bol – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Zmajeva špilja na otoku Braču

Categories: Hrvatska baština|Tags: 09-2026, Ante Škobalj, Apokalipsa, Astarta, bazilika, boginja Mjeseca, Bogorodica, bol, časopis Slovo, Cyrill von Korvin-Krasinski, Dante Alighieri, Dragonjina špilja, duhovni mir, eremitaže, euharistijski simbol, evanđelisti, Joško Dvornik, klesarije, Krist, kult gorskih vrhova, kult pećina, kult sv. Vida, kult Svetovida, kult Svevida, molitva, Murvica, otok Brač, pogansko doba, poljički glagoljaši, poljski kapucin, polumjesec, povjesničari umjetnosti, pretkršćansko razdoblje, profesor etnologije i povijesti religija, profesor Josip Ham, ptica pelikan, pustinja Blaca, pustinjaci, Raj, rano kršćanstvo, reljefi, samostani, sukob dobra i zla, sunce, Sveti Ivan Evanđelist, Veronikin rubac, Vidova gora, Vjera starih Hrvata, zavjetni kovčeg|

Zmajeva špilja na otoku Braču nekada je bila obitavalište kršćanskih pustinjaka posvećenih molitvi. Poznata je po reljefima na stijenama, među kojima naročito privlači pozornost isklesani zmaj. Dio reljefa nesumnjivo pripada kršćanskoj tradiciji, dok je motiv zmaja po svoj prilici nasljeđe poganskoga vremena, kada su špilje služile za obrede inicijacije. Ipak, teško je preciznije odrediti vremensko, stilsko i simboličko podrijetlo reljefa.

Vrata

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2026, bog početaka Janus, bol, Daliborka Kiković, dimenzije, djelovanje, dolina Nila, drevni hramovi, duhovna stvarnost, Egipćani, Glas tišine, govor, inteligencija, Januar, krilato Sunce, ljudski život, neznanje, prepreke, prolaz, psihološka stvarnost, rođenje, smisao, smrt, Sokrat, stari Rimljani, tri dvorane, učenje i mudrost, znanje|

Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.

Prava ili dužnosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2025, blagostanje, bol, borba za prava, borba za resurse, društvo, ego, evolucijski put, Freud, Gabriel Paredes, ideološki dogmatizam, izvršavanje dužnosti, Kant, Konfucije, konzumerizam, korupcija, Krešimir Andjel, kriminal, kultura dužnosti, kultura maksimuma, kultura minimuma, mir, moral, moralno usavršavanje, napor, nasilje, obaveza, objekt želja, otuđenje, Platon, pravo, propisi, razbor, reklama, resursi, sebičnost, služenje, sreća, suživot, trud, volja, vrline, zadovoljenje želja, zadovoljstvo, Zakoni, zakonodavstvo|

Svako ljudsko biće ima svoja prava. No prava su neodvojiva od dužnosti, obaveze utemeljene na moralu ili zakonodavstvu. Danas se na sve strane deklamira o ljudskim pravima i poziva na svoja prava. Ono što održava društvo je izvršavanje dužnosti, stoga je potrebna promjena fokusa s prava na dužnosti. Put izgradnje i održavanja mira u društvu sastoji se u promicanju i ispunjavanju dužnosti, njegovanju suradnje i uzajamnog služenja.

Što nam govori bol?

Categories: Psihologija|Tags: 05-2023, bol, bolest, Bolest kao put, Božanstvena medicina, Doris Toić, Dr. Petar J. Stanković, mentalna hrana, nutarnje ozdravljenje, nutarnji uzroci, patnja, Psiha, psihijatar Ruediger Dahlke, psiholog Thorwald Dethlefsen, simptomi, sklad, smisao života, tradicionalna medicina|

Bolest je veliki izvor patnje i upravo zato potencijalni pokretač promjena. Izbijanje bolesti zaustavlja ustaljenu svakodnevnicu i nuka čovjeka da se zamisli nad vlastitim životom i smrću, traži intimno preispitivanje uzroka koji su doveli do bolesti. Bol uvijek nosi određenu poruku te sugerira potrebu za nekom promjenom. Kroz bol i bolest možemo se približiti samom sebi, upoznati se i sazreti te temeljem toga bitno promijeniti dotadašnji način života.

Francis Bacon – O smrti

Categories: Ex libris|Tags: 11-2022, August Cezar, bol, drugi svijet, filozofi, Galba, posmrtni obredi, Seneka, Septimije Sever, stoici, strah, Tacit, Vespazijan|

Racionalist Francis Bacon u eseju O smrti obrazlaže da je strah od smrti nerazuman jer da smrt strašnijom čini sve ono što je prati nego što ona sama po sebi jest. Argumentira da je prirodno umrijeti kao i biti rođen, da se strahovanjem ništa ne postiže te da je stoga treba mirno prihvatiti. Svoje argumente pojačava i potkrjepljuje odgovarajućim usporedbama te primjerima rimskih careva koji su dostojanstveno dočekali smrt.