Herodot – Nova Akropola

Tamjan – miris bogova

Categories: Priroda|Tags: "gorući grm", 01-2026, Arabia Felix, Avicena, Babilonci, Biblija, bog Sunca Amon-Ra, brdo Sinaj, Crveno more, Egipćani, ekspedicija u zemlju Punt, eterično ulje, euharistija, Feničani, grad Marib, Grci, grobnica kraljice Hatšepsut, Herodot, Isus, izricanje proročanstava, Jemen, Jeruzalem, Knjiga kraljeva, kohl, kozmetičko sredstvo, kralj Solomon, kraljica od Sabe, lijek, ljekovito sredstvo, Manejci, Marko Polo, meditacije, miris, Mojsije, molitve, Nin, Ofir, oltari, Oman, omanska pustinja, otok Sokotra, parfem, planine Dhofar, Plinije Stariji, posmrtni obredi, Put tamjana, Rimljani, rod Boswellia, Sabejci, Salalah, Saudijska Arabija, smola, Somalija, svetišta, svetkovine, Svjetlana Pokrajac, tamjana i začina, tamjanovo drvo, Tri kralja, vjerski obredi, vodiči karavana, zemlja Punt, zemlja zlata|

Mirisna smola tamjanovca, koja priziva mir hrama, u antici je bila predmet žive trgovine, a zemljama južnog dijela Arapskog poluotoka priskrbila je blagostanje i naziv Arabia Felix. Sav stari svijet koristio ju je u obredne, ali i ljekovite svrhe. Vjerovalo se da miris tamjana kao božanski atribut predstavlja prisutnost bogova, a istodobno je bio i simbol zahvale bogovima. Molitve na raznim jezicima iz davne i bliske prošlosti uzdizale su se put neba u mirisnom oblaku tamjana.

Zigurat – Hram planina Mezopotamije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "mjesto u visini", 01-2026, Akađani, Angkor Wat, arhitektura, Asirci, atenski Partenon, Babilonci, Babilonska kula, bamoti, Biblija, Borobudur, četiri elementa, Chogha Zanbil, Dur-Sharrukin, elamitska država, entasis, Eridu, Herodot, hram, Hram koji povezuje Nebo i Zemlju u Larsi, Hram Nanne u Kuthi, Hram sedam upravljača Neba i Zemlje, Hram stepenica u čisto Nebo u Sipparu, kanali, Kish, kozmička planina, kozmičke sile, kralj Untash-Gal, kupola, luk, mitska planina Meru, mitski junak Gilgameš, navodnjavanje, nebeski svijet, opeka, os svijeta, piramide Maya, piramide u Sakkari, porječje Eufrata i Tigrisa, razdoblje Seleukida, razdoblje Ubaida, sedam boja, sedam božanskih vladara, sedam metala, sedam planeta, sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, Semiramidini viseći vrtovi, simbolizam, stari svijet, stepenasta piramida, stup, Sumerani, Suza, Suzana Dobrić, sveti broj sedam, svijet bogova, svod, Tell-Brak, terase, univerzum, Ur, Ur-Nammu, vatra, voda, zemaljski svijet, zemlja, zigurat Etemenanki, zigurat u Borsippi, Zrak|

U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Sarapej u Sakkari

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2024, Amenhotep III., Amenhotep IV., Apis, August Mariette, Diodor Sicilski, Donji Egipat, egipatska civilizacija, faraoni, Gornji Egipat, helenizam, Herodot, hijeroglifi, Horemheb, Karnak, Kleoptara VII., Maat, Maneto, Marta Mihičić, mastabe, Memfis, Memnonovi kolosi, Menes, mumifikacija, mumije, Muzej Louvre, nekropola, Nil, Osorapis, Oziris, Plinije Stariji, Plutarh, Psamtik I., Ptah, Ptolomej I. Soter, Ramzes II., sarkofazi, Serapis, Seti I., Strabon, sveti bikovi, Tutankamon|

Pijesak Sakkare krije mnoge tajne Egipta, a osobitu pažnju privlači Serapej, vezan uz kult Apisovih svetih bikova. Njegov podzemni kompleks sastavljen od hodnika s odajama u kojima su smješteni golemi sarkofazi od granita, bazalta i diorita otvara niz pitanja. Kako su izrađeni, dopremljeni i smješteni u odaje? Budući da su pronađeni otvoreni i prazni, kako su otvoreni teški poklopci i gdje su nestale mumije bikova? Mnogo je toga neobjašnjivo oko nastanka Serapeja, kao i oko Apisova kulta.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Grčki misteriji

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2021, Apolon, Atena, bogovi, božanstva, Daliborka Kiković, Delfi, Demetra, Dioniz Bakho, Dioniz Zagrej, Eleuzina, eleuzinski, Eshil i Sofoklo, Fidija, grčka religija, Had, Helije, Herodot, Himna Demetri (Homer), intuicija, Kelej, Klement Aleksandrijski, Kora, kozmičke snage, Lizip i Praksitel, Majka Zemlja, metempsihoza, obnova života, Olimp., Orfej, orfički misteriji, Orfičko učenje, Periklo, Perzefona, Platon, samotrački, seljenje duše, snage prirode, Solon, tebanski, Telesterion, Temistoklo, Triptolem, Zeus|

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.

Delos – mjesto rođenja bogova

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2021, Adad i Atargatis, Afrodita, Anubis, Apolonov hram, Asklepije, Atena, bog Apolon i božica Artemida, božica Leta, Danijela Šušić, Datis, delski problem, Delski savez, Dioniz, Hera, Heraklo, Hermes, Herodot, Hesiod, Himna Apolonu, Izida, Kikladski otoci, Marta Mihičić, minojska fontana, Mitridat VI., Otoku Delosu, Pauzanije, Periklo, Pindar, Plutarh, Serapis, Terasa lavova, Tezejeva lađa, Tukidid, UNESCO|

Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.

Samotrački misteriji

Categories: Religije i kultovi|Tags: "Dardanov krug", 10-2020, Apolonije Rodski, Argonauti, Argonautika, Barbara Milošević Mujić, car Teodozije, Demetra, Diodor Sicilski, Dioskuri Kastor i Polideuk, Eneida, Eneja, epopteie, epoptes, Hefest, Heraklo, Herodot, Hieron, Ilijada, Izvor Nike, Kabiri, Kabirion, Klement Aleksandrijski, kult, Kumare i Rudre, Lemnos, misterijske religije, mit, mystes, Nika sa Samotrake, Orfej, Paleopolis, Pauzanija, Pelazgi, Pluta, Plutarh, psihostazija, Samotraka, Tezej, Titani, Troja, Vergilije, Zeus|

Sjevernoegejski otok Samotraka nekada je bio srce drevnog religijskog kulta. Samotrački misteriji privlačili su štovatelje iz cijelog grčko-rimskog svijeta više od tisuću godina, a u njihovu su mudrost bili upućeni mnogi filozofi, državnici i umjetnici. Posvećenike je pratio zavjet šutnje, priječeći nedostojnima pristup uzvišenom znanju. Tajna znanja koja su se prenosila imala su ulogu omogućiti čovjeku da upoznajući samoga sebe, upozna svijet i bogove.