Viteštvo povezujemo uz prošlost i gledamo s ponešto nostalgije. Knjiga viteškog reda Ramona Llulla, španjolskog filozofa, mistika, pjesnika i alkemičara, govori o službi i pravilima ponašanja koja su morali usvojiti oni koji su pristupali viteškom redu. Knjiga je dala poticaj obnovi duha viteštva, vrlina časti, hrabrosti i služenju za opće dobro.
Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.
Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?
Uređenjem grada Nevşehira u Kapadokiji je nedavno otkriven još jedan podzemni grad čija se starost procjenjuje na oko 5000 godina. Opremljen je cjelovitom infrastrukturom te nalikuje podzemnoj metropoli. Ne znamo tko su bili njegovi graditelji, ali sudeći prema tom značajnom arheološkom otkriću, Kapadokija krije još tajni u svojim podzemnim labirintima.
Egipatski povjesničar Maneto bio je svećenik u Heliopolisu oko III. st. pr.Kr. u vrijeme dinastije Ptolemejevića. U svome djelu Aegyptiaca opisao je egipatsku povijest od mitskih vremena do Ptolemejevića, uveo podjelu egipatskih faraona na dinastije i dao im grčka imena koja su i danas u upotrebi.
Grčki vladar Filip bijaše okružen laskavcima i licemjerima. Nekolicina dvorskih ulizica potražiše slavnoga govornika Demostena s namjerom da ga nagovore
Suvremeni francuski filozof Pierre Hadot filozofiji vraća životnost. On smatra da je filozofija vježba, kako u smislu nutarnjeg dijaloga koji usmjerava naše djelovanje, tako i u smislu vanjskog, filozofskog govora. To je oblik odgovora na pitanje zaobilaznim putem pri čemu se temeljito upoznaje predmet istraživanja. Filozofski govor tako prerasta u duhovnu vježbu koja uči zdravom rasuđivanju i vodi nutarnjoj preobrazbi pojedinca.
Pokaže šumu Asylum, što Romul joj obnovi ime, zatim pod stijenom Luperkal i njegove hladne dubine, posvećen likejskom Panu, kako
Jednom je prilikom Pitagora došao u peloponeski grad Fliunt i zadivio učenošću i rječitošću svojom Leonta, tiranina fliuntskog. U jednom
Srednji vijek se smatra mračnim dobom uskih svjetonazora, no to doba osvjetljava niz velikih mislilaca koji obnavljaju zaboravljena znanja i na taj način otvaraju put novom dobu. Jedan od njih je njemački dominikanac Albert Veliki, slavan na polju prirodnih znanosti, filozofije i teologije, kao i poznavatelj alkemijskog umijeća.