Marsilio Ficino – Nova Akropola

Botticelli – filozof ljubavi

Categories: Umjetnost|Tags: 05-2022, Alberti, Alessandro (Sandro) Filippi, Angelo Poliziano, Božanstvena komedija, Dante, Filippo Lippi, firentinska Platonička akademija, Gozba, ideal lijepog, Isabelle Ohmann, Leonardo da Vinci, Marsilio Ficino, neoplatonizam, Platon, Poklonstvo Mudraca, Portret djevojke, proljeće, Rađanje Venere, Veličanstvena Madona, Verrochijeva radionica, Vesna Perhat|

Sandro Botticelli, talijanski slikar rane renesanse, uglavnom se bavio kršćanskim temama, no njegova remek djela Proljeće i Rođenje Venere nadahnuta su klasičnom mitologijom. Te slike istančane ljepote i bogatog simbolizma uprizorenje su načela neoplatoničke filozofije u čijem su središtu pozornosti ljepota i ljubav. Snažan podstrek za to dobio je u firentinskoj Platoničkoj akademiji koja je okupljala umjetnike, pisce, znanstvenike. Botticelli poput renesansnog maga čini da se kroz ono lijepo pojavi duhovno koje uzdiže dušu iz materijalnog u bezvremeni božanski svijet.

Teško i lako

Categories: Filozofija|Tags: 01-2020, Marsilio Ficino, poroci, Rene Pongrac, vrline|

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino, glavni promicatelj renesansnog neoplatonizma, svoje filozofske ideje iznosi u djelu Platonova teologija te u Pismima. Mnoga njegova moralna pisma bave se vječnim životnim pitanjima kao što su: kako živjeti ispravno i sretno, kako se uzdići nad nedaćama, itd. U 55. pismu treće knjige Pisama obraća se svom suvremeniku Pieru del Neru, razmatrajući pozadinu onoga što je u životu teško i lako.

Muzika nebeskih sfera

Categories: Glazba|Tags: 09-2018, Boetije, Marsilio Ficino, musica humana, musica instrumentalis, musica mundana, Pitagora, Siobhan Farrar, Tatjana Mavrić|

O muzici sfera prvi je govorio Pitagora, a njegovo viđenje muzike obnovio je rimski filozof Boetije u VI. stoljeću. Kao i Pitagora, on dijeli muziku na tri vrste: Musica Mundana – muzika sfera ili nebeska harmonija, Musica Humana ili nutarnja usklađenost čovjeka, te Musica Instrumentalis, odnosno muzika instrumenata. Budući da je muzika prisutna i u nama, ključ je razumijevanja Platonova učenja da je cijeli svemir povezan muzičkim skladom.

Filozofija umjetnosti u renesansi

Categories: Filozofija|Tags: 03-2018, amblemska umjetnost, Branka Valentić, Duh renesanse, estetika, etika, Fernand Schwarz, Heptaplus, Hieroglyphica, Isabelle Ohmann, Luka Marić, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, sakralna umjetnost, simbolička umjetnost, vizualna umjetnost|

Izbor iz knjige Duh renesanse Isabelle Ohmann i Fernanda Schwarza govori o renesansnoj filozofiji umjetnosti. Duh novog vremena najjasnije se očitovao u vizualnoj umjetnosti, pa se tome pridavala i najveća važnost. Umjetnik kao most između vidljivog i nevidljivog postaje tumač skrivenog. U njegovoj umjetnosti sjedinjuje se estetsko i etičko, a središnje mjesto zauzima Ljepota. Ona omogućuje uzdizanje prema viziji onog božanskog koje preobražava i oplemenjuje.

Oživljavanje renesanse

Categories: Aktualno|Tags: 03-2018, Dario Škrobonja, Govor o dostojanstvu čovjeka, Marsilio Ficino, nutarnji preporod, Pico della Mirandola, renesansna filozofija, Yaron Barzilay|

Svijet u kojem živimo vapi za temeljitom nutarnjom promjenom. Povijesni primjer za to nalazimo u renesansi, filozofskom pokretu koji je od XIV. do XVI. stoljeća korjenito promijenio svijet. To buđenje povijest pripisuje se utjecaju mnogih vanjskih faktora, no poticaj je nesumnjivo došao iznutra. Težnja renesanse bila je vratiti se izvorima, ponovno pronaći dublji smisao života, preporoditi se. To isto je nasušno potrebno današnjem svijetu i polazište je za preporod čovjeka i svijeta.

Sloboda od briga i smiren um

Categories: Ex libris|Tags: 03-2018, Akademija, Daniela Devčić, filozofija, kinička škola, lovački psi, Marsilio Ficino, sloboda, Sokrat|

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Sve boli rađaju se iz ljubavi uma prema tijelu

Categories: Ex libris|Tags: 08-2017, Amerigo Corsini, Apolon, Asklepije, Marsilio Ficino, Platon|

Talijanski filozof i humanist Marsilio Ficino svojim je radom iznimno doprinio širenju klasične grčke filozofije na zapadu te je tako utjecao na razvoj talijanske renesanse. Izradio je cjelovit filozofski sustav, a glavni su nositelji njegovih ideja filozofska pisma koja je pisao svojim prijateljima. U pismu Amerigu Corsiniju govori o tome da se sve boli rađaju iz ljubavi prema tijelu, odnosno zaokupljenosti onim izvanjskim, jer bol nastaje kada volimo ono što nije dio nas samih, što nam može biti oduzeto. Stoga savjetuje okretanje prema neprolaznom, uzvišenom Dobru, što oslobađa od boli i donosi mir i radost.

Duh renesanse

Categories: Filozofija|Tags: 03-2017, Fernand Schwarz, filozofija, filozofija perennis, Firenca, hermetička tradicija, humanizam, Isabelle Ohmann, Konstantinopol, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, Platon, Plotin, Quattrocento|

Knjiga Duh renesanse razotkriva izvore i pokretače povijesnog razdoblja u kojem se mijenja skučeni srednjovjekovni svjetonazor i otvaraju novi horizonti. Renesansa je imala polazište u ponovnom otkriću vrijednosti antičkih tradicija i njihovoj prilagodbi novom vremena, što je oblikovalo novu sliku svijeta i novo shvaćanje čovjeka. Humanistički ideal renesanse bio je učiniti čovjeka slobodnim i dostojanstvenim kako bi izgrađivao novi i bolji svijet.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.

Herojski zanosi Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2016, Akteon, Apolon, Dijana, filozofija, Giordano Bruno, heroj, inkvizicija, Jedno, Kirka, Marsilio Ficino, O herojskim zanosima, Prof. dr. Mate Zorić, renesansa|

Giordano Bruno najznačajniji je renesansni filozof i vizionar moderne znanosti. Njegove najbolje rasprave pripadaju podjednako i filozofiji i književnosti. U raspravi O herojskim zanosima iznosi viziju čovjeka kao sveobuhvatnog bića koje je odraz božanskog tvorca u malom. Herojski zanos čovjeka uzvisuje i oplemenjuje i omogućava duši da se vrati Jednom.