Marta Mihičić – Nova Akropola

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.

Sarapej u Sakkari

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2024, Amenhotep III., Amenhotep IV., Apis, August Mariette, Diodor Sicilski, Donji Egipat, egipatska civilizacija, faraoni, Gornji Egipat, helenizam, Herodot, hijeroglifi, Horemheb, Karnak, Kleoptara VII., Maat, Maneto, Marta Mihičić, mastabe, Memfis, Memnonovi kolosi, Menes, mumifikacija, mumije, Muzej Louvre, nekropola, Nil, Osorapis, Oziris, Plinije Stariji, Plutarh, Psamtik I., Ptah, Ptolomej I. Soter, Ramzes II., sarkofazi, Serapis, Seti I., Strabon, sveti bikovi, Tutankamon|

Pijesak Sakkare krije mnoge tajne Egipta, a osobitu pažnju privlači Serapej, vezan uz kult Apisovih svetih bikova. Njegov podzemni kompleks sastavljen od hodnika s odajama u kojima su smješteni golemi sarkofazi od granita, bazalta i diorita otvara niz pitanja. Kako su izrađeni, dopremljeni i smješteni u odaje? Budući da su pronađeni otvoreni i prazni, kako su otvoreni teški poklopci i gdje su nestale mumije bikova? Mnogo je toga neobjašnjivo oko nastanka Serapeja, kao i oko Apisova kulta.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Zagonetni popis sumerskih kraljeva

Categories: Zanimljivosti|Tags: 07-2023, Adam, Alulim, arheologija, Babilon, Biblija, dinastija Isin, Enmenbaragesi od Kiša, Ep o Gilgamešu, Eridu, Etana, Gilgameš, Gudea, Herbert Weld Blundell, Hermann Hilprecht, Knjiga postanka, Lagash, Larsa, Lugal-banda, Marta Mihičić, Mezopotamija, mit, muzej Ashmolean, Niniva, Nipur, Noa, Oxford, Popis sumerskih kraljeva, povijest, Sanja Ćupić, sumerska kultura, Suza, Ur-Baba|

Popis sumerskih kraljeva, sačuvan u dvadesetak nepodudarnih verzija, navodi niz sumerskih gradova, njihove vladare i duljinu vladavine. Popis počinje s kraljevstvom koje je sišlo s neba, a najranijim vladarima pripisuje se nevjerojatno duga vladavina od preko četrdeset tisuća godina! S kasnijim vladarima duljine vladanja poprimaju ljudske razmjere. Bez obzira na izgubljene ključeve tumačenja podataka, popis je važan izvor za rekonstrukciju sumerske povijesti.

Dolina kraljeva i kraljica – 1. dio

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 12-2022, Ahmozis I., Amduat, Amenhotep IV., Amenofis II., Britanski muzej, David Brajić, Dragan Savović, Edward Ayrton, Ehnaton, faraonski Egipat, Giovanni Belzoni, Grad mrtvih, Grad živih, Hatšepsut, Horemheb, Howard Carver, Joyce Tyldesley, Knjiga vrata, Litanija Ra, Marta Mihičić, Maspero, Nacionalni muzej egipatskih civilizacija, Napoleon drevnog Egipta, Nil, Novo kraljevstvo, Oziris, Paramessu, Ramzes I., Seti I., Ta Set Mat, Teba, Theodor M. Davis, Tutankhamon, Tutmozis I., Tutmozis III., UNESCO, Viktor Loret|

Dolina kraljeva i kraljica bila je dio drevne egipatske Tebe koja se prostirala duž obala Nila: uz istočnu stranu kao boravište živih, a uz zapadnu kao boravište mrtvih. Za Egipćane je život bio jedan, a sastojao se od zemaljskih i nebeskih dionica istoga evolucijskog puta na kojem je duša osvještavala svoju besmrtnu bit. Živo oslikani i ispisani zidovi grobnica prepuni simboličkog značenja govore o putovanju duše, kao i o civilizaciji koja je puno veću važnost pridavala vječnim nego prolaznim životnim vrijednostima.

Pričao o hrabrosti – Šavarš Karapetjan

Categories: Volonterstvo|Tags: 04-2022, asteroid "3027 Šavarš", Danilo Čarapić, Fair Play, Jerevansko jezero, Liparit Almasakyan, Lipo, ljudskost, Marta Mihičić, plivač, rekorder, sovjetski svjetski prvak, spašavanje ljudskih života, SSSR, UNESCO|

Među svjetskim sportskim velikanima jedan zavrjeđuje naziv heroja. Šavarš Karapetjan, višestruki svjetski prvak i rekorder u plivanju perajama, nadljudskom je hrabrosti, snagom i požrtvovnosti spasio desetke utopljenika. To ga je stajalo daljne plivačke karijere, no spašavanje ljudskih života Šavarš smatra svojom najvećom pobjedom. Junaštvo mu je ovjekovječeno i na nebu, u imenu asteroida "3027 Šavarš", a njegov podvig blista sjajnije od medalja i podsjetnik je na našu sposobnost za djela plemenite ljudskosti.

Epikurov hedonizam – Savjeti za sretan život

Categories: Filozofija|Tags: 02-2022, aponia, ataraksia, David Brajić, epikurejac, filozofi iz vrta, filozofija, hêdonê, hedonist, Marta Mihičić, razboritost, sreća, umjerenost, voluptas, zadovoljstvo, želje|

Epikurovo učenje jedno je od posljednjih velikih izdanaka helenske misli. U nastojanju da čovjeka učini sretnim, njegova je filozofija isticala trajno zadovoljstvo, zbog čega se neopravdano povezivala s hedonizmom. Epikur je pak pozivao na umjerenost i duhovno zadovoljstvo do kojeg se dolazi odbacivanjem prolaznih zadovoljstava. Razboritost je smatrao krunskom vrlinom jer omogućuje razabrati što vodi duhovnom spokoju i zadovoljstvu u kojem se nalazi sreća.

Delos – mjesto rođenja bogova

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2021, Adad i Atargatis, Afrodita, Anubis, Apolonov hram, Asklepije, Atena, bog Apolon i božica Artemida, božica Leta, Danijela Šušić, Datis, delski problem, Delski savez, Dioniz, Hera, Heraklo, Hermes, Herodot, Hesiod, Himna Apolonu, Izida, Kikladski otoci, Marta Mihičić, minojska fontana, Mitridat VI., Otoku Delosu, Pauzanije, Periklo, Pindar, Plutarh, Serapis, Terasa lavova, Tezejeva lađa, Tukidid, UNESCO|

Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.