Ponovno otkriti trezvenost
Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.
Mnogo kultura, jedno čovječanstvo
Kulturna sredina u kojoj odrastamo bitno nas određuje jer iz našeg okruženja usvajamo sustav vrijednosti, način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Da smo rođeni u drugim okolnostima, drugačije bismo razmišljali i živjeli. Uvjerenost da je naš način života najbolji stvara jaz i otvara prostor za sukobe. Bez obzira na sve naše razlike, treba znati da smo svi dio ljudskog roda, a kulturni izrazi samo su različiti modaliteti života jednog jedinstvenog čovječanstva.
Alternativne budućnosti – Koncept Buen Vivir
Nastao kao odgovor na stanje suvremenog svijeta, južnoamerički koncept Buen Vivir naglašava da je neograničeni gospodarski rast utemeljen na iscrpljivanju prirodnih resursa neodrživ. Zagovara solidarnost i suživot unutar ljudske zajednice, harmoničan odnos s prirodnim okruženjem, dok prava pojedinaca podređuje pravima ljudske zajednice i Prirode. Koncept potekao od starosjedilačkih kultura poziva na promjenu stava: čovjek je dio prirode, nije njezin gospodar nego upravitelj. Buen Vivir nudi razboritu alternativu nezasitnom rastu osuđenom na propast.
Suvremeno informiranje
Tehnički napredak omogućio nam je putem računala, mobitela i televizije dostupnost mnoštva podataka u svakom trenutku. U tom mnoštvu, od šume je teško razabrati stablo, a vjerodostojnost mnogih podataka je upitna. Ta hiperprodukcija premašuje našu sposobnost asimilacije i stvara oblik globalnog zagađenja. Otuda proizlaze mnogi oblici otuđenja koje zahvaća sve aspekte i slojeve društva. Protulijek infoksikaciji odgovorno je i afirmativno informiranje.
Čarolija dijeljenja
Posljednji mjesec u godini u znaku je blagdana, obiteljskih i prijateljskih okupljanja, darivanja. Gašenjem blistavih blagdanskih svjetalaca vraćamo se u sivu svakodnevnicu ispunjenu obvezama koje nas zarobljavaju i ne ostavljaju mjesta za susrete i druženja. No, u pozadini tinja potreba za trenucima zajedništva, dijeljenja radosti i nade, od čega je sazdana božićna čarolija... Ako uistinu vrednujemo te trenutke, uz dobru volju moguće je održati taj duh živim tijekom cijele godine, a ne samo u prosincu.
Sustavni pogled na obrazovanje
Kriza u obrazovnom sustavu odražava krizu šireg društvenog konteksta. Stalno nastojanje poboljšanja obrazovnog sustava na simptomatskoj razini samo je produbljuje. Glavni problem predstavlja razjedinjenost u pogledu svrhe obrazovanja: da li razvijati cjelokupni potencijal svakog djeteta, optimizirati akademske rezultate ili pripremiti mlade za tržište rada? Rješavanje problema zahtjeva sustavni i filozofski pogled na obrazovanje koji ljudsko biće sagledava u svim njegovim aspektima.
Strašno javno mnijenje
Živimo u vremenu u kojem digitalni mediji dominiraju svakodnevnim životom i u kojem se javno mnijenje nameće kao sudac svemu što se govori i radi. Ono se poput njihala kreće između dviju krajnosti: kritike i pohvale. U takvom okruženju ne možemo očekivati da svi sve prihvaćaju. Čovjek koji je uvjeren u važnost izvršavanja svojih dužnosti sluša glas svoje savjesti, a ne promjenjiva prolazna mišljenja.
Prema slobodi: Ovladavanje našim alatima
Moderna tehnološka pomagala i alati prisutni su u svim segmentima života. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, sve je češće pitanje koliko nam služe, a koliko nas zarobljavaju i otuđuju. Trebamo osvijestiti kako ih koristimo i u koju svrhu, služe li nam u ostvarenju naše životne svrhe. Važno je imati u svijesti filozofsko pitanje: Tko sam ja? Ono određuje naš način života i odnos prema svemu, počevši od vlastite personalnosti. Ono nam olakšava razlučivati između sredstava i ciljeva te nas oslobađa od robovanja različitim alatima.
Karakter i sudbina
Nekada je moralni karakter bio cijenjen i tražen, a onda je postao staromodan. U vremenu osipanja svih vrijednosti nasušno se potrebno vratiti formiranju karaktera, putem odgoja i samoodgoja, jer naši pojedinačni karakteri utječu na ustroj društva. Da bi društvo bilo dobro, treba biti sastavljeno od nepotkupljivih, karakternih ljudi vođenih etičkim principima, a ne vlastitim interesima. Postoji izravna uzročno-posljedična veza između karaktera i sudbine, svatko je kovač svoje sreće, ali i sreće i sudbine zajednice.
Možemo li ostati prijatelji?
Svatko od nas gleda svijet vlastitim očima. Ostati prijatelj s nekim tko ima drugačije poglede od nas ili ga ukloniti s popisa prijatelja posljednjih je godina sve češća dilema. No, upravo je sučeljavanje različitih pogleda, ideja i životnih stavova oblikovalo povijest čovječanstva. Na ovom svijetu ne postoji apsolutno ispravno ili pogrešno; različitost pogleda pomaže širenju vidika i obogaćuje. Osim toga, netko drugačijih pogleda na život može biti dobra i plemenita osoba, što treba biti glavni kriterij vrednovanja drugog čovjeka.
Ponovno zadobiti odvažnost
Materijalna udobnost i prezaštićenost oslabljuju čovjeka iznutra. Zbog bojazni od gubitka postojećeg stanja javljaju se malodušnost, strah pred budućnošću te nepovjerenje prema drugim ljudima. Čovjek je izgubio nutarnju i vanjsku vjeru, vjeru u vlastitu sudbinu, kao i u sudbinu čovječanstva. No, nismo slučajnost izgubljena u svemiru, već uzročnost koja potječe od Boga. S tom vizijom, vratimo povjerenje u sebe i u druge ljude, i odvažimo se krenuti naprijed s obnovljenim snovima.
Različiti načini razmišljanja
Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.