Sudbina carstava
Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.
Smrt obitelji, sloboda pojedincu?
Obitelj kao najstarija društvena institucija doživjela je drastičnu promjenu u zadnjih sto godina. Proširene obitelji koje su pružale materijalnu i moralnu potporu, no nametale određeni način života, zamijenile su nuklearne obitelji koje su ubrzo zapale u krizu. Moderni čovjek oslobodio se tradicije, ali je izgubio kriterije koji su ga usmjeravali u životnim odlukama.
Uloga religije u kulturi i povijesti
Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.
Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova
Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.
Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje
Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.
Plemeniti duh natjecanja
Olimpijske igre najznačajniji su sportski događaj, danas kao i u antičkoj Grčkoj. Izvorno su bile svečanost u svetištu olimpskih bogova, u čast Zeusa, pod krilaticom Zdrav duh u zdravom tijelu. Natjecateljski duh i poticanje izvrsnosti, tjelesne i duhovne, bio je stav tog vremena, stoga su se sastojale od raznih sportskih natjecanja, ali i natjecanja umjetnika, pjesnika, pisaca dramskih djela. Plemeniti duh natjecanja sačuvan je u načelu suvremenih igara koje ističe časnu borbu sudionika.
Antroponimija – O značenju i podrijetlu imena
Ime je sastavnica identiteta svakog čovjeka. U nekim je zajednicama ime bilo trajni pratilac i simbol osobnosti, a ponegdje se mijenjalo tijekom odrastanja. Uz davanje imena nekada su postojali zanimljivi običaji, jer se vjerovalo da ime može djetetu biti štit od svih zala te mu osigurati dobar život. Različite kulture i civilizacije imaju raznolike običaje nadijevanja imena. Proučavanjem osobnih imena, njihovim značenjima i podrijetlom bavi se lingvistička grana antroponimija.
Pismo i jezik Hetita
Hetitski je jedan od najstarijih indoeuropskih jezika. Bio je u upotrebi otprilike od 1600. - 1100. g. pr.Kr, a onda je potpuno pao u zaborav. Tek će otkriće hetitske prijestolnice u srcu Anatolije početkom XIX. st. dovesti do otkrića hetitskog pisma. Češki semitolog i lingvist Bedrich Hrozny nepobitno je dokazao da hetitski pripada indoeuropskim jezicima.
Mircea Eliade – nostalgija za izvorima
Mircea Eliade, povjesničar religija i antropolog rumunjskog podrijetla, smatra da čovjeku modernog doba, opterećenom jednodimenzionalnim shvaćanjem čovjeka i svijeta, treba pružiti obnovljenu i višedimenzionalnu sliku svijeta u kojem čovjek ima pravo na mnogo više od pukog preživljavanja.
Ishi – posljednji Yahi Indijanac
Kad se 1908. godine ispred jedne grupe radnika elektrifikacijske tvrtke pojavio goli Indijanac, radnici nisu znali da se pred njima nalazi posljednji Yahi Indijanac.
Amerikanci kamenog doba
Dugo se vjerovalo da je američki kontinent bio nenaseljen sve dok azijska i sibirska plemena nisu prešla Beringov tjesnac. Genetske analize međutim pokazuju da su azijska plemena u svojoj novoj postojbini već zatekla različite kulture.
Ainui – prastanovnici Japana
Otvaranjem Japana svijetu 1853. godine prekinuta je njegova višestoljetna izolacija i započelo je duboko i sveobuhvatno zanimanje Zapada za japansku povijest i kulturu. Najveće zanimanje zapadnih istraživača izazvali su Ainui jer su bili geografski, kulturno, lingvistički i rasno posve izolirana skupina.