hrabrost – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Postati prijatelj sebi

Categories: Filozofija|Tags: 12-2025, Ana Jončić, država, duša, filozof, grčka filozofija, hrabrost, kriteriji, ljudska priroda, mudrost, nagoni, Platon, porivi, Pravednost, psihički svijet, psyche, razum, sklad, sreća, trezvenost, umijeće življenja, umjerenost, unutarnji razgovor, unutarnji svijet, usavršavanje, vladanje sobom, vrlina|

Pod prijateljstvom podrazumijevamo skladan odnos s drugim ljudima s kojima možemo podijeliti radosti i tuge. No, stari grčki filozofi naglašavali su važnost uspostavljanja odnosa sa samim sobom i upoznavanja sebe. Postizanje unutarnjeg sklada Platon naziva "postati prijatelj sebi". Prijateljstvo sa sobom omogućuje prijateljstvo s drugima. To stanje ne dolazi samo po sebi, rezultat je svjesnog nastojanja i odnosa koji se gradi i usavršava te jamči sretan život.

Autentičnost

Categories: Psihologija|Tags: 11-2025, alkemičar, budistička tradicija, dijamant, duhovni entitet, duša, filozofija, fizičko tijelo, grafit, hrabrost, identitet, iskrenost, iskustvo, istina, istinsko "ja", izražavanje emocija, Jorge Angel Livraga, Julian Scott, lažna osobnost, lažna skromnost, liječnik, ljubaznost, ljudsko biće, maska, Melanija Rogar, niže ja, nutarnja snaga, osobnost, Paracelzus, persona, pjesnik Rubén Darío, Pravednost, razboritost, samoanaliza, smirenost, Sokrat, središte svijesti, starogrčko kazalište, strah, svjetlost duha, ugljik, umijeće življenja, više ja, volontiranje|

Autentičnost u modernom žargonu znači "biti svoj", "biti ono što jesmo", što se izjednačava s izražavanjem svega onoga što osjećamo ili mislimo. No, čovjek je biće složeno od nižeg i višeg ja, a njegovi najautentičniji izrazi imaju ishodište u njegovom višem, istinskom ja, što se očituje kroz velikodušnost, pravednost, hrabrost i smirenost u nedaćama. Autentičnost je uređena osobnost koja omogućuje izražavanje istinske ljudske prirode.

Michelangelov San i Platonov Fedar

Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|

Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.

Istina

Categories: Filozofija|Tags: 10-2025, apsolut, Bog, energija, hrabrost, indijska filozofija, iskrenost, ispravnost, Ivančica Krivdić, Nilakanta Sri Ram, Ruskin, Shakti, vir, virtus, vjernost sebi, vrlina|

Istina, pisana velikim slovom, sadrži u našoj predodžbi element apsolutnog, vječnog, sveobuhvatna je i riječima neopisiva. Ipak, istina postoji u svakom biću, to je istina njegova bića, ono što čovjek u svojoj najdubljoj nutrini jest. Apstraktna i skrivena nutarnja istina postaje djelatna i vidljiva pomoću vrline koja je izraz čovjekove prave prirode. Kada ono što čovjek čini proizlazi iz te istine, kada je njezin vjerni odraz, tada istina isijava kroz misli, osjećaje i djela.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Stoička vrlina umjerenosti

Categories: Filozofija|Tags: 12-2024, Ariana Deranja, čovjek, Dijalozi, etika, filozofija, hrabrost, humano biće, mjera, Moralna pisma Luciliju, Platon, pravednost. L. A. Seneka, razboritost, razum, sreća, stoici, um, vrline, želje, zlatna sredina|

Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.

Ključ pobjede

Categories: Psihologija|Tags: 11-2023, budnost, Carlos Adelantado, cilj, hrabrost, ljudski život, Maša Jovanović, napor, poraz, uspjeh|

Ljudski se život sastoji od uspjeha i neuspjeha, iako sve ima relativnu vrijednost. Uspjeh se često izjednačava s pobjedom, no uspjeh nije nužno pobjeda. Filozofski gledano, pobjeda je oživotvorenje plemenitih snova duše, usprkos svim preprekama i naporima. Pobjeda zahtijeva hrabrost, vjeru u sebe i budnost za prepoznati životne prilike i izboriti se svim srcem za ono što sanjamo.