ČOVJEK I SVIJET
Znanje ili mudrost
Moderno doba u prvi plan stavlja stjecanje znanja, dok se u svim velikim filozofskim i religijskim tradicijama najviše vrednovala iskustvena mudrost. Ipak, nagomilani problemi našeg vremena potiču na okretanje prema mudrosti kao sposobnosti šireg i dubljeg sagledavanja problema i poimanja posljedica. Britanski filozof Nicholas Maxwell predvodi međunarodno udruženje Prijatelji mudrosti koje se zalaže za to da akademsko obrazovanje bude usmjereno na stjecanje mudrosti, s ciljem stvaranja boljeg svijeta.
Ne radi se o stvaranju antitijela
Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.
Znanost silovito napreduje?
Znanost i tehnika toliko napreduju da se nameće pitanje koja je svrha i smisao tog napretka te koliko je prisutan upliv savjesti. Napredak nije ni dobar ni loš, nego ovisi o namjeri s kojom se koristi, a tu namjeru određuju pojedinci. Znanost ne smije biti usmjerena prema pojedinačnim prikrivenim interesima, nego prema zajedničkom dobru. Stoga je podjednako važno ulaganje u znanost, kao i formiranje čovjeka i razvoj humanih vrijednosti društva.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju
Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.
Odgoj u antičkoj Grčkoj
Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.
Motivacije
Svatko ima nešto što ga pokreće, motivira prema ostvarenju određenog cilja. Motivacija se smatra ključem uspjeha, a nedostatak ili gubitak motivacije razlogom neuspjeha. Ako naša motivacija ovisi o vanjskim poticajima i drugim ljudima, nestabilna je i prolazna. Ako je ukorijenjena u vrijednostima koje smo svjesno usvojili i kojima težimo, bez obzira na prepreke ili nagrade, vodi plemenitom cilju. Prolazne motivacije treba pretvoriti u neprolazne, koje dolaze iz čovjekove stvarne biti i daju mu krila za njegovo potpuno ostvarenje.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Delos – mjesto rođenja bogova
Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.
Simbolizam zlata
Zlato, jedan od najrjeđih metala u Zemljinoj kori, po svojim je svojstvima "kralj" među kovinama. Zbog sjajne žute boje koja evocira Sunce i svjetlost, u prošlosti je bilo cijenjeno više zbog simboličke vrijednosti negoli materijalne koristi. Alkemičari su u njemu vidjeli vrhunac procesa usavršavanja metala. Budući da sve u prirodi, na svim razinama, neprestano stremi savršenstvu, povezivalo ga se s usavršavanjem ljudske prirode te s najuzvišenijim civilizacijskim i filozofskim vrijednostima.
Muze
Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.
LIJEPE UMJETNOSTI
Dora Pejačević
Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.
Ples života
Osnovna karakteristika plesne umjetnosti, kao i života, jest pokret. Iako je u plesu pokret ključan, najdojmljiviji su mir i sigurnost plesača, kao plod nadvladavanja vlastitih fizičkih i mentalnih ograničenja. Dobar plesač izvanjskom lakoćom i mekoćom odražava nutarnju čvrstinu. Ples života, koji je poput prirodnog plesa između rođenja i smrti, također iziskuje da razvijemo snažan i stabilan unutarnji oslonac koji će nam omogućiti veće samopouzdanje i lakše nošenje s izazovima života.
Kintsugi – umjetnost zlatnih spojeva
Kintsugi, umijeće popravljanja dragocjene čajne keramike, jedan je od izraza tankoćutne japanske estetike. Mjesto loma spaja se lakom s primjesom zlata što joj daje dodatnu vrijednost i ljepotu. No, kintsugi je i životna filozofija. Napuknuća, okrhnuća i ožiljke koje vrijeme i život ostavljaju na predmetima i ljudima smatra se prirodnim slijedom događaja. Čovjek ih treba prihvatiti kao izvojevane životne bitke koje su ga učinile jačim, otpornijim i bogatijim za pokoje zlatno zrnce životne mudrosti.
ZNANOST I PRIRODA
Digitalna pandemija
Svakodnevni život danas je gotovo nemoguće zamisliti bez digitalnih tehnologija. Različite platforme, alatke i aplikacije sve su sofisticiranije, široko su dostupne i zadiru u sve segmente života. Mnoge od njih olakšavaju svakodnevni život, no ujedno su i poligon za oglašivače. To potiče konzumerizam, dok je u pozadini gomilanje profita koji internetske kompanije ostvaruju prodajom oglasnog prostora. Posljedice te pandemije tek se naziru. Ipak, problem nije u samoj digitalizaciji, već u njezinom neosviještenom korištenju.
Njegovo veličanstvo hrast
Stasiti hrast sinonim je temeljitosti, snage i vertikalnosti, te simbol veze nebeskog i zemaljskog svijeta. Zato je kod mnogih naroda i sveto drvo. Pod hrastom su stari održavali svoje sabore i sudovanja. Njegovo drvo privlači munje i gromove pa je stoga bio posvećen gromovnicima, bogovima Sunca i vatre. Zeusova i Jupiterova svetišta bila su okružena hrasticima, dok se vječna vatra Vestinih hramova hranila hrastovinom.
Veliki banjan – šuma od jednog stabla
Banjan, nacionalni simbol Indije, najrazgranatije je stablo na svijetu. Glavna mu je značajka zračno korijenje koje odeblja i odrveni kad dosegne zemlju te postaje potpora širokoj krošnji, ostavljajući dojam šumarka, a ne jednog stabla. Hindusima i budistima banjan je sveto stablo koje se često spominje u vedskim spisima. Kao golemi suncobran i kišobran koji u tropskom podneblju štiti od sunca i kiše, prirodno je mjesto susreta i simbol zaštite.
MOZAIK
Prepreka ili prilika
U davna vremena neki je kralj stavio nasred ceste veliki kamen. Zatim se sakrio i promatrao hoće li tko maknuti […]
Dar pamćenja
Jedan stari kineski mudrac hodao je preko snježnog polja kad spazi neku ženu kako plače.
– Zašto plačeš? – upita on.
– […]
Sjeme, ne sadnice
Jednom je neka žena usnula neobičan san.
Sanjala je da se na glavnomu trgu njezina grada otvorila nova, velika, lijepa prodavaonica. […]
