Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.
Biljno carstvo zadivljuje raznolikošću oblika, boja i mirisa te otvara pitanje: posjeduju li biljke svijest? Dok neuroznanost svijest povezuje sa složenim živčanim sustavom, tradicija prenosi da sva bića imaju svijest, premda različitog stupnja razvoja. Novija istraživanja potvrđuju da biljke posjeduju određeni stupanj inteligencije, što se očituje u njihovoj sposobnosti prilagodbe i složenoj interakciji s okolinom. Time se približavamo drevnim shvaćanjima prema kojima sva bića sudjeluju u procesu evolucije te međusobnim odnosima održavaju ravnotežu ekosustava.
Svemir promatran teleskopom i mikroskopom svemir je veličanstvenog i zadivljujućeg reda. Za mnoge beživotan, a za mudre svemir posvuda prisutnog Života, odnosno evoluirajuće svijesti koja se širi u rasponu od najjednostavnijih do najsloženijih oblika života. Sve je utjelovljenje jednog Duha, sve je povezano u simfonijsku cjelinu. Tek kada čovjek spozna sebe kao dio tog Duha, otkriva svoju bit i svrhu, a probuđena volja preuzima vodstvo i radi na dobrobit svih živih bića.
Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.
U prirodi u kojoj je sve uređeno svrsishodno i podvrgnuto višem redu u korist cjeline, puno je primjera međusobnog pomaganja, a najčešće se navodi požrtvovnost mravi i pčela, pa čak i mikroba. Nesebično djelovanje na dobrobit drugih, uz žrtvovanje vlastitih interesa i bez očekivanja ičega zauzvrat, nije samo ljudska osobina. Altruizam nas usklađuje s pulsiranjem srca Prirode te može izvesti čovječanstvo iz sadašnje slijepe ulice na put prema svjetlijoj budućnosti.
Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Mladost obično povezujemo s neiskustvom i pomanjkanjem mudrosti. No, u srcima mladih je, kao u sjemenkama, pohranjeno sažeto iskustvo prošlosti i plamen entuzijazma. Današnja globalna civilizacija po mnogočemu je na zalasku, osuđena na propast. Svijet vapi za obnovom, a to traži odvažne, kreativno usmjerene mlade ljude, i one mlade duhom. Na naslijeđu starog, mladi će izgraditi novi svijet, novi skladni poredak.
Učenje velikog kineskog mudraca Konfucija bavi se onim što je ispravno i prikladno, u skladu s načelom društvenog reda zasnovanog na prirodnom, univerzalnom zakonu. Osobiti je naglasak stavljao na usavršavanje karaktera, vladanja i čistoću srca. Njegov ideal je plemeniti čovjek koji svoje dužnosti obavlja nesebično i predano na dobrobit zajednice. Konfucijevo učenje i danas može poslužiti kao inspiracija za toliko potrebnu obnovu čovjeka i društva.
Danas je život gotovo nezamisliv bez računala, pametnih telefona i Interneta. Iako nam olakšavaju svakodnevicu, digitalni mediji nose i skrivene opasnosti. Njihova prekomjerna upotreba i oslanjanje na njih slabe naše mentalne sposobnosti i stvaraju ovisnost, o čemu govori knjiga Digitalna demencija psihijatra i neuroznanstvenika Manfreda Spitzera. To posebno zabrinjava kod mladih čije su kognitivne sposobnosti još u razvoju. Stoga se Spitzer zalaže za ograničavanje korištenja digitalnih medija kako bi se spriječila digitalna demencija.
Zahvaljujući strojevima i tehnologiji podignut je životni standard širom svijeta. Pritom smo zaboravili da strojeve uglavnom pokreće neobnovljiva energija čija potrošnja nezaustavljivo raste, a zaliha je sve manje. Nate Hagens, američki ekonomist i govornik na svjetskim skupovima, poznat po svom kritičkom ekološkom i ekonomskom razmišljanju, tvrdi da sustav izmiče kontroli i da ćemo biti prisiljeni usvojiti jednostavniji način života i manju potrošnju, što naziva "veliko pojednostavljenje".