Znanost i moral
Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.
Vodik – energija budućnosti?
Vodik, prvi, najjednostavniji element periodnog sustava, gorivo je zvijezda i najzastupljeniji element u svemiru. Izdvaja se među alternativnim energentima kao potencijalni obilni izvor zelene energije. Budući da ga na Zemlji nalazimo samo u kemijskim spojevima, za njegovo je izdvajanje potrebno uložiti energiju i resurse što samo produbljuje energetsku krizu. Obuzdavanje energetskih potreba jedini je izlaz i glavni izazov suvremenom društvu.
U potrazi za novom Zemljom
Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.
Vitamin D – Naša spona sa Suncem
Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.
Intuicija u prirodnim znanostima
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Od čega je sastavljen svemir?
Materija i energija dvije su osnovne komponente svemira. Prema trenutnim znanstvenim teorijama većinu svemira čine nevidljiva tamna tvar i tamna energija, nepoznata sila koja uzrokuje njegovo širenje. Modernim je znanstvenicima golem izazov to što je većina materije nevidljiva i nemjerljiva. No, tamna tvar i tamna energije možda i ne postoje jer su astronomi nepoznatom "nečemu" samo dali ime u pokušaju razumijevanja nerazjašnjenih tajni svemira.
Svemirski teleskop James Webb
Svemirski teleskop James Webb, najmoćniji i najsloženiji teleskop ikad lansiran u svemir, plod je međunarodne suradnje američke, europske i kanadske svemirske agencije. Na njegovoj su konstrukciji više od dvadeset i pet godina radili znanstvenici i inženjeri iz cijelog svijeta. Znanstvenici se nadaju da će im teleskop Webb omogućiti uvid u najudaljenije dijelove prostora i vremena, na same početke svemira, te pomoći u pronalaženju odgovora na neriješena pitanja o nastanku i evoluciji galaksija, zvijezda, planeta, planetarnih sustava te o porijeklu života.
Kumulonimbus – kralj oblaka
Kumulonimbus, masivni, tmasti, zastrašujući i zadivljujući oblak, nalik je moćnoj planini. Često se pojavljuje u obliku nakovnja i tada ukazuje na naglo pogoršanje vremenskih prilika. Povezan je s pojavama koje mogu imati razarajuće učinke: munjama, snažnim pljuskovima, tučom, orkanskim udarima vjetra i tornadima. Zbog klimatskih promjena takve vremenske nepogode sve su učestalije pa su zbog velikih šteta koje uzrokuju, kumulonimbusi u središtu pažnje istraživača.
Sahara prije pijeska
U srcu Sahare, najveće pustinje na Zemlji, usred nepreglednog pješčanog prostranstva nalaze se geološka i antropološka svjedočanstva drukčije prošlosti. Nekada je obilovala rijekama i jezerima, florom i faunom, a pretpovijesni crteži opisuju religijske i plemenske svečanosti te prizore iz svakodnevnog života. Pustinja se i dalje širi kao posljedica prirodnog, nepoznatog uzroka, no sve pojave, pa i klimatske, odvijaju se ciklički, u određenom ritmu, stoga je za očekivati da će Sahara opet jednom u dalekoj budućnosti bujati životom.
Otkad znamo da je Zemlja okrugla?
Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.
Znanost i tehnologija u staroj Kini
Stav europskih kolonizatora da dosezi bijelog čovjeka predstavljaju sam civilizacijski vrhunac doveo je do negiranja postojanja znanosti i tehnologije i u staroj Kini. Paradoksalno je da su upravo zahvaljujući kineskom izumu, kompasu, europski pomorci oplovili svijet i ustanovili kolonije. Također, svoj nagli tehnološki razvoj posljednjih stoljeća Europa zahvaljuje upravo izumima kojima je Kina zadužila svijet.
Harmonija sfera Johannesa Keplera
Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".