astronomija – Nova Akropola

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Znanost i tehnologija u staroj Kini

Categories: Znanost|Tags: 03-2025, A. Watts, alkemičari, astronomija, barut, bitka kod Talasa, budistički svećenik Yi Hsing, carski astrolog Nankung Yüeh, Chaohsian, Chi Nia, Chia Tan, Dijamantna sutra, dinastija Han, dinastije T’ang, europska superiornost, Feng-Shui, Fung Yu Lan, Geografija, Gutenbergova Biblija, Han Kunglien, heksagrami, hidrauličko metalurško puhalo, Hsin i Hsiang Fayao (Novi opis armilarnog sata), Hsü Yang, huoyao, ideogramsko pismo, inženjer Li Ping, J. Needham, Jan de Monte Carvin, Jerko Grgić, Kan Te, katalog zvijezda, Kina, kineski izumi, kineski povjesničar, Knjiga promjena, kolonijalna osvajanja, kompas, konfucijanska etika, kovač mačeva Chiwu Huaiwen, lančani prijenos, Li Ch’un, Ma Chun, magnetit, magnetska deklinacija, magnetski polovi, magnetsko polje Zemlje, Marko Polo, moralna snaga, Most Anchi, Novi svijet, okretna vijalica za žito, okretni samostrel, Pi Sheng, pločice za proricanje shih, plovidba, pomorski putevi, pozitivistička teorija, proizvodnja papira, prvi mehanički sat, rakete, razbijanje gradonosnih oblaka, rep kometa, rijeka Minchiang, Shih Shen, Sjeverna žlica, stapni stroj na vodeni pogon, Su Sung, Sung, T’u Shiu, tiskarska slova, tkalački stroj na vodeni pogon, Ts'ai Lun, viseći mostovi, vodeni sustav, yin, Yüan, Yue Chue Shu (Izgubljeni zapisi države Yue), zemljopisna karta, zviježđe Velikog medvjeda, zvjezdarnica Tzuchin|

Stav europskih kolonizatora da dosezi bijelog čovjeka predstavljaju sam civilizacijski vrhunac doveo je do negiranja postojanja znanosti i tehnologije i u staroj Kini. Paradoksalno je da su upravo zahvaljujući kineskom izumu, kompasu, europski pomorci oplovili svijet i ustanovili kolonije. Također, svoj nagli tehnološki razvoj posljednjih stoljeća Europa zahvaljuje upravo izumima kojima je Kina zadužila svijet.

Harmonija sfera Johannesa Keplera

Categories: Znanost|Tags: 02-2025, Almagest, Apolonije, Aristarh, astrolog, astronom, Astronomia Nova (Nova astronomija), astronomija, brzina planeta, car Svetog Rimskog Carstva, De Stella Nova in pede Serpentarii (O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca), deferent, Dioptrice (Dioptrija), dodekaedar, doktorima i filozofima, ekscentricitet, Emir Mujić, epicikl, Galileo, geocentrična slika svijeta., geometrijska optika, geometrijski zakoni, glazba, glazbena ljestvica, gravitacija, gravitacijska sila, grčki matematičari, harmonični tonovi, harmonija, Harmonije svijeta, harmonijski odnosi, heliocentrična teorija, horoskopi, II. Keplerov zakon, III. Keplerov zakon, ikosaedar, izdužene elipse, Jupiter, Kalifornijski tehnološki institut, Keplerova zvijezda ili Supernova 1604. I. Keplerov zakon, kocka, Kopernik, kružnica, kvadrat, ljepota, magnetske sile, makrokozmos, Mars, matematičar, Maulbronnu, Merkur, mikrokozmos, Mjesec, muzika sfera, Mysterium Cosmographicum (Kozmički misterij), natalne karte, Newton, Nikola Kuzanski, O sigurnijim temeljima astrologije, oktaedar, ophodna vremena (T) planeta, opis noćnog neba, otok Hven, pet Platonovih tijela, peterokut, piramida (tetraedar), pitagorejsko učenje, planetarne staze, planeti, podudarnosti, Posredni treći čovjek ili Upozorenje teolozima, prividno gibanje planeta, protestantsko sjemenište, Ptolemej, red, renesansa, Rudolf II., Saturn, sfera, signatura rerum, simetrija, solarni logos, spojnica planet-Sunce, srednji vijek, staze, sunce, supernova, Sveučilište u Tübingenu, teleskop, tonski raspon, tranzit Venere, trokut, Tycho Brahe, učenje o znakovima stvari, Venera, Weil der Stadt, zakon gravitacije, zakoni o gibanjima planeta, zemlja, Zemljina orbita, zviježđe Zmijonosac (Ophiuchus), zvjezdarnica Uraniborg|

Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".

Starohrvatske sakralne građevine

Categories: Hrvatska baština|Tags: 10-2024, antička tradicija, apsida, astronomija, Benediktinci, bizantska kultura, bratovštine, cehovi, četiri elementa, četiri strane svijeta, completarium, crkva sv. Jurja, crkva sv. Križa u Ninu, crkva sv. Trojice u Splitu, dalmatinska obala, Dan sv. Dujma, ekvinocijska zraka, ekvinocijske točke, franačka kultura, geometrija, graditeljske škole, građevinski oblik, Hrvati, hrvatska kneževska država, hrvatski narodni vladari, kamene crkve, kameni kalendar, kružnica, kupola, kvadrat, kvadratni križ, labirint, ljetni i zimski solsticij, matematički tekstovi, matematički zakoni, nebo, Nona, osmerolisni tlocrt, pokrštavanje, pravokutnik, predromanika, prima, proljetni i jesenji ekvinocij, rani srednji vijek, redovnički pravilnik, Regule, ritam čovjeka, ritam prirode, romanika, Rovanjska, sakralne građevine, samostan Monte Cassino, šesterolisni tlocrt, sexta, simbolika brojeva, simbolika forme, slavenska kultura, Solomonov pečat, solsticijske točke, spomenici starohrvatske baštine, srednjovjekovna umjetnost, srednjovjekovne građevine, starohrvatska arhitektura, starohrvatski pleterni ornamenti, sunčana geometrija, sunce, Sunčeve zrake, Suzana Dobrić, Sveta Trojica, tertia, tlocrt u obliku križa, Trojstvo, vesperae, Vitruvije, zidarske loze, zrake ljetnog solsticija, zrake zimskog solsticija, zvonik|

Starohrvatska sakralna arhitektura plod je prožimanja slavenske kulture s antičkim naslijeđem, uz bizantske i franačke tragove. U graditeljskom smislu starohrvatske crkvice karakterizira mnoštvo nepravilnosti što se prvotno pripisivalo nespretnosti graditelja. Istraživanja su pokazala da su te nepravilnosti samo prividne jer su u tim kamenim zdanjima zapisani položaji Sunca na ekvinocijske i solsticijske dane. Tako su te crkvice svojevrsni kalendari koji su usklađivali ritam djelovanja čovjeka s ritmom prirode.

Optika starog svijeta

Categories: Znanost|Tags: 11-2023, A. H. Layard, antički autori, arheologija, Arhimed, Aristofan, astronomija, Branislav Vukajlović, Eratosten, Eudoks, Euklid, Hiparh, kalendari, Klaudije Ptolomej, komedija Oblaci, Kristalno Sunce, Layardova leća, leće, optičke naprave, Plinije, Polibije, pomrčine, povijest, Prirodna povijest, Robert Temple, stari svijet, telegrafija, teleskop|

Dostignuća starog svijeta obično smatramo inferiornima. Razlog je nedostatak materijalnih dokaza kao i linearno poimanje napretka čovječanstva koje osporava postojanje razvijene tehnologije u to doba. Temeljem dugogodišnjeg istraživanja, Robert Temple u knjizi Kristalno Sunce iznosi potvrde o razvijenoj optici u starom svijetu. Astronomska znanja i precizni kalendari govore u prilog korištenja optičke tehnologije što ukazuje na potrebu korekcije našeg viđenja povijesti.

Jedna je zvijezda progutala planet…

Categories: Znanost|Tags: 10-2023, astronom Kishalay De, astronomija, binarni sustav, časopis Nature, crveni div, dvojne zvijezde, eksplozija, fuzija zvijezda, galaksija, institut Kavli, Institut za tehnologiju iz Massachusettsa (Massachusetts Institute of Technology - MIT), Michèle Morize, Morgan McLeod, planet, umiruća zvijezda, Vesna Perhat, zemlja, žuti patuljak, zviježđe Orla, zvjezdarnica u Caltechu|

Zvijezde sjaje vlastitim sjajem, a kada im pred kraj života ponestane energije, tada asimiliraju najbliže planete oko sebe, uz eksploziju koja ih kratkotrajno čini neusporedivo sjajnijima. Tim astronoma s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa po prvi je put pratio završnu fazu tog fenomena. Znanstvenici smatraju da će za pet milijardi godina sličnu sudbinu doživjeti i naš planet.

Tajne špiljske umjetnosti

Categories: Umjetnost|Tags: 08-2023, Abbe Breuil, Altamira, Andre Leoi-Gourhan, apstrakcija, astronomija, Bernifal, crteži, Cueto de la Mina, Cueva de El Castillo, Deneb i Altair, des Trois-Freres, Dvorana bikova ili Rotunda, El Conde, estetika, Font-de-Gaume, Fontanet, Ivančica Krivdić, klaviformi, Kozmička procesija životinja, La Vina, Lascaux, Le Mas d'Azil, Le Portel, ledeno doba, Les Combarelles, magdalenijanci, Mario Ruspoli, Michael Rappenglueck, Mjesec, Niaux, paleolit, Parpall, Pech-Merle, Perigord, plastike, realizam, reljefi, Rouffignac, slike, špilje, špiljska umjetnost, svetište, Taurus, tektiformi, Tuc d'Audoubert, životinje, zvijezde Aldebaran i Hijade, zvijezde Vega, zviježđe Bika, zviježđe Plejada|

Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.

Mehanizam iz Antikitere

Categories: Zanimljivosti|Tags: 07-2017, astrologija, astronomija, Charalampos Karakalos, Derek J. de Solla Price, Ivan Tomašević, Metonov ciklus, Mjesečeve mijene, pomrčine, Sarosov ciklus, Valerios Stais|

Kod grčkog otoka Antikitere iz potonule rimske galije 1900. godine izvađeni su neobični komadi bronce. Dvije godine kasnije, direktor Nacionalnog arheološkog muzeja u Ateni otkrio je da se radi o dijelovima mehanizma sa zupčanicima, nekoj vrsti satnog mehanizma s astronomskom funkcijom. Većina stručnjaka odbacila je tu pretpostavku smatrajući takav mehanizam prekompleksnim za antičku tehnologiju. Njegovo sustavno proučavanje otpočelo je pedeset godina kasnije, a otkrića vezana uz ovaj zagonetni mehanizam nadilaze i najbujniju maštu znanstvenika.

Paracelsus – Učenje iz knjige prirode

Categories: Znanost|Tags: 03-2017, alkemija, astronomija, Avicena, Basel, Canon medicinae, Einsiedeln, etika, filozofija, Ivan Tomašević, medicina, Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim, renesansa|

Paracelsus, jedan od najvećih liječnika svih vremena, uzburkao je duhove XVI. stoljeća odbacivši stare medicinske autoritete. Isticao je da liječnik prvenstveno mora istraživati i učiti iz otvorene knjige prirode, a ne samo iz knjiga. Njegova medicina počiva na četiri stupa: filozofiji, astronomiji, alkemiji i etici. Zbog britkog jezika stekao je mnoge neprijatelje pa su ga proglašavali šarlatanom i zabranjivali mu tiskanje knjiga. U potrazi za znanjem proputovao je mnoge zemlje, liječio bogate i siromašne te mnoge beznadne slučajeve, ne tražeći ništa zauzvrat, čime je stekao besmrtnu slavu.

Pitagorino učenje – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 10-2016, aritmetika, astronomija, broj, geometrija, harmonija, kozmos, matematika, muzika, muzika sfera, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, proporcija, simbol|

Suprotno današnjem shvaćanju toga pojma, Pitagori i njegovim učenicima matematika je bila više od znanosti o brojevima. Matematika kao jezik simbola omogućavala je razumijevanje prirodnih zakona. Temelj pitagorejskog učenja je harmonija, jedan od prirodnih zakona, princip reda kozmosa koji se odražava i kao vrlina, muzička harmonija ili kao muzika sfera u kretanju nebeskih tijela...