Vinodolski zakon iz 1288. godine najstariji je pravni tekst na hrvatskom jeziku te ujedno i jedan od najstarijih pisanih pravnih dokumenata u Europi. Potječe iz doba knezova Frankopana, kada je osveta često bila oblik "pravde" i kada su sporovi rješavani prema običajnom pravu, što je dovodilo do nepravdi i zloupotreba moći. Ovaj zakon uvodi sustav temeljen na dokazima i pravičnosti, što je bila iznimno napredna pojava za kraj 13. stoljeća.
Čovjek je neodvojivi dio prirode, a ne samo njezin promatrač. Ljudski život slijedi temeljne zakone rasta, razvoja, promjene i prolaznosti kao i cijela priroda.
Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.
Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.
U današnjem svijetu pritisnutom mnogim gorućim problemima javljaju se brojne inicijative za očuvanje mira. Rijetke su one koje dotiču korijen problema pa takva nastojanja samo odgađaju sukobe. Preduvjet je miru u svijetu sklad i mir koji se ostvaruju u samom čovjeku, a koji se izražavaju kao etičnost, velikodušnost, mudrost i ljubav. To su vrijednosti koje se uzdižu poput mosta iznad svega onoga što nas razdvaja i zalog su pravednijeg, mirnijeg i boljeg svijeta.
Poučeni iskustvom dvaju svjetskih ratova mnogi su tijekom XX. stoljeća pozivali na mir i humano djelovanje. Taj je poziv čovječanstvu uputio i liječnik Albert Schweitzer prilikom preuzimanja Nobelove nagrade za mir 1954. godine.