ČOVJEK I SVIJET
Za hrabre
Hrabrost kao spremnost da se po slobodnom izboru čini ono što je potrebno, unatoč teškoćama i opasnostima, sve je manje viđena vrlina. U današnjem vremenu premetnula se u agresivnost, hvalisanje, cinizam i poruge. Onome koji nastoji nadići životna iskušenja, traži mudrost i teži uzvišenim ciljevima potrebna je hrabrost kao duboko uvjerenje u vlastitu snagu, a izražava se mirnoćom i sigurnošću u sebe. Hrabrost je esencijalna kvaliteta filozofa i izazov je za svakog čovjeka.
Na početku Nove Godine…
Približavanjem svake nove godine mediji bruje o "novogodišnjim rezolucijama". Pitamo se kako ostvariti ono što nismo uspjeli u prethodnoj godini i napraviti korak naprijed. Stari mudraci uspoređivali su rast čovjeka s rastom stabla koje zahvaljujući dobrom vrtlarenju polako napreduje i postaje sve snažnije. Preporučili su marljivo zalijevati naše unutarnje stablo, stup stabilnosti, i svakodnevno voditi brigu o njemu te neopterećeni napretkom u svaku novu godinu ući s dobrom vjerom, mirom i radosti.
Temelj dostojanstva
Ono što najviše nedostaje modernom potrošačkom društvu, koje se voli nazivati slobodnim, je ljudsko dostojanstvo. Nedovoljno je svijetlih primjera dostojanstva koje se zasniva na poštenju, čistoći namjera i djela. Ali, ako bi svatko od nas temeljio svoj vlastiti život na moralnim vrijednostima i trudio se živjeti u skladu s njima, čitav bi svijet bio bolji. To bi bio temelj dostojanstva i časti, što bi dalo poticaj cijelom čovječanstvu za smisleniji i skladniji život.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Pažnja i pet osjetila
Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.
Stoički vodič kroz naše emocije
Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.
Sándor Márai – Knjiga o travama
Knjiga o travama Sándora Máraija, mađarskog novinara, pisca i pjesnika, sastoji se od crtica u kojima na jednostavan i jasan način dotiče različite teme koje se tiču čovjeka. Pritom se otkriva kao pravi filozof i pronicavi promatrač koji uči iz knjiga mudrih, iz ljudskih života, iz ljudskih srca, iz trava i nebeskih znakova istodobno. Knjiga o travama riznica je mudrosti nadahnuta i posvećena stoičkim filozofima čiju je filozofiju Márai prigrlio kao vlastitu životnu filozofiju.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Simbolizam životinja u alkemijskoj tradiciji
Alkemiju obično vežemo za pretvorbu neplemenitih metala u zlato, no ta izgubljena disciplina bila je znanost i filozofija koja je istraživala nutarnje zakonitosti prirode i čovjeka. Imala je duhovnu i praktičnu stranu koje se mogu svesti pod zajednički nazivnik usavršavanja, jer sve u prirodi evoluira, teži savršenstvu; životinjskim prikazima pokušalo se istodobno sakriti i otkriti teško izrecivo, evocirati nevidljive procese. Životinje se ne pojavljuju kao simboli proizvoljno, već obilježavaju različite faze alkemijskih transmutacija.
Prsten
Prsten ima dugu i bogatu tradiciju i podjednako bogatu simboliku. Nije služio samo kao ukras, već njegovo značenje daleko nadilazi estetske potrebe. Znak je staleža, autoriteta, časti i dostojanstva, kao i saveza, zavjeta i zajedničke sudbine. Prstenu se pridavala i magijska, iscjeliteljska moć, pa se nosio i kao talisman. Simbolizam prstena povezan je također s njegovim oblikom kruga, pa je i simbol cjelovitosti, savršenstva, vječnosti.
Tolkienov Pjev Ainura
Pjev Ainura, uvodni dio Tolkienova djela Silmarillion, govori o stvaranju svijeta iz vizije vrhunskog boga Ilúvatara. Na njegov poticaj Ainuri, izdanci njegove misli, odnosno stvaralačke snage univerzuma, stvaraju velebno muzičko djelo koje će poprimiti svoj materijalan oblik kao Ea – svijet koji postoji. Ovaj mit o stvaranju mnogi smatraju najznačajnijim i najljepšim od Tolkienovih djela.
LIJEPE UMJETNOSTI
Filozofija umjetnosti
Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.
Rafaelovi crteži – Očima duše
Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.
Khalil Gibran – Prorok
Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.
ZNANOST I PRIRODA
Isaac Newton
Isaac Newton je jedan od najutjecajnijih znanstvenika u povijesti čiji su doprinosi na području fizike, matematike, astronomije i kemije u XVII. stoljeću doveli do znanstvene revolucije. Spisi koji su u javnost dospjeli 1936. godine, otkrili su pažljivo skrivano područje njegova dugogodišnjeg rada – alkemiju. Najzaslužniji za to otkriće bio je John Maynard Keynes koji je bio fasciniran Newtonovim genijem i nazvao ga "posljednjim od maga". Newton je univerzum smatrao tajnom, kriptogramom Svevišnjega, u koju je moguće proniknuti čistom mišlju i intuitivnim i metodičnim pristupom.
Jantar – zlato sjevera
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna
Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.
MOZAIK
Najstariji osovinski kotač
Nadomak Ljubljane 2002. godine otkriven je takozvani ljubljanski kotač. Pronađen je na lokalitetu poznatom po sojeničkim naseljima, pod vodom, zbog čega je i očuvan. Analize su pokazale da se radi o nešto mlađem kotaču od onog najstarijeg na svijetu koji je otkriven u Mezopotamiji, a potječe iz 3500. godine prije Krista. Po svemu sudeći izradio ga je vrhunski prapovijesni majstor koji je bio vrstan znalac drva i njegovih svojstava.
Zimska priča
Crtica iz dnevnika budističkog redovnika Thich Nhat Hanha, Mirisni palmini listovi, inspirirana zimom u Sveučilišnom kampusu Princeton u SAD-u gdje je boravio šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Zapis iz Oinoande
Zapisi na kamenim blokovima otkriveni u antičkom gradu na jugozapadu današnje Turske sadrže sažetak epikurejskog učenja. Dao ih je uklesati Diogen iz Oinoande u II. stoljeću da bi svojim sugrađanima omogućio učenje i nadahnuće. Do sada je otkriveno oko 250 fragmenata koji su važan izvor za rekonstrukciju Epikurova učenja. Zapis je bio uklesan na zidu ukupne dužine 80 metara te visine preko 2.30 metara, pa se smatra najvećim zidnim zapisom antičkog svijeta.
