smrt – Nova Akropola

Paracelzusov tajanstveni svijet

Categories: Filozofija|Tags: 04-2023, alkemičar, Aristotelova filozofija, čovjek, čudesna izlječenja, dogmatizam, duh, Eberhard Baumgartner, entuzijasti, Filip Aurelije Theophrastus Bombastus von Hohenheim, filozof, filozofija povijesti, geniji, idealisti, Iliaster, Jelena Sikirić, kotač povijesti, liječnik, magija, Magna Sciencia, makrokozmos, Maria-Einsiedeln, Marijana Starčević Vukajlović, mikrokozmos, mistik, novi svjetonazor, okultne nauke, opat Johan Tritemi, povijest čovječanstva, princip evolucije, Priroda univerzalni učitelj, renesansa, samostalno istraživanje, samostan Sv. Andrije u Levanthalu, samostan Sv. Jakova u Wurtsburgu, Sigizmund Fugrer, skrivene mudrosti, slobodarske ideje, smjena epoha, smrt, snaga imaginacije, srednji vijek, stvaralački duh, sudbina svijeta, univerzum, vjera, volja, zaštitnici prirode, život|

Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.

Viktor Frankl – U potrazi za smislom – 2. dio

Categories: Psihologija|Tags: 03-2023, Bog kojeg nismo svjesni, cjeloživotno putovanje, čovjekova savjest, Čovjekovo traganje za smislom, dobrote, doživljaj ljepote, egoizam, glas Logosa, glas savjesti, humana ljudska bića, iskušenja, iskustvo, istinske vrijednosti života, Liječnik i duša, ljudska duša, ljudski potencijal, Marijana Starčević Vukajlović, mudrost srca, nadilaženje vlastitih ograničenja, Nečujan vapaj za smislom, neminovnost, neuspjeh, osjećaj krivnje, patnja, Patnja zbog besmislenog života, Plotin, preobražaj, prolaznost, samotranscendencija, sloboda izbora, smisao patnje, smrt, svjesno savladavanje životnih iskušenja, uspjeh, zakoni života, životne teškoće, životni izazovi, životni problemi|

Na pitanje kako pronaći smisao života, Frankl odgovara da traganje za smislom nije istovjetno za sve ljude. Svaki čovjek treba sam odgovoriti na pitanja koja mu postavlja život kroz različita životna iskušenja. Ni jedno nije uzaludno i svako od njih možemo iskoristiti za stjecanje iskustva i nadilaženje vlastitih ograničenja čime se približavamo shvaćanju života. Smisao se postupno otkriva, a glavni nam je oslonac naša vlastita savjest kao dijalog s najuzvišenijim dijelom nas samih.

Platonovo učenje o duši – II. dio

Categories: Filozofija|Tags: 12-2019, Antun Musulin, Apolon, besmrtnost, Dioniz, država, duša, Eros, Fedon, filozofija, Filozofski Eros, Gozba, Kratil, ljubav, odgoj, Platon, Poros, smrt, Zakoni|

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2019, Antun Musulin, besmrtnost, drugi svijet, država, duša, Fedar, Gorgija, Had, Olimp., Platon, smrt, Sokrat, Tartar|

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Stara Indija – Učenje o reinkarnaciji

Categories: Filozofija|Tags: 10-2017, Ana Jončić, dharma, Indija, karma, manuvantara, Pralaya, smrt, zakon ciklusa|

Prema indijskoj tradiciji, univerzum živi tijekom svojih velikih ciklusa aktivnosti i neaktivnosti, tijekom svojih "dana" i "noći". Sve je podvrgnuto zakonu ciklusa, pa tako i čovjek koji svoje cikluse aktivnosti i neaktivnosti naziva "život" i "smrt". Bezbrojnim ciklusima života i smrti on prolazi putem usavršavanja sve dok se ne ostvari kao čovjek.

Razgovor sa smrću

Categories: Kratke priče|Tags: 03-2017, bog Yama, ljubav, Mahabharata, Narada, Satyavan, Savitri, smrt, Vesna Bosnar, Vesna Krmpotić|

Kraljevna Savitri bijaše jedino dijete kralja Ašvapatija. Nije se znalo je li bila ljepša ili pametnija. Jednom je pošla s

Zakopano blago

Categories: Kratke priče|Tags: 12-2015, Ezop, otac, seljak, smrt, tri sina, Vesna Bosnar, Vesna Krmpotić, zemlja, žetva|

Bio seljak pa imao tri sina. Imali oni nekolike njive i livade. No sinovi baš i nisu voljeli motiku. Više

Tibetanski Bardo svjetovi

Categories: Religije i kultovi|Tags: 10-2015, Ana Jončić, bardo, Bardo Thödol, promjena, smrt, svijest, Tibet, život|

Tibetanska tradicija stoljećima podučava da se život sastoji od niza rađanja i umiranja: svaki dan nešto u nama umre, a nešto novo se rodi. Rođenje i smrt, pa i smrt fizičkog tijela, samo su neke u nizu promjena ljudske svijesti. Ta bardo stanja, prijelazna stanja tijekom života i nakon smrti, prilike su u kojima svijest može prepoznati svoju pravu prirodu i osloboditi se iluzije.

Spartansko učenje o strahu

Categories: Filozofija|Tags: 06-2015, andreia, aphobia, čast, fobologija, Grčka, hrabrost, katalepsija, Likurg, ljubav, Marko Perutović, odgoj, phobos, ratnički karakter, ratništvo, smrt, Sparta, strah, Zakoni, život|

U Sparti ustrojenoj prema nepisanim Likurgovim zakonima sve je bilo podređeno opstanku i boljitku države. Iz toga se razvilo ratno učenje i učenje o strahu koje je služilo pobjeđivanju slabosti, jačanju vrline i očuvanju časti, po čemu ih danas i pamtimo.

Čovjek i smrt

Categories: Filozofija|Tags: broj 58, Petar Bujas, smrt|

Fenomen smrti i smrtnosti ljudskog tijela uvelike je obilježio svjetonazore gotovo svih drevnih i modernih društava; niti jedna kultura, niti jedna religija i niti jedno promišljanje o čovjeku nije ravnodušno pred ovim problemom. Odnos prema smrti u velikoj mjeri određuje i odnos prema životu, kao i prema naravi ljudskog bića u cjelini.