Luka Marić

Filozofija umjetnosti u renesansi

Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Otkriven najveći podzemni grad u Turskoj?

Uređenjem grada Nevşehira u Kapadokiji je nedavno otkriven još jedan podzemni grad čija se starost procjenjuje na oko 5000 godina. Opremljen je cjelovitom infrastrukturom te nalikuje podzemnoj metropoli. Ne znamo tko su bili njegovi graditelji, ali sudeći prema tom značajnom arheološkom otkriću, Kapadokija krije još tajni u svojim podzemnim labirintima.

Maneto – kroničar egipatske povijesti

Egipatski povjesničar Maneto bio je svećenik u Heliopolisu oko III. st. pr.Kr. u vrijeme dinastije Ptolemejevića. U svome djelu Aegyptiaca opisao je egipatsku povijest od mitskih vremena do Ptolemejevića, uveo podjelu egipatskih faraona na dinastije i dao im grčka imena koja su i danas u upotrebi.

Filip i Demosten

Grčki vladar Filip bijaše okružen laskavcima i licemjerima. Nekolicina dvorskih ulizica potražiše slavnoga govornika Demostena s namjerom da ga nagovore […]

Filozofski govor kao duhovna vježba

Suvremeni francuski filozof Pierre Hadot filozofiji vraća životnost. On smatra da je filozofija vježba, kako u smislu nutarnjeg dijaloga koji usmjerava naše djelovanje, tako i u smislu vanjskog, filozofskog govora. To je oblik odgovora na pitanje zaobilaznim putem pri čemu se temeljito upoznaje predmet istraživanja. Filozofski govor tako prerasta u duhovnu vježbu koja uči zdravom rasuđivanju i vodi nutarnjoj preobrazbi pojedinca.

Otkrivena mitska spilja Romula i Rema?

Pokaže šumu Asylum, što Romul joj obnovi ime,
zatim pod stijenom Luperkal i njegove hladne dubine,
posvećen likejskom Panu, kako Parasijci čine.

Vergilije […]

Pitagora i filozofija

Jednom je prilikom Pitagora došao u peloponeski grad Fliunt i zadivio učenošću i rječitošću svojom Leonta, tiranina fliuntskog. U jednom […]

Albert Veliki

Srednji vijek se smatra mračnim dobom uskih svjetonazora, no to doba osvje­tljava niz velikih mislilaca koji obnavljaju zaboravljena znanja i na taj način otva­raju put novom dobu. Jedan od njih je njemački dominikanac Albert Veliki, slavan na polju prirodnih znanosti, filozofije i teologije, kao i poznavatelj alkemij­skog umijeća.

Demokrit – filozof koji se smije

Od Demokrita koji uči da se sve sastoji od atoma i praznog prostora ne bismo očekivali preveliko bavljenje etikom. Međutim, većina od tristoti­njak njegovih sačuvanih fragmenata etičkog su karaktera. Iz njih progo­vara vedrina čovjeka kojeg su s pravom nazivali – "filozof koji se smije".