkog i duhovnog postojanja ima različite načine percepcije vremena i djelovanja. Važno je pronaći mjeru za svaku od tih razina izražavanja. Svaki dan prilika je za konkretna djela, ali i za snove i vizije koji će uroditi plodom nakon godina strpljivog nastojanja. Bilo da se ljudske težnje ostvaruju u kratkom ili dugom roku, niti jedno istinsko nastojanje nije uzaludno jer utire put napretku čovječanstva.

Više

Intelektualizam

U eri nezaustavljivih tehnoloških proboja um nedvojbeno caruje. Veličanje intelektualnih nad ostalim čovjekovim moćima vodi nerazmjernom razvoju uma i bolesti intelektualizma. Simptomi su pretjerano gomilanje knjiškog znanja bez praktične primjene, racionaliziranje i zamršen jezik koji skriva neznanje o onom bitnom. Filozofiju se često povezuje s intelektualnošću, no autentična filozofija nije ni intelektualna ni akademska, nego je način života u kojem se sve ljudske moći združuju radi cjelovitog ostvarenja čovjeka.

Više

Strah od odgovornosti u obrazovanju

Brojne su teorije i pristupi odgoju i obrazovanju u širokom rasponu od stege do slobode, odnosno neometanja prirode. Svako živo biće pa i čovjek razvija se u skladu sa svojom nutarnjom prirodom, no na razvoj djeteta golem utjecaj ima okruženje koje je proizveo čovjek. Ne željeti uplitanje u odgoj i obrazovanje djece izraz je straha pred izazovom čiji je ishod neizvjestan, no od te se odgovornosti ne smije bježati. Mladima treba omogućiti uvjete koji će pomoći izvući ono najbolje iz svakog od njih te ih pripremiti za život u zajednici.

Više

Naš svijet i drugi svjetovi

Skloni smo glorificirati dostignuća i napredne svjetonazore suvremenog čovjeka likujući nad onima naših predaka, dok će se budući naraštaji isto tako odnositi prema nama. Dok je za drevnog čovjeka svijet bio ispunjen bogovima koji su bili odraz njegovih strahova i želja, tehnološki napredak donio je nov način gledanja, ali ne sreću i sigurnost. Slika svijeta se mijenja, no ljudska duša napreduje sporim koracima. Razlika između drevnog i današnjeg čovjeka tek je u nijansama koje proizlaze iz vremensko-prostornog okvira.

Više