vrijednosti – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Postoji li danas slika svijeta?

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, Antika, antropologija, Branislav Vukajlović, civilizacije, dezorijentiranost društva, egzistencijalna pitanja, etika, evolucija, filozofija, filozofska potraga, filozofska učenja, filozofski ideali, fizika, inteligencija, istina, kozmičke strune, kozmički stroj, kozmos, kretanje Sunca, mehaničke sile, metafizika, paralelni univerzumi, povijest, religijska učenja, renesansa, rotacija Zemlje, sile prirode, skriveni uzroci, smisao postojanja, srednji vijek, sudbina čovjeka, suvremena kultura, svemir, svrha postojanja, tamna energija, tamna tvar, tradicionalna slika svijeta, univerzum, ustrojstvo svijeta, vizija budućnosti, vrijednosti, zakoni života, znanost, znanstvena potraga, zviježđe|

Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.

David Brooks: Društvena životinja

Categories: Ex libris|Tags: 02-2026, Adam Smith, biologija, Bloom, Dina Knežević, donošenje odluka, društvene znanosti, društveni obrasci¸ osobni razvoj, emocionalna inteligencija, humana priroda, humano biće, humanost, inteligencija, izbori, James Q. Wilson, karakter, komentator, kvocijent inteligencije (IQ), moral, moralna inteligencija, moralni osjećaji, motivacija, nagoni, New York Times, obitelj, odluke, percepcija, porivi, prirodne znanosti, psihologija, razum, samokontrola, samorefleksija, snaga volje, socijalna inteligencija, sociologija, starost, Sveučilište Yale, svijest, Teorija moralnih osjećaja, The Moral Sense (Moralni osjećaj), učenje, uspjeh, vrijednosti, Walter Michelle, znanstveni radovi|

Američki novinar David Brooks u knjizi Društvena životinja, podnaslova Skriveni izvori ljubavi, karaktera i postignuća, duhovito analizira što pokreće naše ponašanje i donošenje odluka. Svoja zapažanja iznosi kroz životne priče glavnih likova i potkrepljuje ih najnovijim znanstvenim otkrićima koja rasvjetljavaju nesvjesno. Tvrdi da na naše životne odluke više utječu naše emocije, nego razum i da nas od životinja ne razlikuje samo razum, nego i uzvišena priroda naših moralnih osjećaja i osjećaj zajedništva.

Glas tišine

Categories: Filozofija|Tags: "cvjetovi života", "yogini s bijelih planina", 10-2025, Arhan, autentičnost, čarobnjak Mara, dana, dhyana, djelovanje, Doktrina oka, Doktrina srca, Dolina istinskog svjetla, drevni tekstovi, duša, dvorana patnje, glas istine, glas savjesti, hramovi, iluzija, istina, istočna filozofija, Knjiga zlatnih pravila, kontemplacija, kraljevstvo Maye, Kshanti, lanu, Marijana Starčević Vukajlović, mistika, mudrost, nesebičnost, neznanje, nirvana, nutrina, oslobođenje čovjeka, patnja, podzemne biblioteke, požrtvovnost, prajna, Psiha, ruska filozofkinja Helena Petrovna Blavatsky, Samospoznaja, Sedam vrata, Shila, simboli, smisao postojanja, spoznaja, Staza oslobođenja, Tibet, tibetske legende, tihi govornik, tri dvorane, učenje, Velika hereza, viraga, virya, vrijednosti, vrlina, zlatni ključ|

Glas tišine izbor je iz tibetske Knjige zlatnih pravila koja sadrži temeljna učenja istočne filozofije. Odabir je napravila Helena Petrovna Blavatsky u nastojanju da duboku mudrost drevnog Tibeta što razumljivije i poticajnije prenese zapadnim tragateljima odgovora na pitanja: koji je smisao i cilj mog postojanja, i kako ga dostići? Glas tišine uči da tek kada odbacimo metež vanjskog svijeta i postignemo nutarnju tišinu, možemo "čuti" tihog govornika, glas istine i savjesti koji boravi u svakome od nas, savjetuje nas i vodi na putu samoostvarenja.

Sreća i obrazovanje – razgovor s profesorom Thakurom S. Powdyelom

Categories: Aktualno|Tags: 'dragocjeno ljudsko biće', 10-2025, Abraham Lincoln, akademska znanja, arhitektura, avatari, BDP, BNS, bruto društveni proizvod, Christopher Marlowe, cilj obrazovanja, dobra volja, dobrobit, dobrota, doprinos društvu, drama Doktor Faust, društvena bića, društveno-gospodarski rast, društvo, duhovnost i etika, emisija ugljika, estetika, faustovska tehnologija, faustovska znanost, filozofi, filozofija, financijski rast, glazba, Global Education Award, globalno zagrijavanje, Gusi Peace Prize, holističko obrazovanje, hramovi, humanističke znanosti, ideali, ideje, identitet, institucije, intelekt, inteligencija, istina, književnost, koncept "Zelene škole", koncept bruto nacionalne sreće, kralj Jigme Singye Wangchuck, kultura, kvaliteta upravljanja, lama Zhabdrung Rinpoche, ljudski potencijal, ljudsko biće, ljudsko srce, ljudskost, Mahatma Gandhi, Majka Priroda, Marina Miletić, Martin Luther King, Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene, milu rinpoche, ministar obrazovanja Kraljevine Butan, mudrost, My Green School, narod, nasljeđe, nastavni planovi, obrazovna reforma, održivost, osjećaj pripadnosti, pjesme, planet Zemlja, plesovi, povijest, prijateljstvo, prirodni okoliš, programi, razvojna paradigma, Sherig Mandala, škole, solidarnost, strategija, svetost, učenja, umjetnost, velike civilizacije, volontiranje, vrijednosti, znanstvenici|

Nekadašnji butanski ministar obrazovanja Thakur S. Powdyeli autor je vizije holističkog obrazovanja opisane u knjizi My Green School. Njegova vizija dio je butanskog koncepta "bruto nacionalne sreće (BNS)" koji, pored materijalnih, uzima u obzir i nematerijalne potrebe ljudskog bića od kojih je univerzalna postizanje sreće. Powdyelijeva "Zelena škola" radi na obnovi obrazovanja kao instrumenta za procvat plemenitih vrijednosti u čovjeku i društvu, u cilju izgradnje boljeg svijeta.

Mjera uspjeha

Categories: Aktualno|Tags: 06-2025, autentičnost, društvene mreže, društvene platforme, filozofija, kriteriji, Maša Jovanović, popularnost, promocija, samousavršavanje, smisao života, umjetnost življenja, umrežavanje, uspjeh, utjecaj, vrijednosti, Yaron Barzilay|

Društvene mreže postale su dio naše svakodnevice kako društveni život postaje sve više virtualan. Za međusobno predstavljanje izrađuju se profili i objavljuju sadržaji temeljem čega ljudi jedni o drugima stvaraju sliku. Obično se želi ostaviti dojam uspješnosti, steći odobravanje drugih, što postaje kriterij uspjeha koji vodi površnosti. Važno se zapitati što je za nas uspjeh i koji su nam ciljevi. Ako imamo filozofska stremljenja, uspjeh se ogleda u vlastitom zrcalu i mjeri u vjernosti istinskim vrijednostima koje su naš kompas.