zakoni prirode – Nova Akropola

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Pleme Ašaninka – Harmoniziranje s prirodom

Categories: Antropologija|Tags: "primitivna" kultura, 07-2026, Amazona, Axelle Defrasne, Campa, ceremonije, drevne civilizacije, duhovi prirode, duša, ekološki aktivizam, ekološki problemi, Gerald Weiss, godišnji ciklusi, Josip Matković, Kozmologija Campa – svijet šumskog plemena u Južnoj Americi, kultura natjecanja, kultura suradnje, međuovisnost, Mjesec, mreža života, nomadi, obaveze, običaji, okoliš, plemena, prava, prirodni ciklusi, resursi, šamani, sunce, svemir, tradicija, univerzalna načela, vatra, vjerovanja, zakoni prirode, životni stil|

Istraživanje amazonskog plemena Ašaninka otkriva drevna načela koja nas mogu poučiti životu u skladu s prirodom. Za njih je čovjek duhovno biće kojemu je tijelo tek privremeno boravište, što ukazuje na važnost unutarnjih vrijednosti nasuprot robovanju materijalnim željama. Njihovo uvjerenje da je čovjek dio povezane mreže života, kao i kultura suradnje te odgovoran odnos prema prirodi, mogu nam poslužiti kao nadahnuće za rješavanje ekoloških problema suvremenog svijeta.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Zimski solsticij

Categories: Religije i kultovi|Tags: 12-2022, Adonis, Advent, Agni, Apolon, Athis, badnjak, Bakho, Bjelobog, Božić, božićno drvce, Crnobog, Došašće, Horus, Isus, Ivančica Krivdić, Jarac, koledanje, koledari, Koledo, Krist, Logos, mitologija, Mitra, Mlado Sunce, Morana, Mrzlina, Nepobjedivo Sunce, Perun, priroda, religija, Saturn, Sol Invictus, solarni mit, Svarog, Svarožić, zakoni prirode, zoroastrizam|

Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Zakon dharme – ispuniti dužnost

Categories: Filozofija|Tags: 12-2021, Ana Jončić, dharma, istočna filozofija, ljudska dužnost, zakoni prirode|

Klasična filozofija svijet promatra kao uređenu cjelinu u kojoj je sve podvrgnuto zakonima prirode. Indijska filozofija govori o zakonu dharme koji usmjerava razvoj svakog oblika života i njihov međusobni odnos. Svaki oblik života slijedi i izražava tu zakonitost na sebi svojstven način; sve ima svoju dharmu ili dužnost koju treba ostvariti. Čovjek ispunjava svoju dužnost slijedeći kroz život moralni zakon koji je bit njegove ljudske prirode. Time zauzima pripadajuće mjesto u sveopćoj uređenosti svijeta.