humanizam – Nova Akropola

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Categories: Aktualno|Tags: 04-2022, Albert Einstein, atomska bomba, Bojan Pečnik, Čarobnjakov šegrt, duh humanizma, Edward Teller, Encyclopedia Moderna, filozof, filozofija, fizičar, Friedrich Hund, globalizacija, Hrvatsko proljeće, humanističke ideje, humanizam, Institut Ruđer Bošković, kapitalizam, književnik, kozmopolitski duh, kvantna teorija, Leo Szilard, mirotvorni pokreti, neoliberalizam, Niels Bohr, Nikola Biliškov, Nobelova nagrada, nuklearna opasnost, Pagvaško društvo, Philip Noel-Baker, politika, potrošačko društvo, teorijska fizika, Werner Heisenberg, znanost, znanstvenik, znanstvenik specijalist, znanstveno-tehnička revolucija|

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Categories: Aktualno|Tags: 04-2018, civilizacija, Dijana Kotarac, filozofija, humanizam, Jorge Angel Livraga, materijalizam, tehnologija|

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Duh renesanse

Categories: Filozofija|Tags: 03-2017, Fernand Schwarz, filozofija, filozofija perennis, Firenca, hermetička tradicija, humanizam, Isabelle Ohmann, Konstantinopol, Marsilio Ficino, Pico della Mirandola, Platon, Plotin, Quattrocento|

Knjiga Duh renesanse razotkriva izvore i pokretače povijesnog razdoblja u kojem se mijenja skučeni srednjovjekovni svjetonazor i otvaraju novi horizonti. Renesansa je imala polazište u ponovnom otkriću vrijednosti antičkih tradicija i njihovoj prilagodbi novom vremena, što je oblikovalo novu sliku svijeta i novo shvaćanje čovjeka. Humanistički ideal renesanse bio je učiniti čovjeka slobodnim i dostojanstvenim kako bi izgrađivao novi i bolji svijet.

Nenasilna komunikacija

Categories: Psihologija|Tags: 01-2016, ahimsa, Branko Zorić, empatija, Epiktet, himsa, humanitas, humanizam, Isus, Konfucije, Lav Nikolajevič Tolstoj, Mahatma Gandhi, Marshall G. Rosenberg, nenasilje, Nenasilna komunikacija: asertivna komunikacija, paideia|

Čovjek je biće u kojemu se neprestano bore animalni i humani dio, a nasilnim ponašanjem čovjek gubi svoja humana obilježja. Nenasilna komunikacija utemeljena na jeziku i komunikacijskim vještinama jača našu sposobnost da ostanemo ljudska bića, čak i pod teškim uvjetima. Načela nenasilne komunikacije poznata su već stoljećima, ona ne sadrže ništa novo. Samo nas podsjećaju na nešto što već znamo – kako se odnositi jedni prema drugima.

Pico della Mirandola – Govor o dostojanstvu čovjekovu

Categories: Filozofija|Tags: 01-2016, čovjek, delfijska načela, dostojanstvo, Firenza, Govor o dostojanstvu čovjekovu, humanizam, Pitagora, prirodna filozofija, renesansa, Vlado Janković|

Pico della Mirandola, jedno je od najznačajnijih imena renesansne filozofije, dao je veliki doprinos razvoju renesansne misli. Njegovih 900 filozofskih i humanističkih teza, u kojima pokušava pomiriti različite filozofske tradicije, kasnije nazvano Govor o dostojanstvu čovjekovu, najpoznatiji je filozofski tekst iz XV. stoljeća. U njemu Mirandola definira čovjekov položaj u Univerzumu i naglašava važnost potrage za znanjem te iznad svega promiče ljudsko dostojanstvo koje mu omogućuje uzdizanje do božanskih visina.

Humanizam renesanse

Categories: Filozofija|Tags: Antika, broj 55, Franko Maglica, humanizam, Isabelle Ohmann, obnova, renesansa, zlatno doba, Zrinka Treščec|

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.