simboli – Nova Akropola

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Razotkrivanje maske

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2025, adolescenti, afrička plemena, Anubis, Apolonov hram, Archana Samarth, bog smrti, božanska priroda, božanski glasnici, ceremonije, Cham, chayya, ciklus života, Delfi, domoroci, drama No, dualna priroda čovjeka, duhovi predaka, dvojna priroda čovjeka, egipatska kultura, Egipatski muzej u Kairu, egipatski svećenici, emocije, film Maska, filozofska učenja, grčka tradicija, grupna terapija, hannya, heroji, identitet, krinka, kultovi, Kwakwaka'wakw, Loris Ivančić Žic, magijski rituali, maska faraona Tutankhamona, misterij, mitološki junaci, narodni ples Puralia Chhau, Pacifik, Padmasambhava, Papua Nova Gvineja, persona, ples Topeng, ples Vajra, psihodrama, šakal, simboli, sjena, smrt, suživot, teatar života, tradicije, umjetnici, vrline|

Maska doslovno i metaforički prekriva ili skriva čovjekovo lice. Kroz prošlost su se koristile u mnogim kontekstima, od vjerskih i kulturnih do terapeutskih i obrazovnih. U antičkom teatru riječ za masku koju je glumac nosio na pozornici kao i ulogu koju je igrao, bila je persona. Jung je personom nazvao masku kojom se predstavljamo u javnosti. Na tom tragu, uloga maske je podsjetiti čovjeka na njegov pravi identitet i potaknuti ga na razotkrivanje svoje božanske prirode.

Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "drvo koje govori", "drvo pjesama za recitiranje", "Južni kontinent", "Kratkouhi", 08-2024, Ahu, arheološka otkrića, Ariki Ngaara, Atila Barta, Carl F. Behrens, Champollion, divovi, drevni Peru, Dugouhi, egipatski hijeroglifi, Eldorado, etnografske zabilješke, Filip Gonzales, grobnica faraona Tutankhamona, Hanau-eepe, Hanau-momoke, Harappa, Herber Wendt, Heyerdahl, Howard Carter, huri-moai, ideogrami, istraživači, James Cook, kameni čuvari, kohau-rongo-rongo, kopači gvana, kralj Hoto-Matua, kršćanski misionari, kult čovjeka-ptice, kultura Mohenjo-daro, kulturna tradicija čovječanstva, kumiri, megalitske zidine, misionar Eugene Eyradu, moai, nizozemski admiral Jacob Roggeveen, opsidijan, Otto von Kotzebue, piktografsko pismo, Počelo je u Babilonu, pupak svijeta, Putovanje kroz južne zemlje i oko svijeta, Republika Čile, robovi, rongo-rongo ploče, Schliemann, simboli, tabu, Tahiti, tau, Te-Pito-o-te-Henua, Tihi ocean, tongata-rongo-rongo, Troja, ugašeni vulkan, vulkanski krater Rano-Raraku|

Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".

Egipatska matematika

Categories: Znanost|Tags: 07-2024, Ahmesov papirus, Aleksandrijska knjižnica, Amon Ra, arhetip, Atila Barta, binarni sustav, brojevi, dekadski sustav, demotsko pismo, egipatska geometrija, egipatski hramovi, Eneade, Fibonacci, filozofska škola, geneza, Giza, hijeratsko pismo, hijerofanti, hijeroglifsko pismo, himne, Horusovo oko, hram u Edfuu, iracionalni broj ℼ, kvadratura kruga, misterij brojeva, Moskovski papirus, Muzej u Kairu, nula, Papirus Leyden, Pentamonov sarkofag, piramide, Pitagora, Ramzes III., sakralna matematika, simboli, svijet ideja|

Sačuvani hramovi i piramide te njihova precizna orijentacija govore o velikom matematičkom znanju starih Egipćana, ali i o nastojanju uspostave sklada između univerzuma, hrama i čovjeka prema matematičkim kanonima. U podlozi te matematike prirode bilo je shvaćanje da sve što postoji nastaje iz nevidljivog svijeta ideja. Odnos između nevidljivog i vidljivog svijeta izražavali su pomoću brojeva. Brojevima su opisivali zakonitosti prema kojima sve nastaje i nestaje…

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: 06-2024, algoritmi, Antonio Canova, Dobro, duša, estetski obrasci, filozofija, Franco Špigić, inspiracija, inteligencija, istina, kreativnost, ljepota, ljudske emocije, logika, matematički obrasci, Michelangelo, Miguel Angel Padilla, moralna savjest, moralne vrijednosti, originalnost, osjećaji, priroda, proporcije, relativnost, simboli, subjektivnost, svijest, umjetnička djela, umjetnik, unutarnji svijet, uzvišene ideje, zakoni prirode, zanos|

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Komunikacija

Categories: Psihologija|Tags: 05-2024, Delia Steinberg Guzmán, era komunikacije, govor, ideje, imaginacija, jezik, kratice, Krešimir Andjel, misli, mišljenje, osjećaji, pažnja, pisanje, razgovor, razum, riječ, simboli, slušanje, sredstva komunikacije, suživot|

Živimo u eri komunikacija u kojoj se komunikacijska sredstva neprestano umnožavaju. Istovremeno je uočljiv i proturječan fenomen: rastuće udaljavanje, sve manje i sve teže komuniciranje. Prevladava brza, kratka razmjena informacija uz osiromašivanje jezika. Nedostaje živi razgovor za koji je potrebno znati slušati i znati govoriti. Dobar razgovor je poput glazbenog umijeća u kojem se instrumenti usklađuju i stvaraju suzvučje, što omogućuje razmjenu misli i osjećaja i utire put prema harmoničnim međuljudskim odnosima.

Mudrost drveća

Categories: Priroda|Tags: 05-2024, časopis Nature, ciklusi života, Damir Kanceljak, ekosustav, fenomen wood wide web, filozofi, fotosinteza, Herman Hesse, jasika, jedinstvo, John Muir, kisik, klonske šume, klorofil, korijen, Manjula Nanavati, mikorize, mikorizna mreža, mnogostrukost, Pando, Populus tremuloides, ritam života, Shinrin-Yoku, simboli, sinergija, stablo, šume, šumsko kupanje, Suzanne Simard, svjetlost, trepetljika, ugljični dioksid, Walt Whitman|

Drvo je drevni simbol s korijenjem u zemlji i granama koje sežu u nebo. Deblo koje se nastavlja u grane, grančice i listove, manifestacija je mnogostrukosti iz jedinstva, dok korijeni produbljuju metaforu jedinstva koje izvire iz nevidljivog izvora. Od korijena do lišća drvo podržava život mnogih bića. Ta dugovječna, postojana bića pokazuju nam kako se uskladiti s ritmovima prirode i ciklusima života, kako ustrajati u teškim prilikama, kako ostati ukorijenjeni dok se uzdižemo prema svjetlu.

Odgojna vrijednost narodnih priča

Categories: Psihologija|Tags: 12-2023, bajke, dječje priče, Dobro, Einstein, imaginacija, intuicija, junak, junakinja, karakter, Loris Ivančić Žic, obrazovanje, odgoj, Pinar Akhan, simboli, tradicija, životni izazovi, zlo|

Narodne priče prenošene s koljena na koljeno, u kojima je sabrano iskustvo i mudrost čovječanstva, sadrže vrijednosti koje suvremeni čovjek sve manje prepoznaje. Često ih se smatra okrutnima i neprimjerenima za djecu te ih se izmjenjuje. Ipak, te priče nose jasne pouke o svijetu i svakodnevnom životu te obogaćuju unutarnji svijet djeteta. One bude vjeru da slabi mogu postati jaki, da dobro pobjeđuje zlo, što kod djece stvara povjerenje u život i u same sebe.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.