Isabelle Ohmann – Nova Akropola

Edgar Morin – Mislilac bez granica

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, barbarstvo, degradacija biosfere, dogma, društvene znanosti, društvo, ekološki problemi, Emmanuel Mounier, filozof, fragmentacija znanja, Godina 1. ekološke ere: Zemlja ovisi o čovjeku koji ovisi o Zemlji, humanist, humanističke znanosti, ideologija, inovacija, Isabelle Ohmann, Izvještaj Meadows, kompleksno mišljenje, Kreacija, kult napretka, manifest, metamorfoza, Metoda, naša domovina, obrazovanje, pojam kompleksnosti, Pouke iz stoljeća života, povijesna sila, Probudimo se!, redukcionističke koncepcije, Simone Weil, sociolog, solidarnost, tehnološka revolucija, Udrugu za kompleksnu misao, zemlja, Znanost sa savješću|

Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.

Botticelli – filozof ljubavi

Categories: Umjetnost|Tags: 05-2022, Alberti, Alessandro (Sandro) Filippi, Angelo Poliziano, Božanstvena komedija, Dante, Filippo Lippi, firentinska Platonička akademija, Gozba, ideal lijepog, Isabelle Ohmann, Leonardo da Vinci, Marsilio Ficino, neoplatonizam, Platon, Poklonstvo Mudraca, Portret djevojke, proljeće, Rađanje Venere, Veličanstvena Madona, Verrochijeva radionica, Vesna Perhat|

Sandro Botticelli, talijanski slikar rane renesanse, uglavnom se bavio kršćanskim temama, no njegova remek djela Proljeće i Rođenje Venere nadahnuta su klasičnom mitologijom. Te slike istančane ljepote i bogatog simbolizma uprizorenje su načela neoplatoničke filozofije u čijem su središtu pozornosti ljepota i ljubav. Snažan podstrek za to dobio je u firentinskoj Platoničkoj akademiji koja je okupljala umjetnike, pisce, znanstvenike. Botticelli poput renesansnog maga čini da se kroz ono lijepo pojavi duhovno koje uzdiže dušu iz materijalnog u bezvremeni božanski svijet.

Filozofija umjetnosti u renesansi

Categories: Filozofija|Tags: 03-2018, amblemska umjetnost, Branka Valentić, Duh renesanse, estetika, etika, Fernand Schwarz, Heptaplus, Hieroglyphica, Isabelle Ohmann, Luka Marić, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, sakralna umjetnost, simbolička umjetnost, vizualna umjetnost|

Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.

Duh renesanse

Categories: Filozofija|Tags: 03-2017, Fernand Schwarz, filozofija, filozofija perennis, Firenca, hermetička tradicija, humanizam, Isabelle Ohmann, Konstantinopol, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, Platon, Plotin, Quattrocento|

Knjiga Duh renesanse razotkriva izvore i pokretače povijesnog razdoblja u kojem se mijenja skučeni srednjovjekovni svjetonazor i otvaraju novi horizonti. Renesansa je imala polazište u ponovnom otkriću vrijednosti antičkih tradicija i njihovoj prilagodbi novom vremena, što je oblikovalo novu sliku svijeta i novo shvaćanje čovjeka. Humanistički ideal renesanse bio je učiniti čovjeka slobodnim i dostojanstvenim kako bi izgrađivao novi i bolji svijet.

Platon i svjetska kriza

Categories: Filozofija|Tags: 11-2015, Franko Maglica, Isabelle Ohmann, kriza, Platon, povijesni ciklusi, promjena, srednji vijek|

Današnji svijet razdiru mnogostruke krize u pozadini kojih se nalazi duboka kriza vrijednosti. Platon u više svojih djela obrađuje problem krize, stavljajući je u kontekst cikličnosti povijesti koja ima svoje uspone i padove. Kaže da kriza nastupa kada se izgube zdravi temelji kulture, a rješenje vidi u samom čovjeku. Ako se preporodi čovjek, preporodi se i društvo.