Lav Nikolajevič Tolstoj – Što nam je dakle činiti?
Veliki ruski književnik i filozof Tolstoj, pogođen srazom između blagostanja sloja bogatih, kojem je i sam pripadao, i strašnih uvjeta života moskovske sirotinje, odlučio je raskrstiti s dotadašnjim načinom života. Samom sebi i društvu postavlja pitanje što učiniti da ovaj svijet postane boljim mjestom za život za sve. Dolazi do odgovora da je čovjek pozvan služiti drugim ljudima i općim ljudskim ciljevima jer jedino tako može ispuniti svoju svrhu. Glavnim zadatkom čovječanstva smatra usklađivanje djelovanja s moralnim zakonom koji progovara kroz savjest.
Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem
Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.
Sudbina carstava
Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.
Smrt obitelji, sloboda pojedincu?
Obitelj kao najstarija društvena institucija doživjela je drastičnu promjenu u zadnjih sto godina. Proširene obitelji koje su pružale materijalnu i moralnu potporu, no nametale određeni način života, zamijenile su nuklearne obitelji koje su ubrzo zapale u krizu. Moderni čovjek oslobodio se tradicije, ali je izgubio kriterije koji su ga usmjeravali u životnim odlukama.
Uloga religije u kulturi i povijesti
Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.
Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova
Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.
Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje
Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.
Plemeniti duh natjecanja
Olimpijske igre najznačajniji su sportski događaj, danas kao i u antičkoj Grčkoj. Izvorno su bile svečanost u svetištu olimpskih bogova, u čast Zeusa, pod krilaticom Zdrav duh u zdravom tijelu. Natjecateljski duh i poticanje izvrsnosti, tjelesne i duhovne, bio je stav tog vremena, stoga su se sastojale od raznih sportskih natjecanja, ali i natjecanja umjetnika, pjesnika, pisaca dramskih djela. Plemeniti duh natjecanja sačuvan je u načelu suvremenih igara koje ističe časnu borbu sudionika.
Antroponimija – O značenju i podrijetlu imena
Ime je sastavnica identiteta svakog čovjeka. U nekim je zajednicama ime bilo trajni pratilac i simbol osobnosti, a ponegdje se mijenjalo tijekom odrastanja. Uz davanje imena nekada su postojali zanimljivi običaji, jer se vjerovalo da ime može djetetu biti štit od svih zala te mu osigurati dobar život. Različite kulture i civilizacije imaju raznolike običaje nadijevanja imena. Proučavanjem osobnih imena, njihovim značenjima i podrijetlom bavi se lingvistička grana antroponimija.
Nepoznata Amazona – Terra preta
Prvi opisi Španjolaca koji su u potrazi za El Doradom došli na područje amazonskog grada Manausa 1542. godine opisuju brojno
Laboratoriji Moraya
O Majko naša Zemljo, o Oče naš Nebo, Vaša djeca smo mi, i umornih leđa Donosimo vam darove koje volite.
Chilkat tkanje
Tlingiti, Indijanci jugoistočne obale Aljaske, tradicionalno ribolovci, lovci i sakupljači plodova, razvili su jedinstvenu vrstu tkanja poznatu kao chilkat tkanje.