humanizam

Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom

Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.

Početak i kraj tehnološkog čovjeka

Tehnologija u ovom ili onom obliku postoji od početaka čovječanstva, a u našem vremenu znanstveno-tehničkog uzleta postala je kultom. S tog gledišta stupanj napretka prošlih civilizacija vrednujemo razinama tehničkog napretka. No, tehnički napredak nije jedini izraz ljudske kulture, mnoge su civilizacije stavljale naglasak na posve druga područja. Ipak, bujni razvoj tehnologije i s tim povezano materijalno blagostanje prati osjećaj egzistencijalne praznine, što pokazuje da moderna tehnologija ne može zadovoljiti sve čovjekove potrebe. Čovjek se nužno sve češće okreće neprolaznim vrijednostima koje mu vraćaju dostojanstvo. Više je nego očita goruća potreba za izgradnjom novog i neophodnog humanizma.

Duh renesanse

Knjiga Duh renesanse razotkriva izvore i pokretače povijesnog razdoblja u kojem se mijenja skučeni srednjovjekovni svjetonazor i otvaraju novi horizonti. Renesansa je imala polazište u ponovnom otkriću vrijednosti antičkih tradicija i njihovoj prilagodbi novom vremena, što je oblikovalo novu sliku svijeta i novo shvaćanje čovjeka. Humanistički ideal renesanse bio je učiniti čovjeka slobodnim i dostojanstvenim kako bi izgrađivao novi i bolji svijet.

Nenasilna komunikacija

Čovjek je biće u kojemu se neprestano bore animalni i humani dio, a nasilnim ponašanjem čovjek gubi svoja humana obilježja. Nenasilna komunikacija utemeljena na jeziku i komunikacijskim vještinama jača našu sposobnost da ostanemo ljudska bića, čak i pod teškim uvjetima. Načela nenasilne komunikacije poznata su već stoljećima, ona ne sadrže ništa novo. Samo nas podsjećaju na nešto što već znamo – kako se odnositi jedni prema drugima.

Pico della Mirandola – Govor o dostojanstvu čovjekovu

Pico della Mirandola, jedno je od najznačajnijih imena renesansne filozofije, dao je veliki doprinos razvoju renesansne misli. Njegovih 900 filozofskih i humanističkih teza, u kojima pokušava pomiriti različite filozofske tradicije, kasnije nazvano Govor o dostojanstvu čovjekovu, najpoznatiji je filozofski tekst iz XV. stoljeća. U njemu Mirandola definira čovjekov položaj u Univerzumu i naglašava važnost potrage za znanjem te iznad svega promiče ljudsko dostojanstvo koje mu omogućuje uzdizanje do božanskih visina.

Humanizam renesanse

Renesansa nije povratak u prošlost, ona je povratak antičkim vrijednostima. Ona je izvor humanističke misli. Čovjek renesanse je čovjek tradicije, nasljednik duhovne baštine koji ponovno objedinjuje različite pravce misli.