Dante – Nova Akropola

William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska

Categories: Književnost|Tags: 09-2024, Ah, Alexander Gilchrist, bakrorezac, Biblija, Danijela Popović Šušić, Dante, Grob, imaginacija, Izgubljeni raj, Jeruzalem: Emanacija divovskog Albiona, John Trusler, Knjiga o Jobu, Knjiga o Thelu, kozmogonija, Kraljevska akademija umjetnosti, Michelangelo, Milton, mistik, mitologija, Pjesme iskustva, Pjesme nevinosti, Pjesme nevinosti i iskustva, Pjesničke skice, pjesnik, predromantizam, proročke knjige, Rafael, S. Foster Damon, Shakespeare, slikar, Spencer, suncokrete, Swedenborg, Thomas Taylor, umjetnost, Vječno evanđelje, Vjenčanje raja i pakla, William Butler Yeats, Znamenja nevinosti|

William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Botticelli – filozof ljubavi

Categories: Umjetnost|Tags: 05-2022, Alberti, Alessandro (Sandro) Filippi, Angelo Poliziano, Božanstvena komedija, Dante, Filippo Lippi, firentinska Platonička akademija, Gozba, ideal lijepog, Isabelle Ohmann, Leonardo da Vinci, Marsilio Ficino, neoplatonizam, Platon, Poklonstvo Mudraca, Portret djevojke, proljeće, Rađanje Venere, Veličanstvena Madona, Verrochijeva radionica, Vesna Perhat|

Sandro Botticelli, talijanski slikar rane renesanse, uglavnom se bavio kršćanskim temama, no njegova remek djela Proljeće i Rođenje Venere nadahnuta su klasičnom mitologijom. Te slike istančane ljepote i bogatog simbolizma uprizorenje su načela neoplatoničke filozofije u čijem su središtu pozornosti ljepota i ljubav. Snažan podstrek za to dobio je u firentinskoj Platoničkoj akademiji koja je okupljala umjetnike, pisce, znanstvenike. Botticelli poput renesansnog maga čini da se kroz ono lijepo pojavi duhovno koje uzdiže dušu iz materijalnog u bezvremeni božanski svijet.