umjetničko djelo – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.

Umjetnost i stvaranje

Categories: Umjetnost|Tags: 10-2015, Demijurg, forma, ideja, inspiracija, Krešimir Andjel, ljepota, Miguel Angel Padilla, stvaralački proces, umjetničko djelo, umjetnost, Univerzalni Arhitekt|

Ono čemu se divimo u istinski vrijednim umjetničkim djelima nije skup poteza, gesta ili zvukova, nego sklad forme koji odražava određenu ideju. Koliko je umjetnik uspio dohvatiti i kanalizirati tu ideju tijekom stvaralačkog procesa, toliko djelo odražava određenu transcendentalnu vrijednost. Djelu, koje su umjetnikove ruke svjesno napravile, udahnut je život i nastavlja živjeti neovisno o njemu.