simboli – Nova Akropola

Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "drvo koje govori", "drvo pjesama za recitiranje", "Južni kontinent", "Kratkouhi", 08-2024, Ahu, arheološka otkrića, Ariki Ngaara, Atila Barta, Carl F. Behrens, Champollion, divovi, drevni Peru, Dugouhi, egipatski hijeroglifi, Eldorado, etnografske zabilješke, Filip Gonzales, grobnica faraona Tutankhamona, Hanau-eepe, Hanau-momoke, Harappa, Herber Wendt, Heyerdahl, Howard Carter, huri-moai, ideogrami, istraživači, James Cook, kameni čuvari, kohau-rongo-rongo, kopači gvana, kralj Hoto-Matua, kršćanski misionari, kult čovjeka-ptice, kultura Mohenjo-daro, kulturna tradicija čovječanstva, kumiri, megalitske zidine, misionar Eugene Eyradu, moai, nizozemski admiral Jacob Roggeveen, opsidijan, Otto von Kotzebue, piktografsko pismo, Počelo je u Babilonu, pupak svijeta, Putovanje kroz južne zemlje i oko svijeta, Republika Čile, robovi, rongo-rongo ploče, Schliemann, simboli, tabu, Tahiti, tau, Te-Pito-o-te-Henua, Tihi ocean, tongata-rongo-rongo, Troja, ugašeni vulkan, vulkanski krater Rano-Raraku|

Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".

Egipatska matematika

Categories: Znanost|Tags: 07-2024, Ahmesov papirus, Aleksandrijska knjižnica, Amon Ra, arhetip, Atila Barta, binarni sustav, brojevi, dekadski sustav, demotsko pismo, egipatska geometrija, egipatski hramovi, Eneade, Fibonacci, filozofska škola, geneza, Giza, hijeratsko pismo, hijerofanti, hijeroglifsko pismo, himne, Horusovo oko, hram u Edfuu, iracionalni broj ℼ, kvadratura kruga, misterij brojeva, Moskovski papirus, Muzej u Kairu, nula, Papirus Leyden, Pentamonov sarkofag, piramide, Pitagora, Ramzes III., sakralna matematika, simboli, svijet ideja|

Sačuvani hramovi i piramide te njihova precizna orijentacija govore o velikom matematičkom znanju starih Egipćana, ali i o nastojanju uspostave sklada između univerzuma, hrama i čovjeka prema matematičkim kanonima. U podlozi te matematike prirode bilo je shvaćanje da sve što postoji nastaje iz nevidljivog svijeta ideja. Odnos između nevidljivog i vidljivog svijeta izražavali su pomoću brojeva. Brojevima su opisivali zakonitosti prema kojima sve nastaje i nestaje…

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Komunikacija

Categories: Psihologija|Tags: 05-2024, Delia Steinberg Guzmán, era komunikacije, govor, ideje, imaginacija, jezik, kratice, Krešimir Andjel, misli, mišljenje, osjećaji, pažnja, pisanje, razgovor, razum, riječ, simboli, slušanje, sredstva komunikacije, suživot|

Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.

Mudrost drveća

Categories: Priroda|Tags: 05-2024, časopis Nature, ciklusi života, Damir Kanceljak, ekosustav, fenomen wood wide web, filozofi, fotosinteza, Herman Hesse, jasika, jedinstvo, John Muir, kisik, klonske šume, klorofil, korijen, Manjula Nanavati, mikorize, mikorizna mreža, mnogostrukost, Pando, Populus tremuloides, ritam života, Shinrin-Yoku, simboli, sinergija, stablo, šume, šumsko kupanje, Suzanne Simard, svjetlost, trepetljika, ugljični dioksid, Walt Whitman|

Drvo je drevni simbol s korijenjem u zemlji i granama koje sežu u nebo. Deblo koje se nastavlja u grane, grančice i listove, manifestacija je mnogostrukosti iz jedinstva, dok korijeni produbljuju metaforu jedinstva koje izvire iz nevidljivog izvora. Od korijena do lišća drvo podržava život mnogih bića. Ta dugovječna, postojana bića pokazuju nam kako se uskladiti s ritmovima prirode i ciklusima života, kako ustrajati u teškim prilikama, kako ostati ukorijenjeni dok se uzdižemo prema svjetlu.

Odgojna vrijednost narodnih priča

Categories: Psihologija|Tags: 12-2023, bajke, dječje priče, Dobro, Einstein, imaginacija, intuicija, junak, junakinja, karakter, Loris Ivančić Žic, obrazovanje, odgoj, Pinar Akhan, simboli, tradicija, životni izazovi, zlo|

Narodne priče prenošene s koljena na koljeno, u kojima je sabrano iskustvo i mudrost čovječanstva, sadrže vrijednosti koje suvremeni čovjek sve manje prepoznaje. Često ih se smatra okrutnima i neprimjerenima za djecu te ih se izmjenjuje. Ipak, te priče nose jasne pouke o svijetu i svakodnevnom životu te obogaćuju unutarnji svijet djeteta. One bude vjeru da slabi mogu postati jaki, da dobro pobjeđuje zlo, što kod djece stvara povjerenje u život i u same sebe.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Uranija – Muza astronomije

Categories: Simbolizam|Tags: 02-2023, božanstva, Delia Steinberg Guzmán, Ivana Jovović, nebo, simboli, univerzum, zviježđe|

U antici su zvjezdoznanstvo i prirodoznanstvo bili istodobno znanost i umjetnost, a zaštitnica im je bila muza Uranija. Danas u vrevi svakodnevnice zaboravljamo da postoje nebo i zvijezde i zakoni koji vladaju univerzumom. Podignemo li pogled, vidjet ćemo čudesni svijet prepun života, u kojem je sve povezano sa svime. Mi dolje, zvijezde gore, nismo odvojeni svjetovi, njihova svjetla trepere u ritmu otkucaja našeg srca. Nebeska muza Uranija nadahnjuje na spoznaju tih nevidljivih veza u prirodi.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.