Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.
Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.
Početak nove godine prilika je za refleksiju o prethodnoj, za izvlačenje pouka i donošenje odluka za mijenjanje nabolje. No, u vremenu kada se prevelika pažnja obraća izvanjskoj strani života, kod planiranja novogodišnjih odluka važno se uzdignuti iznad prolaznosti i odabrati one koje potiču na rast i razvoj jer rođeni smo da se ostvarimo kao ljudska bića. Odluka da se nešto promijeni tek je početak, izazov je ustrajati i ostvariti zacrtani plan vježbanjem snage volje.
Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.
Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.
Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.
U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.
U vremenu naglašenih materijalnih vrijednosti sve se više proučavaju ljudski odnosi zbog njihova utjecaja na produktivnost i profit. Takav utilitaristički humanizam vidi čovjeka kao resurs iz kojeg treba izvući maksimalan potencijal te ga učiniti dobrim proizvođačem i potrošačem. No, unutarnji čovjek vapi za autentičnim ljudskim odnosima, licem u lice s drugim ljudskim bićima, putem kojih upoznaje sebe, druge i svijet u kojem živi. Prihvaćanje i poštovanje drugih, njegovanje zajedništva i bratstva temelj je razvoja čovjeka i civilizacije.
Ralph Waldo Emerson, esejist, predavač, pjesnik i filozof, jedan je od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća u Sjedinjenim američkim državama. Njegova knjiga Upravljanje životom u Europi tog vremena predstavljana je kao "zrela filozofija transatlantskog mudraca". U toj zbirci eseja na različite životne teme Emerson poručuje čovjeku da nije žrtva vanjskih okolnosti ili nesretne sudbine, nego da je njegov život u njegovim rukama i da ima slobodu upravljati vlastitim životom kao kapetan brodom.
Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.