glazba – Nova Akropola

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.

Dora Pejačević

Categories: Glazba|Tags: 06-2021, Ariana Deranja, Blumenleben, Dnevnik pročitanih knjiga, Dora Pejačević, glazba, gudački kvartet, hrvatska skladateljica, klavirske skladbe Dva nocturna, klavirski ciklus minijatura Život cvijeća, Koraljka Kos, moderna simfonija, op. 19, opus 58, sonata opus 57, Zwei Nocturnen|

Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.

Bernsteinov glazbeni svijet

Categories: Glazba|Tags: 10-2020, Aaron Copland, Artful learning (Umjetničko učenje), David Prall, El Sistema, glazba, Koncerti mladih, Njujorška filharmonija, Stela Zorić, The Revuers, West Side Story (Priča sa Zapadne strane)|

Leonard Bernstein, veliki zaljubljenik u glazbu, bio je skladatelj, pijanist, dirigent i glazbeni teoretičar, pedagog i inovator. Dirigirao je gotovo svim velikim američkim orkestrima. Skladao je djela komorne glazbe, balete, opere, muziku za filmove itd, kombinirajući, klasičnu i kazališnu glazbu te jazz. Kreirao i vodio televizijsku seriju kojom je klasičnu glazbu nastojao približiti mladima, a koja se prikazivala u čak četrdeset zemalja. Postao je uzor mnogim mladim glazbenicima, a svojim dobrotvornim, entuzijastičkim radom i primjer istinskog humaniste.

Harmonija – sklad raznolikosti

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2020, Buddha, emocije, glazba, harmonija sfera, ljepota, Marta Mihičić, Sona, umjetnost|

Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.

Svaki je čovjek umjetnik

Categories: Umjetnost|Tags: glazba, građanski saloni, prela, salonska kultura, sjela, umjetnost|

Sve prisutniji fenomen virtualnih zabava i druženja priziva u sjećanje građanske salone i seoska prela i sjela kada su se ljudi okupljali i bili stvaralački aktivni i kreativni. Umjetnost je tada bila dio društvenog života, zajedno se plesalo i pjevalo u različitim prigodama. Svijet kao da je izgubio čar jer smo se danas ograničili na pasivno konzumiranje umjetnosti, bez vlastitog doprinosa. A smisao je umjetnosti da nas oplemenjuje, produhovljuje, istančava naš karakter kao i našu okolinu. Posebno kada smo i sami aktivni, kada probudimo umjetnika u sebi.

Pod dirigentskom palicom

Categories: Glazba|Tags: 09-2018, Ariana Deranja, Arturo Toscanini, dirigiranje, glazba, Hector Berlioz, Richard Wagner|

Kada početkom XIX. stoljeća dolazi do znatnog širenja orkestra i kada se uvodi veći broj glazbala, na scenu stupaju dirigenti. Dirigent ravna orkestrom ili zborom i zadužen je za što vjerniju interpretaciju djela. On je posrednik između skladatelja, izvođača i publike. Jedan od najvećih dirigenata, koji je savršeno razumio glazbu te je posjedovao izvanrednu sposobnost balansiranja čitavog orkestra, bio je slavni Arturo Toscanini

Lira

Categories: Glazba|Tags: 10-2016, Apolon, glazba, lira, Maja Pehar, Orfej, Thot|

Lira je jedan od najstarijih instrumenata i preteča mnogim današnjim gudačkim instrumentima. Budući da je u tradiciji muzika štovana kao dar bogova, i otkriće instrumenata pripisivalo se bogovima. U Egiptu se tako pronalazak lire pripisivao bogu Tothu, dok je u antičkoj Grčkoj bila Apolonov i Orfejev atribut, simbolizirajući inspiraciju i harmoniju.

Kvadrivijum

Categories: Znanost|Tags: 01-2016, A. A. Stolyarov, Arhita, aritmetika, astronomija, Boetije, broj, Euklid, Filolaj iz Tarenta, geometrija, glazba, Jamblih, kvadrivijum, matematika, Nadiia Komarova, Nikomah, Pitagora, pitagorejci, Platon, Ptolemej, Theologumena Arithmeticae, Tubal-Kajin, Zvonko Jadrešin|

Kvadrivium, u doslovnom prijevodu s latinskog jezika "mjesto gdje se susreću četiri puta", sustav je obrazovanja na srednjovjekovnim sveučilištima koji se sastojao od četiriju disciplina: glazbe, aritmetike, geometrije i astronomije. Uveli su ga pitagorejci koji su te četiri znanosti povezivali s matematikom, smatrajući brojeve univerzalnim principima koji prožimaju sve prirodne pojave. Prema pitagorejcima, oni koji su ovladali matematičkim znanostima, postizali su razumijevanje svijeta u cjelini.