August Šenoa – klasik hrvatske književnosti
August Šenoa, otac hrvatskog romana, bio je dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta, predsjednik Matice hrvatske te urednik časopisa Vijenac. U svom bogatom književnom opusu u kojem se ogledaju domoljublje, čovjekoljublje i moralnost, Šenoa vješto spaja realizam s idealizmom pa je čitava epoha u hrvatskoj književnosti nazvana "Šenoino doba". Smatrao je da književnost ne smije biti svrha samoj sebi, nego sredstvo odgoja, razvoja i usavršavanja humaniteta, na što se dobro podsjetiti u našem vremenu zaborava temeljnih zasada.
Ratko Zvrko
Ratko Zvrko, književnik, novinar, prevoditelj, autor televizijskih emisija za djecu, najpoznatiji je po svom Grgi Čvarku, glavnom like iz istoimene zbirke pjesama, jedne od najobjavljivanijih dječjih knjiga hrvatske književnosti. Njegov jednostavan, poučan i duhovit način pisanja omogućuje djeci poistovjetiti se s njegovim likovima te iz njihovih zgoda i nezgoda izvući pouke, od kojih neke ostaju korisne za cijeli život.
Hafiz – u potrazi za uzvišenim
Hafiz Širazi, iranski pjesnik iz XIV. stoljeća, zarana se upoznao i nadahnuo poezijom velikih pjesnika-mistika: Sadija, Rumija i Atara Nišapurija. U mladosti susreće svog duhovnog učitelja koji prepoznaje njegov pjesnički dar te ga upućuje na potragu za onim uzvišenim u kojoj se bitno ne spoznaje riječima i razumom, nego srcem i predanošću. Hafizov Divan odraz je te potrage i jedno od najznačajnijih djela iranske književnosti. Njegovi stihovi duboke sufijske simbolike skrivaju tajne o smislu čovjekova života.
Odrasti uz Pinokija
Dječje priče otvaraju vrata u čudesan svijet pun neobičnih događaja i doživljaja koji ostaju s nama cijeli život i u kojima uvijek pobjeđuje dobro. Jedna od takvih priča je i Pinokio, klasik dječje književnosti talijanskog pisca Carla Collodija, koja govori o nestašnom drvenom lutku koji nakon niza nedaća oživi i postane pravi pristojan dječak. Kroz Pinokijeve zgode Collodi je nastojao potaknuti djecu da istražuju život i usvajaju životne vrijednosti. Pinokio je jedno od najprevedenijih djela talijanske književnosti.
Cervantes
Španjolski književnik Miguel de Cervantes Saavedra stekao je besmrtnu slavu romanom o vitezu Don Quijoteu od Manche. Prvi dio romana objavio je 1605. godine, u pedeset i šestoj godini života. Kroz usta svog glavnog lika Cervantes izriče mudrost koju je stekao u životu ispunjenom nedaćama. Preko Bistrog viteza prenosi da, iako borba za prave vrijednosti i vlastita uvjerenja može djelovati poput "borbe s vjetrenjačama" i izazivati podsmijeh, od njih ne treba odustajati.
Bbbb – Mak Dizdar
Riječ je slika svega onoga što okolo sebe vidimo i ne vidimo Riječima se nekim divimo a nekih se riječi opet stidimo One su se nastanile u nama i one su pobjegle od nas One imaju svoj miris i boju One su nemušte ili Imaju Glas
Četiri velika kineska romana
Književnost koja zrcali život najbolji je način upoznavanja drugog naroda, njegovih običaja, društvenih odnosa, vjerovanja, stremljenja. Četiri velika kineska romana smatraju se remek-djelima i dio su kulturne povijesti Kine. Nastali su u razdoblju od XIV. do XVIII. stoljeća, a njihove odjeke pronalazimo u književnostima susjednih naroda. Oni zapadnom čitatelju približavaju tradicionalni kineski način razmišljanja, ali i potvrđuju da čovjeka bez obzira na prostor i vrijeme oduvijek zaokupljaju ista pitanja i iste teme.
Aztečka poezija
Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.
Hadrijanovi memoari
Hadrijanovi memoari francuske spisateljice Marguerite Yourcenar izniman je povijesno-filozofski roman o rimskom caru Hadrijanu. Nastajao je uz prekide tijekom tri desetljeća, kroz sveobuhvatno istraživanje o samom caru, rimskom imperiju i o svijetu tog vremena. Hadrijan je prikazan u sutonu životu, udubljen u filozofska promišljanja o životu, prolaznosti i smrti… Pisan u prvom licu, roman uvjerljivo i vjerodostojno približava duh starog Rima današnjem svijetu.
Rainer Maria Rilke – Pisma mladom pjesniku
Pisma mladom pjesniku odgovori su velikog njemačkog pjesnika i filozofa Rilkea na upit pjesnika-početnika Kappusa o njegovim pjesničkim pokušajima. Rilke malo dotiče samo pjesništvo, uglavnom mu prenosi vrijedne životne spoznaje. Savjetuje mu da se okrene vlastitoj nutrini, da sluša nutarnji glas, da stekne čvrstinu i sigurnost u sebe učeći od prirode. Naglašava važnost strpljivosti i ustrajnosti na putu jer poezija je plod autentične spoznaje proizašle iz zrelog iskustva. Zato su Pisma bezvremena i korisna svima onima koji teže umijeću življenja.
Razgovori s Goetheom
Njemački književnik Johann Peter Eckermann bio je veliki štovatelj Johanna Wolfganga Goethea, a upoznao ga je u njegovim kasnim godinama. Ostao je u njegovoj službi sve do Goetheove smrti, kao suurednik njegovog skupnog izdanja književnih djela. Iz godina provedenih uz slavnog pisca proisteklo je djelo Razgovori s Goetheom u kojem je zabilježio njegove misli i poglede kao i vlastita zapažanja o njemu.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
