Omar Hajjam

Omar Hajam slavni je perzijski matematičar, astronom i filozof iz vremena kada je islamski svijet bio na svom vrhuncu. Bio je upravitelj opservatorija u Isfahanu, tada najvećeg na svijetu. Također je dao veliki doprinos matematici. Na zapadu je pak poznatiji po svojoj poeziji pisanoj u trenucima odmora od znanstvenog rada. Hajamove Rubaije ubrajaju se među najvažnija djela perzijske književnosti koja nadahnjuju i današnjeg čovjeka.

Više

Ralph Waldo Emerson

Ralph Waldo Emerson, esejist, pjesnik i filozof, jedan je od utemeljitelja transcendentalizma, idealističkog pokreta u američkoj književnosti i filozofiji sredine 19. stoljeća, koji je nastao pod utjecajem njemačkog i engleskog romantizma. Njegov esej Priroda smatra se manifestom transcendentalizma; u njemu razmatra odnos Bog – Čovjek – Priroda, a Prirodu smatra očitovanjem božanstva. Nazivaju ga i ocem suvremene američke književnosti jer je snažno utjecao na brojne američke književnike.

Više

Khalil Gibran – Prorok

Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.

Više

Vladimir Devidé

Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.

Više

Shakespeare – raj i pakao u nama

William Shakespeare najsjajnija je zvijezda elizabetinskog kazališta čija djela danas čine okosnicu kazališnih repertoara širom svijeta. Njegova djela istodobno otkrivaju dušu genija koja se uzdigla do visina i zaronila u dubine ljudskog iskustva rasvjetljavajući psihički svijet čovjeka. Shakespeareove likove ne vidimo kao loše ili dobre, već kao ljudska bića sposobna za najuzvišenija, ali i najstrašnija djela, kao i svi mi. Tako nas potiče da shvatimo da trebamo slušati vlastitu savjest, da raj i pakao nisu nešto izvan nas, već da su posljedica naših vlastitih životnih odabira.

Više

Indijanska poezija

Živeći u bliskom dodiru s prirodom, Indijanci su bili izuzetno istančani, poetični promatrači svega oko sebe. Snaga njihovih riječi bila je u jednostavnosti i jasnoći. Iako je sačuvan mali dio indijanskog kulturnog naslijeđa, ono što je stiglo do nas odražava njihovu povezanost s nevidljivim snagama svijeta prirode te poštovanje prema svemu što živi.

Više

U zagrljaju proljeća

Proviri cvjetić iz kore,
A šuma plava
Šafrana glava
K’o oči, k’o nebo, k’o more.
Samoćo moja,
Ma digni glavu gore!
Ti imaš sluha i uha
Za […]

Više

Jagoda Truhelka

Jagoda Truhelka hrvatska je spisateljica za djecu i pedagoginja, čije je najpoznatije djelo knjiga pripovijedaka Zlatni danci. Posao učiteljice i ravnateljice obavljala je u nizu djevojačkih škola. Obrazovanje nije odvajala od odgoja, smatrajući i jedno i drugo zadacima pravog učitelja, a pravi učitelj za nju je bio prosvjetitelj. Djeci je iznad svega nastojala usaditi ideale dobrote, ljepote i ljubavi, a nadahnuće za svoj rad nalazila je u djelima klasične filozofije. Sintezu svojih praktičnih promišljanja dala je u epistolaru U carstvu duše.

Više

Tvrđava – Meša Selimović

Selimovićev misaoni roman Tvrđava svojevrstan je nastavak djela Derviš i smrt. Tvrđava ovdje simbolizira pojedinca zatvorenog u sebe, ali i nedodirljivu vlast pred kojom se čovjek zatvara u tvrđavu te težnju za izlaskom iz tvrđave, oslobođenjem. Radnja romana smještena je u XVII. stoljeće, no nadilazi okvire vremena i prostora jer se bavi vječnim pitanjem smisla života, slobode, zla... Glavni je lik ratni povratnik koji, potresen ratnim bezumljem, započinje novi život koji je ništa manje surova borba od samog rata. Pokušava se osloboditi iz tog začaranog kruga, a izlaz pronalazi u ljubavi koja je ipak jača od svega.

Više

Sapfo – Deseta Muza

Sapfo, najslavnija grčka pjesnikinja, uživala je veliku slavu još za života, a postala je poznata po školi za djevojke koju je vodila. Generacije pjesnika oponašale su je, pokušavajući dostići ljepotu njenog stiha. Maksim iz Tira nazvao ju je ženskim Homerom, a dvjesto godina nakon njene smrti, Platon je zbog ljepote njenog stiha u svom djelu Fedar naziva Desetom muzom s Lezba. Svoje je učenice podučavala glazbi, plesu, korskom pjevanju, solopjevanju, pjevanju uz pratnju lire te pisanju i pjevanju vlastitih pjesama, što su bile odgojno-obrazovne metode u antici.

Više

Grigor Vitez – Zov djetinjstva

Ove godine obilježava se 50. godišnjica smrti Grigora Viteza, književnika i prevoditelja poznatijeg kao pisca poezije i proze za djecu. Svojim pjesmama i pričama prenio je razigranu sliku djetinjstva, jednostavno, toplo i duhovito. Njegove pjesme šapuću onom vječnom djetetu u nama koje još uvijek zna prepoznati iskren susret sa svijetom bajkovitog i pomalo tajanstvenog.

Više

Emily Dickinson – povodom 130. godišnjice smrti

Ove godine obilježava se 130. godišnjica smrti najpoznatije američke pjesnikinje Emily Dickinson. Iako je živjela povučeno, a za života je anonimno objavila samo sedam pjesama, nakon njene smrti otkriveno je oko 1800 pjesama i veliki broj pisama. Njezina poezija velike snage nadilazi uobičajene obrasce tog vremena i pjeva o prirodi, ljubavi, smrti, besmrtnosti...

Više