vrline – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Neil Armstrong – Prvi čovjek na Mjesecu

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, američki književnik, američki svemirski program, Apollo 11, Apollo 8, astronaut, avioni, biograf, Buzz Aldrin, Centar za svemirske letove s ljudskom posadom, čovječanstvo, Gemini VII, geologija, geološki uzorci, glazba, humanost, intuicija, istraživačke postaje, James R. Hansen, José Carlos Fernández, Jules Verne, Kristofor Kolumbo, kulturna ikona, letenje, letjelica Columbia, Lindberghov prelet Atlantika, lunarni modul Eagle, međuljudski odnosi, Michael Collins, moralne vrijednosti, NASA, Neil Armstrong: The First Man on the Moon, Norman Mailer, pilot, planet Zemlja, postaja Mir, prirodni satelit, program Apollo, racionalnost, raketa Saturn V, slava, sunce, Sunčev vjetar, svemir, svemirski brod, Svemirski centar u Houstonu, svemirski let, Sveučilište Purdue, tehnološki pothvat, velikani znanosti, vrline, zapovjednik misije, Zemljina orbita, znanost, zrakoplovstvo|

Putovanje na Mjesec, ostvareno zahvaljujući stoljećima znanstvenog razvoja te radu više od četiristo tisuća ljudi, simbol je neugasive ljudske znatiželje i težnje za otkrivanjem nepoznatoga. Zapovjedniku misije Neilu Armstrongu, osobi iznimnih sposobnosti i karaktera, pripala je povijesna uloga prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. Armstrong je pridonio novom shvaćanju Zemlje kao zajedničkog doma čovječanstva, jedinstvene cjeline koja putuje oko Sunca i istodobno predstavlja tek mali dio neizmjernog svemira.

Epiktet – Slobodni rob

Categories: Filozofija|Tags: 11-2025, animalno ja, Biljana Popović, bogovi, car Hadrijan, car Marko Aurelije, čovječnost, drevni mudraci, duh, Epafrodit, Epiktetova škola, Epiktetovo učenje, filozof, filozofski principi, Grčka, helenski svijet, Heraklo, Hierapolis, humane vrijednosti, humano ja, kazališna predstava, ljudsko dostojanstvo, Mala Azija, mjera, moralno djelovanje, Neron, Nikapolis, niži porivi, nutarnja oružja, nutarnja snaga, okolnosti, podučavanje primjerom, Pravednost, Priručnik (Enchiridion), Rasprave (Diatribai), razgovor, Rim, rimski car Domicijan, rob, sloboda, slobodna volja, smrt, sokratovska metoda, stoička filozofija, stoik, stoik Muzonije Ruf, sudbina, tijelo, učenik Arijan, univerzum, vedrina duha, vrline, život|

Rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer sloboda je za njega nutarnje stanje. Isticao je kako je važno prihvatiti vlastitu sudbinu i dobro odigrati dodijeljenu ulogu jer svaka uloga povlači obaveze čije izvršavanje pridonosi uređenosti univerzuma. Njegova je škola stekla velik ugled, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan. Podučavao je kroz razgovore koji su poticali na primjenu filozofije u svakodnevnom životu.

Michelangelov San i Platonov Fedar

Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|

Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Prava ili dužnosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2025, blagostanje, bol, borba za prava, borba za resurse, društvo, ego, evolucijski put, Freud, Gabriel Paredes, ideološki dogmatizam, izvršavanje dužnosti, Kant, Konfucije, konzumerizam, korupcija, Krešimir Andjel, kriminal, kultura dužnosti, kultura maksimuma, kultura minimuma, mir, moral, moralno usavršavanje, napor, nasilje, obaveza, objekt želja, otuđenje, Platon, pravo, propisi, razbor, reklama, resursi, sebičnost, služenje, sreća, suživot, trud, volja, vrline, zadovoljenje želja, zadovoljstvo, Zakoni, zakonodavstvo|

Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.

Razotkrivanje maske

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2025, adolescenti, afrička plemena, Anubis, Apolonov hram, Archana Samarth, bog smrti, božanska priroda, božanski glasnici, ceremonije, Cham, chayya, ciklus života, Delfi, domoroci, drama No, dualna priroda čovjeka, duhovi predaka, dvojna priroda čovjeka, egipatska kultura, Egipatski muzej u Kairu, egipatski svećenici, emocije, film Maska, filozofska učenja, grčka tradicija, grupna terapija, hannya, heroji, identitet, krinka, kultovi, Kwakwaka'wakw, Loris Ivančić Žic, magijski rituali, maska faraona Tutankhamona, misterij, mitološki junaci, narodni ples Puralia Chhau, Pacifik, Padmasambhava, Papua Nova Gvineja, persona, ples Topeng, ples Vajra, psihodrama, šakal, simboli, sjena, smrt, suživot, teatar života, tradicije, umjetnici, vrline|

Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.

Novogodišnje odluke i snaga volje

Categories: Aktualno|Tags: 01-2025, bog Janus, dobrota, entuzijazam, godišnja doba, Instagram, introspekcija, istina, Iva Sladović, izazov, Januar, ljepota, ljudski duh, Malini Nair, Nova godina, odluka, optimizam, prijelaz, selfie, snaga volje, spirala života, sunce, vrline, zimski solsticij, životni ciklusi|

Početak nove godine prilika je za refleksiju o prethodnoj, za izvlačenje pouka i donošenje odluka za mijenjanje nabolje. No, u vremenu kada se prevelika pažnja obraća izvanjskoj strani života, kod planiranja novogodišnjih odluka važno se uzdignuti iznad prolaznosti i odabrati one koje potiču na rast i razvoj jer rođeni smo da se ostvarimo kao ljudska bića. Odluka da se nešto promijeni tek je početak, izazov je ustrajati i ostvariti zacrtani plan vježbanjem snage volje.

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.