mit – Nova Akropola

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Simboli nekad i danas

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, Ana Mustać, arhetip, C. G. Jung, Gospodar prstenova, Homo sapiens, Homo symbolicus, kolektivno nesvjesno, kriza, Logos, Mirce Eliade, mit, Platon, polarizacija, priroda, Sabine Leitner, svjetlost, tetoviranje, univerzalni zakoni, vatra, znanje|

Simboli su pratili ljudska bića od njihovih dalekih početaka. Prisutni su i danas, iako ih dominantna znanstveno-tehnička racionalnost marginalizira. Posredstvom simbola dolazimo do dubljeg razumijevanja života i nas samih. Sveopća kriza suvremenog svijeta posljedica je našeg odvajanja od dimenzije dohvatljive jedino simbolima. Za cjelovitiji pogled na svijet potrebno je sjediniti racionalno i simboličko mišljenje kako bi se razjedinjeni svijet iznova ujedinio.

Drevna Olimpija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2024, Alfej, Antipater iz Sidona, Apolonovo svetište, Archaia Olympia, arheološka iskapanja, arheološki nalazi, Arhiloh, baklja, dvanaest zadataka, elidski kralj Ifit, Fidija, filozofi, Geja, grčka religija, grčka skulptura, grčke kolonije, grčki bogovi, Helada, Heraklo, Heraklova junačka djela, Hermes s malim Dionizom, heroji, hram boga Zeusa, hram božice Here, kip Zeus Horkija, kip Zeusa Olimpijskog, Kladej, kultovi, maslina, maslinove grančice, mikensko doba, mit, nagrada, Nika, Olimpijske igre, Olimpijske ode, olimpijski duh, olimpijski plamen, olimpijski pobjednici, panhelenske igre, Pauzanija, Peonije, Pindar, pjesnici i govornici, planina Olimp, povjesničari, Praksitel, proročište u Delfima, rimski car Teodozije I., sedam čuda drevnog svijeta, spartanski kralj Likurg, stadion, svećenice Demetre Hamine, sveti gaj Altis, sveti mir, svetište, Temida, Vesna Perhat, Vijenac, zavjetni darovi, zemlja Hiperborejaca, Zeus|

Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.

U mjesecu travnju – Sveti Juraj

Categories: Simbolizam|Tags: 04-2024, arhetipska borba, čast, dama, Delia Steinberg Guzmán, Dobro, Kapadokija, Ksenija Nikčević, legenda, ljepota, mit, plemeniti čovjek, pravda, simbol, svetac, viteštvo, vjera, zaštitnik vitezova, zmaj|

Lik junaka koji savladava zmaja postoji od pamtivijeka širom svijeta. Kršćanska tradicija slavi sv. Jurja, rimskog vojnika iz Dioklecijanova doba koji umire kao mučenik, i štuje ga kao uzor viteštva, časnosti i požrtvovnosti, a slava mu počiva na savladavanju zmaja! Mitski motiv zmaja upućuje na arhetipsku borbu viteza u njegovom unutrašnjem biću i označava oslobađanje duše od njezinih okova, od tjelesnog "zmaja". Po uzoru na mitski obrazac, borba sa zmajem je i nastojanje ovladavanja našom vlastitom nižom prirodom.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Categories: Aktualno|Tags: 12-2023, aktivni graditelj, Anthony Clifford Grayling, barbarstvo, civilizacija, eho-komore, Gospodar prstenova, Homo Deus, individualizam, mit, moral, odgovornost, pasivni primatelj, polarizacije, prava, pripovijedanje, Sabine Leitner, sapiens, Sofija Stepanovska, Tolkien, Unstoppable Us, Yuval Noah Harari|

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.

Likurgov pehar

Categories: Zanimljivosti|Tags: 12-2023, Atlantove kćeri, Bakho, bog Dioniz, Britanski muzej, diatreta, dikroični efekt, dikroično staklo, dionizijsko piće, Fernand Schwarz, Hadrijan, Historiae Augustae, Ilijada, kalež, koloidno srebro, koloidno zlato, kralj Likurg, mit, nanočestice, nanotehnologija, nimfa Ambrozija, rimsko staklo, satir, stari Rim, Vesna Perhat, vino, vinova loza, Zeus|

Likurgov pehar neobičan je stakleni kalež iz rimskog doba. Pri danjem svjetlu je blijedozelen, dok osvijetljen postaje crven. Smatra se da je korišten u ceremonijama posvećenim Bakhu. Zagonetna promjena boje stakla razjašnjena je tek 1990. godine. Tada je mikroskopski otkriveno da su rimski obrtnici postizali taj efekt pomoću nanočestica srebra i zlata, što znači da su poznavali nanotehnologiju koja je nova i u našem vremenu.

Zagonetni popis sumerskih kraljeva

Categories: Zanimljivosti|Tags: 07-2023, Adam, Alulim, arheologija, Babilon, Biblija, dinastija Isin, Enmenbaragesi od Kiša, Ep o Gilgamešu, Eridu, Etana, Gilgameš, Gudea, Herbert Weld Blundell, Hermann Hilprecht, Knjiga postanka, Lagash, Larsa, Lugal-banda, Marta Mihičić, Mezopotamija, mit, muzej Ashmolean, Niniva, Nipur, Noa, Oxford, Popis sumerskih kraljeva, povijest, Sanja Ćupić, sumerska kultura, Suza, Ur-Baba|

Popis sumerskih kraljeva, sačuvan u dvadesetak nepodudarnih verzija, navodi niz sumerskih gradova, njihove vladare i duljinu vladavine. Popis počinje s kraljevstvom koje je sišlo s neba, a najranijim vladarima pripisuje se nevjerojatno duga vladavina od preko četrdeset tisuća godina! S kasnijim vladarima duljine vladanja poprimaju ljudske razmjere. Bez obzira na izgubljene ključeve tumačenja podataka, popis je važan izvor za rekonstrukciju sumerske povijesti.

Parsifal

Categories: Glazba|Tags: "Muzika preobražaja", "sakralna muzička drama", 11-2022, Amfortas, antičko kazalište, čarobnjak Klingsor, čuvari Gralova dvorca, drama budućnosti, germanski mitovi i legende, glazba, glazbena forma, Gralov vitez, grčka kultura, grčka tragedija, Gurnemanz, iskupljenje, kralj, Kundry, lajtmotivi, legenda o Gralu, libreto, Lohengrin, Majstori pjevači, mit, Nataša Žaja, obnova, opera, Opera i drama, Prsten Nibelunga, psihologija, Rajnino zlato, reforma opere, Richard Wagner, samilost, Siegfried, simboli, skandinavski mitovi i legende, srednjovjekovni epovi, sumrak bogova, sveto koplje, Tannhäuser, Titurel, Tristan i Izolda, Ukleti Holandez, umjetničko djelo, uvertira, vitezovi, Walküra, Wolfram von Eschenbach|

Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.