Homera, koji je u antici slavljen kao pjesnik nad pjesnicima i nazivan učiteljem čovječanstva, nemoguće je odvojiti od legende unatoč svim istraživanjima. U epu Ilijada živopisno je opjevao Trojanski rat, a tragom njegovih opisa Heinrich Schliemann je oko dvadeset i pet stoljeća kasnije pronašao Troju. Ipak, još od antike otvorenima ostaju pitanja je li Trojanski rat bio povijesni događaj te je li Homer bio stvarna osoba ili je postojalo više Homera.
Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.
Dolina vrčeva, megalitsko nalazište u planinama Laosa, sastoji se od golemog mnoštva kamenih vrčeva različitih dimenzija od kojih su neki visoki tri metra. Uz kamene diskove, koji su možda služili kao poklopci, pronađene su i ljudske kosti što je arheologe navelo na pretpostavku da se radi o urnama neke pradavne civilizacije. U narodu se prenose priče koje vrčeve povezuju s nekadašnjom divovskom rasom. Tko je klesao kamene posude, kada i kako su transportirane, čemu su služili obavijeno je velom tajne.
Kultura koja se razvila u 3. tisućljeću prije Krista u istočnoj Slavoniji nosi naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol, gdje se u bakrenom dobu nalazilo njezino najznačajnije središte. Otuda se zahvaljujući razvoju metalurgije bakra proširila središnjom i jugoistočnom Europom. Fragmenti vjerovanja utjelovljeni u kultnim predmetima i simbolima utisnutim u keramici upućuju na utjecaje kretsko-mikenske i egipatske kulture. Vučedolska kultura, kao sinonim bakrenog doba, smatra se temeljem prvih civilizacija Europe.
Dostignuća starog svijeta obično smatramo inferiornima. Razlog je nedostatak materijalnih dokaza kao i linearno poimanje napretka čovječanstva koje osporava postojanje razvijene tehnologije u to doba. Temeljem dugogodišnjeg istraživanja, Robert Temple u knjizi Kristalno Sunce iznosi potvrde o razvijenoj optici u starom svijetu. Astronomska znanja i precizni kalendari govore u prilog korištenja optičke tehnologije što ukazuje na potrebu korekcije našeg viđenja povijesti.
U sjeverozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, usred pustog prostranstva, pronađene su reljefne skulpture deva u prirodnoj veličini. Saudijsko-francuski istraživački tim otkrio je da nalazi potječu iz neolitskog doba te da imaju sakralni karakter. Život ljudi u oskudnim pustinjskim krajevima neraskidivo je vezan s izdržljivim, nezahtjevnim devama koje prevoze putnike i terete, a služe im i kao izvor hrane.
Popis sumerskih kraljeva, sačuvan u dvadesetak nepodudarnih verzija, navodi niz sumerskih gradova, njihove vladare i duljinu vladavine. Popis počinje s kraljevstvom koje je sišlo s neba, a najranijim vladarima pripisuje se nevjerojatno duga vladavina od preko četrdeset tisuća godina! S kasnijim vladarima duljine vladanja poprimaju ljudske razmjere. Bez obzira na izgubljene ključeve tumačenja podataka, popis je važan izvor za rekonstrukciju sumerske povijesti.
Tehnološki uzlet, globalizacija informacija te prožimanje spoznaja iz različitih grana znanosti doveli su do zapanjujućih otkrića na području arheologije. Utvrđeno je da je špiljska umjetnost bila stariji i globalniji fenomen nego što se mislilo, čime su ujedno pomaknute granice starosti samog čovjeka. Također je uzdrmano stablo evolucije te su ostvareni značajni pomaci u razumijevanju genetske prošlosti čovječanstva. Tko zna koja će sve čuda iznjedriti treće tisućljeće, ali jedno je sigurno: znanost je postala globalnija, a znanstvena zajednica povezanija u otkrivanju tajni prirode.