Tko zna?
Kada govorimo o "znanju", prvo pomislimo na ljude i na naš veliki mozak, zaboravljajući da je znanje prisutno u svim
Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza
Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.
Izazov suživota s umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
Zaratustra – O prirodi dobra i zla
Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.
Vrata
Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.
Zašto ne primjenjujemo ono što znamo?
Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.
Intuicija u prirodnim znanostima
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Mogu li se ljepota i tehnika ujediniti?
Ljepota je apstraktan pojam, neshvatljiv bez prijenosa u vidljiv oblik. Da bi umjetnik mogao izraziti ljepotu, potrebna mu je odgovarajuća tehnika. No, tehnika sama po sebi je beživotna bez pravog nadahnuća, bez doticaja ljepote. Zadivljen pogled, nutarnji ili vanjski, otkriva umjetniku nove nijanse, nove tajne prirode koje se pokazuju kao ljepota. Sve izranja iz neiscrpnog misterija prirode koja nas podučava da tehniku treba staviti u službu ljepote, da forma ne zasjeni nebeski sadržaj koji dušu uzdiže u visine.
Ispravno djelovanje
Pokretači ljudskog djelovanja vrlo su složeni pa često i ono naizgled ispravno djelovanje prati podsvjestan motiv vlastitog zadovoljstva. Ono što određuje ispravnost djelovanja je motiv. Uistinu ispravno djelovanje je samo ono koje je lišeno želje za osobnom koristi ili užitkom, usmjereno na dobrobit drugoga i društva u cjelini. To je izraz pročišćene čovjekove nutrine iz koje izbija snaga volje. Takvo nas djelovanje dovodi u vezu sa svrhom i smislom svega postojanja.
Svakodnevni heroj
Heroji su kontinuirano prisutni u ljudskoj prošlosti, od usmenih predaja preko književnosti do virtualnog svijeta. Divimo im se, no smatramo nemogućim da postanemo jedan od njih. Svakodnevni heroj, knjiga eseja o univerzalnim ljudskim pitanjima, daje svjež pogled na život i budi ono herojsko u nama. Potiče na suočavanje i savladavanje izazova koje život svakodnevno postavlja pred nas, te na potrebu da svakodnevnim malih bitkama doprinosimo boljem svijetu.