Erich Fromm: Zdravo društvo – 1. dio

Filozof i psihoanalitičar Erich Fromm u svojim knjigama, a prije svega u knjizi Zdravo društvo, bavi se problemom zdravlja suvremenog društva koje obilježava duboka otuđenost i u kojem zabrinjavajuće raste broj onih koji se odaju različitim ovisnostima, pate od tjeskobe i depresije, itd. Problem je izraženiji u bogatijim nego u siromašnijim društvima. Čovjek nije sretan jer suvremeno potrošačko društvo zanemaruje i zapostavlja temeljnu ljudsku potrebu za smislom te onim što nadilazi ono prolazno i nadahnjuje ga, kao i težnju da to dosegne.

Više

Francis Bacon: O hvali

U svom eseju o hvali Francis Bacon sagledava različite izvore i motive pohvala, ističući kako je važno procijeniti karakter onoga koji daje pohvale i istinitost njegovih riječi. Hvale su često potaknute laskanjem i nerijetko se upućuju onima koji ih ne zaslužuju pa ih treba uzimati s podozrenjem, a ako su uistinu odraz vrline, tada se šire poput mirisa dragocjenog ulja. Pretjerana hvala rađa zavist i izaziva osporavanje. Pohvala je dobra samo ako je umjerena i umjesna.

Više

Ono si što misliš

Da duh oblikuje materiju i da naše misli stvaraju naš svijet, stara je istina koju prenose tradicije, a sve više priznaje i suvremena znanost. Neuroznanstvenici danas dokazuju da misli imaju vitalnu energiju te da pozitivne misli jačaju imunitet, a negativne ga slabe. Budući da sve počinje u mislima, važno je što ulazi u naš misaoni svijet i kako ga oblikujemo. Njegujemo li svijetle, pozitivne misli, i svijet i sebe vidjet ćemo u tom pozitivnom svjetlu, što je podloga za zdravlje i sreću. Zato je važno kakve su nam misli.

Više

Francis Bacon – O visokom položaju

U svom eseju O visokom položaju Francis Bacon govori o usponu, životu i ponašanju ljudi na položajima. Kao državni odvjetnik i lord kancelar na dvoru kraljice Elizabete I., u obavljanju dužnosti naglašava važnost primjera. Ističe da visokim položajem dobivamo moć činjenja dobra i zla, a činjenje dobra smatra najvišim izrazom ljudskosti. Govori o porocima vlasti, posebno upozoravajući na podmitljivost, te da položaj i čast otkrivaju karakter čovjeka, čineći plemenitog još boljim.

Više

Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova

Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.

Više

O glazbi

Dramaturg, scenarist, filmski redatelj i publicist Zvonimir Berković britkim perom i istančanim duhom obrađuje najraznovrsniju tematiku. U knjizi O glazbi prikupljeni su tekstovi koje je Zvonimir Berković pisao za razne novine i časopise tijekom nekoliko desetljeća. Oni obuhvaćaju glazbene kritike, portrete glazbenih ličnosti, razgovore... Njegova razmatranja o glazbi obogaćuju dušu kao i slušanje same glazbe.

Više

Formiranje karaktera pomoću borilačkih vještina

Borilačke vještine danas uglavnom povezujemo uz sport ili tehnike samoobrane, no one su puno više od toga. Iako su izvorno služile poučavanju borbi na bojnom polju, učitelji tih vještina razvijali su vrstu borbe kojom se izgrađuje i obrazuje karakter te razvija nutarnji mir. Polaznici su vježbali samodisciplinu, usredotočenost kako bi se prepoznao pravi trenutak za djelovanje, suočenje sa strahom... Takva disciplina može i današnjem čovjeku biti velika pomoć u ispravnom nošenju s izazovima i iskušenjima modernog vremena.

Više

Marsove umjetnosti

Marsove umjetnosti starorimski je naziv za borilačka umijeća koja nalazimo u različitim oblicima u svim dijelovima svijeta. U svojoj osnovi nijedna borilačka vještina nije namijenjena destrukciji, već upravo obrnuto, miru i harmoniji. Svaki istinski ratnik, vitez, junak, antički heroj uvijek je djelovao plemenito i humano, u skladu s dubokim moralnim principima, koristeći svoju vještinu samo u službi dobra i pravde. Iako je danas njihov nutarnji aspekt zaboravljen, sve Marsove umjetnosti sadrže istu filozofiju čija je zadaća u prvom redu formiranje čovjeka usmjereno prema zaštiti i uzdizanju svih živih bića u prirodi.

Više

Kodeks samuraja

Kodeks samuraja, japanskih ratnika i vitezova, nepisani je skup viteških moralnih načela. Sastoji se od nekolicine maksima koje su se prenosile usmenim putem ili su zabilježene perom nekog slavnog samuraja. Porijeklom iz samurajske obitelji, iznimno svestrani Inazo Nitobe, koji je živio krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, u svojoj knjizi Bushido – kodeks samuraja izlaže osnovna načela samurajskog morala i etike čiji je glavni cilj bio čvrst i ispravan karakter. U osnovi te etike nalazi se trolist: Mudrost, Dobrohotnost i Hrabrost, pa je knjiga ujedno dragocjen putokaz za svakodnevni život.

Više

Viktor Frankl – nečujan vapaj za smislom

Austrijski neurolog i psihijatar Viktor Frankl neposredno je upoznao sav užas holokausta kroz četiri koncentracijska logora i smrt više članova obitelji. Umjesto prepuštanja očaju i tuzi, posvetio se potrazi za smislom. Na temelju životnih iskustava i vlastitih spoznaja utemeljuje logoterapiju, psihoterapijski pravac usredotočen na pronalaženje smisla. U djelu Nečujan vapaj za smislom govori o osnovnim načelima logoterapije i daje prikaz logoterapijske tehnike uz niz savjeta za svakodnevni život. Naglašava da je smisao jedinstven i da ga svatko mora pronaći sam za sebe.

Više

Vesna Krmpotić: O jedinstvu

Književnica Vesna Krmpotić objavila je preko stotinu knjiga, romana, pripovijedaka, prijevoda, eseja, a najviše pjesama posvećenih onom Jedinstvenom. U odabiru iz uvoda knjige Košulja sretnog čovjeka, s podnaslovom Filozofske i srodne priče, govori o jedinstvu duha.

Više

Filozofija umjetnosti u renesansi

Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.

Više