Postoji li danas slika svijeta?
Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.
Neil Armstrong – Prvi čovjek na Mjesecu
Putovanje na Mjesec, ostvareno zahvaljujući stoljećima znanstvenog razvoja te radu više od četiristo tisuća ljudi, simbol je neugasive ljudske znatiželje i težnje za otkrivanjem nepoznatoga. Zapovjedniku misije Neilu Armstrongu, osobi iznimnih sposobnosti i karaktera, pripala je povijesna uloga prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. Armstrong je pridonio novom shvaćanju Zemlje kao zajedničkog doma čovječanstva, jedinstvene cjeline koja putuje oko Sunca i istodobno predstavlja tek mali dio neizmjernog svemira.
Alexander von Humboldt
Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.
Sonosfera – Svijet zvukova
Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Znanost i moral
Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.
Vodik – energija budućnosti?
Vodik, prvi, najjednostavniji element periodnog sustava, gorivo je zvijezda i najzastupljeniji element u svemiru. Izdvaja se među alternativnim energentima kao potencijalni obilni izvor zelene energije. Budući da ga na Zemlji nalazimo samo u kemijskim spojevima, za njegovo je izdvajanje potrebno uložiti energiju i resurse što samo produbljuje energetsku krizu. Obuzdavanje energetskih potreba jedini je izlaz i glavni izazov suvremenom društvu.
U potrazi za novom Zemljom
Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.
Vitamin D – Naša spona sa Suncem
Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.
Intuicija u prirodnim znanostima
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Od čega je sastavljen svemir?
Materija i energija dvije su osnovne komponente svemira. Prema trenutnim znanstvenim teorijama većinu svemira čine nevidljiva tamna tvar i tamna energija, nepoznata sila koja uzrokuje njegovo širenje. Modernim je znanstvenicima golem izazov to što je većina materije nevidljiva i nemjerljiva. No, tamna tvar i tamna energije možda i ne postoje jer su astronomi nepoznatom "nečemu" samo dali ime u pokušaju razumijevanja nerazjašnjenih tajni svemira.
Svemirski teleskop James Webb
Svemirski teleskop James Webb, najmoćniji i najsloženiji teleskop ikad lansiran u svemir, plod je međunarodne suradnje američke, europske i kanadske svemirske agencije. Na njegovoj su konstrukciji više od dvadeset i pet godina radili znanstvenici i inženjeri iz cijelog svijeta. Znanstvenici se nadaju da će im teleskop Webb omogućiti uvid u najudaljenije dijelove prostora i vremena, na same početke svemira, te pomoći u pronalaženju odgovora na neriješena pitanja o nastanku i evoluciji galaksija, zvijezda, planeta, planetarnih sustava te o porijeklu života.
Kumulonimbus – kralj oblaka
Kumulonimbus, masivni, tmasti, zastrašujući i zadivljujući oblak, nalik je moćnoj planini. Često se pojavljuje u obliku nakovnja i tada ukazuje na naglo pogoršanje vremenskih prilika. Povezan je s pojavama koje mogu imati razarajuće učinke: munjama, snažnim pljuskovima, tučom, orkanskim udarima vjetra i tornadima. Zbog klimatskih promjena takve vremenske nepogode sve su učestalije pa su zbog velikih šteta koje uzrokuju, kumulonimbusi u središtu pažnje istraživača.