ČOVJEK I SVIJET

  • razliciti-nacini-razmisljanja-mali-princ

Različiti načini razmišljanja

|Comments Off

Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.

  • dmc-duboki-smisleni-razgovor

Duboki smisleni razgovor

|Comments Off

Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.

  • proljece-apolon

Proljeće – prilika za obnovu

|Comments Off

Pod proljetnim zrakama Sunca priroda se budi i oblači u zeleno, pokrećući novi ciklus života. Ekološki gledano, život se manifestira u složenoj mreži egzistencijalno povezanih živih bića, u kojoj svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u cjelini prirode, pa tako i čovjek. Današnji svijet, u kojem se čovjek osilio i postavio kao gospodar prirode, udaljio se i otuđio od prirode i prirodnog. Srećom, raste broj onih koji svojom solidarnošću i humanošću teže vraćanju izgubljene ravnoteže. Oni su vjesnici obnove prirodnog suživota, oni su vjesnici proljeća.

FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA

  • svijest-gađanje-u-centar

Svijest

|Comments Off

Drevne tradicije definiraju svijest kao polazište, proces i cilj evolucije svakog živog bića. Od svih živih bića na Zemlji čovjek ima najrazvijeniju svijest pa se ipak nalazi tek u jednoj od etapa razvoja svoje ljudske svijesti. Razvoj čovjeka podrazumijeva buđenje svijesti kroz svakodnevne kušnje koje vode nutarnjoj transformaciji. Širenje svijesti uključuje voljni napor koji oživljava i pokreće sve njegove dimenzije i harmonizira ih. Njegovo djelovanje tada postaje ispravno i očituje pravu prirodu čovjeka.

  • budisticka-filozofija-moc-uma-naslovna

Budistička filozofija – moć uma

|Comments Off

Srž budističke filozofije sadržana je u "Četiri plemenite istine" koje govore o neznanju kao uzroku patnje i "Osmerostrukom putu" koji vodi oslobođenju od neznanja i patnje. To je praktični put napretka koji polazi od ispravnog razumijevanja. Buddha ističe moć uma, uči da sve započinje u našim mislima i da smo sami tvorci svojih sudbina. Smiren um omogućuje ispravno razumijevanje, a ovladavanje umom preduvjet je buđenja suptilne razine svijesti koja vodi izravnom otkrivanju istinske stvarnosti.

  • o-ustrajnosti-potok

O ustrajnosti ili o potrebi pronalaženja vlastitog ritma

|Comments Off

Nerijetko osjetimo potrebu dati novi smjer razvoja vlastitom životu, okrenuti novi list. No, nakon kratkotrajnog poleta obično posustanemo. Ustrajnost u naporu i djelovanju te ritam kao rezultat toga ključ su uspjeha. Važni su mali, ali ustrajni koraci koji će se s vremenom pokazati djelotvornima. U tom nastojanju važno je i zastati kako bismo se okrijepili idejama i snovima koji će nas nadahnuti za ostvarenje zamišljenog cilja.

KULTURE I CIVILIZACIJE

  • budina-stabla-buda

Sveta stabla Buddhina života

|Comments Off

Svi ključni događaji u Buddhinom životu odvijali su se pod stablima: rođen je pod stablom ašoke; svoju prvu duboku meditaciju doživio je pod stablom džambua, nakon čega se odlučio klonuti krajnosti; njegovo se prosvjetljenje dogodilo ispod bodhija, stabla indijske smokve; oprostio se od ovoga svijeta pod stablom sala. Neka od spomenutih stabala smatrana su svetima i u hinduizmu, prije njegova vremena, a neka su takvima postala zbog samog Buddhe.

  • ruza-naslovna

Ruža

|Comments Off

Ruža je u trajnoj i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao niti jedan drugi cvijet. U antičkom svijetu bila je atribut različitih božanstava, nezaobilazan motiv u kršćanstvu, ali i u sufijskoj tradiciji gdje ima duboko mistično značenje. Kroz tisuće godina mirisna kraljica vrta preselila se u priče i mitove, postala snažan simbol ljubavi i ljepote te motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, misticima, vladarima… omiljeni cvijet bogova i ljudi.

  • zoroastrizam-religija-drevne-perzije-naslovna

Zoroastrizam – religija drevne Perzije

|Comments Off

Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.

LIJEPE UMJETNOSTI

  • glazba-note

Glazba, društvo, duh

|Comments Off

Današnje vrijeme karakterizira hiperprodukcija popularne glazbe. Ipak, u svom tom mnoštvu stvarni su glazbeni odabiri suženi. Ograničen tonski raspon i ponavljajuće melodije koje se posvuda čuju odražavaju stanje društva koje proživljava duboku krizu vrijednosti. Stari su mudraci stanje u državi povezivali s prevladavajućom glazbom: ako u glazbi nedostaje harmonije, ne može je biti ni u društvu. Želimo li bolji i vedriji svijet, trebamo se okružiti glazbom koja harmonizira i unosi oplemenjujuću ljepotu.

  • Pachelbel-canon-u-D-duru

Pachelbel: Kanon u D-duru

|Comments Off

Barokni glazbenik Johann Pachelbel bio je vodeći skladatelj južnonjemačke orguljaške škole. No njegovo danas najpopularnije djelo, Kanon u D-duru, izvorno je skladano za tri violine. Jednostavnu i lijepu glazbu Kanona i nakon više od tristo godina doživljavamo jednako živom i nadahnjujućom. Stoga je Pachelbelov Kanon u posljednjih pedesetak godina, otkako je ponovno otkriven, poslužio kao osnova za stotine novih glazbenih kompozicija.

  • Lancelot-brown-chatsworth-garden

Lancelot Brown – Otac modernog vrta

|Comments Off

Lancelot "Capability" Brown, krajobrazni arhitekt iz 18. stoljeća, nosi naslov najvećeg engleskog vrtlara. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i pobornik novog stila u uređenju krajolika koji će zamijeniti dotadašnji strogo geometrijski. Engleski stil, nadahnut prizorima iz pejzažnog slikarstva, nalagao je da uređeni krajolik izgleda kao da je nastao bez ljudske intervencije. Pejzažni stil najveću će prirodnost i ljepotu doseći u Brownovim pažljivo stvorenim idiličnim krajolicima širom Engleske, od kojih su mnogi očuvani do danas.

ZNANOST I PRIRODA

  • zasto-je-krv-crvena-list

Zašto je krv crvena, a trava zelena

|Comments Off

Zašto je krv crvena, a trava zelena, zakučasta je tajna Prirode. Ono do čega su došli znanstvenici podjednako je intrigantno: crveni i zeleni pigmenti svojstveni životinjskom odnosno biljnom svijetu kemijski su vrlo slične strukture. Boju krvi i trave određuju središnji ioni u porfirinskom prstenu: ioni željeza kod hema, magnezija kod klorofila. Crvena i zelena su i komplementarne boje koje se međusobno nadopunjuju, kao što se crveni i zeleni pigmenti nadopunjuju u jedinstvenom ciklusu održavanja života na Zemlji.

  • tradicionalna-medicina-naslovna

Tradicionalna medicina

|Comments Off

Baveći se izvanjskim i mjerljivim simptomima bolesti, moderna medicina izgubila je sponu s tradicionalnom medicinom koja zdravlje i bolest gleda polazeći od toga da je tijelo prijenosnik duše. Okosnicu tradicionalne medicine činila je cjelovita slika svijeta koja je uključivala izvanjske i duhovne dimenzije Prirode i čovjeka. Zdravlje je harmonija duše i tijela, a bolest posljedica njihove neravnoteže, ali i pokretač nutarnjih promjena. Drevni liječnici stoga nisu bili usmjereni isključivo na liječenje tijela, nego na vraćanje izgubljene ravnoteže.

  • holisticka-madicina-naslovna

Holistička medicina

|Comments Off

Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.

MOZAIK

  • lavender-g7ddd0bbe1_1920

Ne zaboravi na kovčeg

|Comments Off

Sveti čovječe, – reče jedan mladi iskušenik opatu Pastoru – srce mi je puno ljubavi prema svijetu, a duša čista […]

  • Dvarka-naslovna

Dvarka – Indijska Troja

|Comments Off

Stari sanskrtski tekstovi govore o sedam svetih gradova hinduizma, među njima je i Dvarka, Krišnina prijestolnica. Prenose i to da je grad nakon Krišnine smrti, kad je nastupilo razdoblje Kali juge, potonuo u more… Dugo je smatran mitskim, no podvodnim istraživanjem uz obalu današnje Dvarke, koja je i danas mjesto hodočašća, otkriveni su ostaci potonulog grada. Njegovo je otkriće podsjetnik na valove života koji donose i odnose prizore s pozornice svijeta i tako ga ciklički obnavljaju.

  • KP-razbijena-posuda

Razbijene posude

|Comments Off

Ima jedna lijepa hinduistička priča o ljepoti i korisnosti pukotina. Tijekom života puštamo da kroz njih prođe ono najsvježije i […]