Seneka – Nova Akropola

Legende o zviježđima

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 10-2026, 12 znakova zodijaka, Akad, Aldebaran, astronomski prikazi, Aurora, babilonski astronomi, bik, Blizanci, bog Ningirsu, boravište predaka, božica Plejona, braća Bram-bram-bult, četiri godišnja doba, cirkumpolarne zvijezde, čuvarice žetve, Damir Krivdić, Deveto nebo (Citlaltlachitli), Diana, drevni Egipat, družba Sedmorice konjokradica, Drži Čvrsto, Duat, Europa, glinene pločice, Gospodar žada, grčki mitovi, Hera, horizont, Horus, indijski astronomi, Izida, južni otvor, Kali Yuga, katalozi, Kazahsi, Kepler, kineska vjerovanja, kojot, konstelacija Bika, Koza i Tava, kozmogonije Azteka i Maya, kozmogonijsko-religijski sustav Inka, Kozoriba, Kraljeva odaja, krava, Labud, Lira i Kočijaš, magijska igra pelota, Mahabharata, Mali pas, Mjerica, Mjesec, Mliječni put, Nebeska djevojka (α u Liri), Nebeska rijeka, Nebeski pastir (δ i γ u Orlu), nebeski pol, neprolazne ili besmrtne zvijezde, Ninarta (Enlilov sin), Orion, Oziris, paljenje nove vatre, Pantera, planeti, Plejade, pleme Pima, početak poplava Nila, podzemni svijet, polarna zvijezda, polarno sazviježđe, popisi zviježđa, Rohini, Sanaisćara, Sapta-rikša, Saturn, Sedam mudraca, sedam Rishija, Sedmo nebo (Xoneculli), Seneka, simbol mudrosti, sjeverni otvor, sjeverni pol na nebu, sjevernoameričko pleme Assiniboine pleme Meskwaki ili Fox, škorpion, sokol, stara australska tradicija, Strijelac, Sumer, sunce, Svečanost nove vatre, Tai Ji, Tekstovi piramida, Tian Ji, trinaest nebeskih konstelacija, tzv. Jutarnji stup, Vaga, Velika piramida, Veliki medvjed, vladar, Vodenjak, vodenkonj, vrh neba, vrhovnik nebeskih bogova, Vrhovno Jedinstvo, zaštitnice ratarstva, Željezni kolac, Zemljina os, zenit, Zeus, ziježđe Vodenkonja, zodijak iz Dendere, zvijezda Alcor, zvijezda Dhruva, zvijezda Procyon, zvijezda Sirius (Sotis), zvijezda Sjevernjača, zvijezde Bijeli ždrijebac i Sivi ždrijebac, zvijezde lutalice, zviježđe Arundhati, zviježđe Bika, zviježđe Oriona, zviježđe Sjeverna grupa, zviježđe Velikog medvjeda, zviježđe Zmaja (Draco), zviježđe Zvečarkin rep (Plejade)|

Praćenje noćnog neba seže u prapovijest. Iako su promatrale isto nebo, drevne su ga kulture vidjele na različite načine. U oblicima koje su prepoznavale na tamnom nebeskom svodu i imenima koja su davale pojedinim zviježđima odražavali su se njihovi svjetonazori i vjerovanja. Ipak, zajednički im je doživljaj Zemlje i neba kao žive, svete i međuovisne cjeline, što je temelj većine drevnih kozmologija, mitova i religija, kao i nastojanje da život na Zemlji usklade s ritmovima neba.

Francis Bacon: O nevoljama

Categories: Filozofija|Tags: 02-2026, blagostanje, čuda, Herkul, Job, mašta, miris, Novi zavjet, pjesnici, pjesništvo, porok, Prometej, Salomon, Seneka, Stari zavjet, stoici, vrlina|

Pozivajući se na mudrost stoika, mitske i biblijske priče, engleski filozof, državnik i znanstvenik Francis Bacon u eseju O nevoljama uspoređuje blagostanje i nevolje i sagledava njihova dva lica. Oba iskustva nose izazove i prilike: blagostanje najbolje otkriva porok, a nevolja vrlinu; u blagostanju je vrlina umjerenost, u nevolji odvažnost. Iako je blagostanje poželjno i ugodno, nevolja je vrjednija za oblikovanje karaktera, razvoj moralne i duhovne snage.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Putovanje kao prilika

Categories: Aktualno|Tags: 05-2025, buđenje, čovječanstvo, duhovnost, filozofija, iskustvo, istraživanje, ljudski identitet, Lucilije, mentalni ustroj, navika, obnova, obrazovanje, Olga Cizler, pažnja, preci, priroda, prirodni zakoni, rutina, Seneka, Silva Deak, sustav vrijednosti, svakodnevnica, svijest|

Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.

Demokrit

Categories: Filozofija|Tags: 11-2024, Abdera, alegorije, Aleksandrijska knjižnica, Anaksagora, Aristotel, atomisti, atomistička doktrina, atomizam, atomos, Bit, Bitak, četiri elementa, Ciceron, Corpus Democriteum, Diogen Laertije, dužnost, eidoli, elejska škola, Empedoklo, Epikur, etika, eudaimonija, Eutimija, Filolaj, filozof, grčka filozofija, Hesiod, homeomerije, Homer, jedinstveno počelo, kozmos, Leukip, Luka Marić, Lukrecije, makrokozmos, Mali red svijeta, manifestacija, metafizika, mikrokozmos, Milet, mitološka tradicija, ne-Bitak, orfička mistagogija, parabole, Parmenid, Pitagora, Pitagorino učenje, Platon, pokret, Pravednost, predsokratovci, priroda, prirodni zakoni, proročište u Delfima, proročište u Dodoni, Seneka, simbolički jezik, Sokrat, Solon, srednji put, stoička filozofija, Veliki red svijeta, Zenon|

Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.

Umijeće primjene stoicizma

Categories: Filozofija|Tags: 03-2024, Alain Impellizzeri, bestseleri, Daniela Devčić, društvene mreže, Epiktet, Instagram, Marko Aurelije, mudrost stoika, nutarnji potencijal, razum, Seneka, stoa, volja, X, YouTube, Zenon Kitijski|

U posljednjem desetljeću upadljivo je oživjelo zanimanje za stoičku filozofiju. To se pripisuje njezinim praktičnim životnim savjetima koji nude oslonac u nesigurnom vremenu u kakvom živimo. Stoicizam je vježba stabilnosti, buđenja unutarnjih snaga i dubljeg promišljanja koje nas povezuje sa životom u cjelini. Živjeti u skladu sa stoičkim učenjem znači usredotočiti se na ono na što možemo utjecati, a to su naši postupci, reakcije, ponašanje, uz razvijanje strpljivosti i dobrohotnosti, što vodi spokojnom i sretnom životu.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Francis Bacon – O smrti

Categories: Ex libris|Tags: 11-2022, August Cezar, bol, drugi svijet, filozofi, Galba, posmrtni obredi, Seneka, Septimije Sever, stoici, strah, Tacit, Vespazijan|

Racionalist Francis Bacon u eseju O smrti obrazlaže da je strah od smrti nerazuman jer da smrt strašnijom čini sve ono što je prati nego što ona sama po sebi jest. Argumentira da je prirodno umrijeti kao i biti rođen, da se strahovanjem ništa ne postiže te da je stoga treba mirno prihvatiti. Svoje argumente pojačava i potkrjepljuje odgovarajućim usporedbama te primjerima rimskih careva koji su dostojanstveno dočekali smrt.

Živjeti prilike

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Andrija Jončić, Kairos, Kronos, Seneka, ubrzanje vremena|

Psihološko ubrzanje vremena posljedica je brzih promjena okolnosti u kojima se nalazimo, što stvara dojam o njegovom ubrzanju. Stalna promjena, osobito kad se ne vide ni razlozi ni svrha, vodi gubitku ravnoteže. Stoga se važno ne prepustiti njegovoj bujici da nas nosi poput trupaca. Naučiti živjeti u takvom svijetu znači ne tratiti sadašnjost već koristiti prilike za ispravno i pravodobno djelovanje ovdje i sada te svjesnije odlučivati o tome u što ćemo ulagati vrijeme koje nam je na raspolaganju.