ČOVJEK I SVIJET
Neuroznanost i Platonova krilata kola
Modernu generaciju obilježavaju brzina obrade informacija i automatizam mišljenja, uz slabljenje sposobnosti rasuđivanja, pamćenja i vladanja sobom. U istraživanju ljudskoga uma i mentalnih procesa neuroznanost razlikuje tri kognitivna sustava: intuitivni, racionalni te onaj koji posreduje između njih. Ta se podjela može usporediti s Platonovom slikom kola duše u kojoj kočijaš-razum obuzdava nagone i usmjerava volju prema uzvišenom cilju. Uloga je filozofije upravo u podvrgavanju strasti razumu kako bi se duša oslobodila prolaznoga i okrenula vječnome.
Razmišljanja o propagandi
Propagandne aktivnosti imaju za cilj oblikovanje javnog mnijenja, no etične su samo ako imaju etičan cilj. Širenje digitalnih medija otvorilo je neslućene mogućnosti za oglašavanje, ali i za dezinformiranje i manipuliranje. Posljedice toga su sve dublja polarizacija te podrivanje povjerenja i jedinstva koji čine temelje stabilnih i skladnih društava. Tome se može oduprijeti jedino širenjem ideja koje ujedinjuju ljude i nadahnjuju ih da teže istini, dobru, pravdi i ljepoti.
Negativni utjecaj tehnologije na obrazovanje
Digitalni uređaji i alati donose obrazovanju brojne prednosti, no sve su izraženiji i njihovi negativni učinci na temeljne vještine poput čitanja, pisanja i računanja. Oni istodobno narušavaju odnos između učitelja i učenika, potiču povlačenje učenika u virtualni svijet te ih udaljavaju od neposredne ljudske interakcije. Promišljenom primjenom modernih pomagala moguće je ublažiti te negativne učinke i ujedno koristiti prednosti digitalne tehnologije.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Filozofija i znanost
Znanost je povijesno proizašla iz filozofije prirode te, iako su danas odvojene, međusobno se nadopunjuju u širenju granica ljudske spoznaje. Primjer koji to sjajno ilustrira jest razvoj pogleda na svemir: Nikola Kopernik je matematički utemeljio heliocentrizam, dok Giordano Bruno, nadahnut tim otkrićem, filozofskim promišljanjem prirode i božanske beskonačnosti dolazi do spoznaje o beskonačnosti svemira. Prožimanje filozofije i znanosti ostaje bitan pokretač napretka.
Filozofija prirode ili prirodna filozofija
Priroda je u kasnom srednjem vijeku i renesansi shvaćana kao božansko djelo koje čovjek treba istraživati i upoznavati. Filozofija prirode nastoji proniknuti u zakone koji upravljaju prirodom, ali i u dublje značenje stvari, pojava i njihovih odnosa. Budući da se usredotočuje na njihovu skrivenu, unutarnju bit, naziva se i ezoterijskom filozofijom. Njezin je cilj stjecanje spoznaje koja se potvrđuje življenjem u skladu sa spoznatim istinama te povratak vlastitim duhovnim izvorima.
Edgar Morin – Mislilac bez granica
Edgar Morin, francuski sociolog i filozof, bio je jedan od vodećih mislilaca našega vremena. Autor pedesetak knjiga, u svom glavnom djelu Metoda razvio je teoriju kompleksnog mišljenja zalažući se za povezivanje znanja razdvojenih po znanstvenim disciplinama. Smatrao je da nas fragmentirano znanje čini nesposobnima za rješavanje problema suvremenoga svijeta. Njegova vizija novog humanizma počiva na ljudskoj solidarnosti i svijesti o zajedničkoj sudbini čovječanstva na Zemlji.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Aristotel i Aleksandar
Aleksandar Makedonski bio je jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, a njegov učitelj Aristotel, jedan od najutjecajnijih filozofa, u Aleksandru je pronašao dostojnog učenika. S Aristotelom je helenska misao dosegla puni procvat, dok ju je Aleksandar pronio u sve krajeve koje je osvojio. Aristotel pripada kulturi stare Helade, a svojim znanstvenim umom novom vremenu čiji je stjegonoša Aleksandar Veliki.
Legende o zviježđima
Praćenje noćnog neba seže u prapovijest. Iako su promatrale isto nebo, drevne su ga kulture vidjele na različite načine. U oblicima koje su prepoznavale na tamnom nebeskom svodu i imenima koja su davale pojedinim zviježđima odražavali su se njihovi svjetonazori i vjerovanja. Ipak, zajednički im je doživljaj Zemlje i neba kao žive, svete i međuovisne cjeline, što je temelj većine drevnih kozmologija, mitova i religija, kao i nastojanje da život na Zemlji usklade s ritmovima neba.
Odiseja – Putovanje prema samome sebi
U Odiseji Homer pjeva o Odisejevu povratku na rodnu Itaku nakon Trojanskoga rata. Troja je osvojena, slava stečena, naizgled je sve ostvareno. No tada započinje njegovo desetogodišnje putovanje prepuno kušnji, pri čemu njegovi najveći protivnici nisu izvanjski, nego unutarnji. Odiseja govori o svakom čovjeku koji pokušava pronaći vlastiti put. Filozofski gledano, Itaka je simbol ideala koji daje smjer čovjekovu životu i njegovim nastojanjima.
LIJEPE UMJETNOSTI
Beethoven i uzvišeno
Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva.
Mendelssohnov San Ivanjske noći
Shakespeareova komedija San Ivanjske noći toliko je nadahnula sedamnaestogodišnjeg Mendelssohna da je skladao istoimenu koncertnu uvertiru koja je proglašena "najvećim čudom rane zrelosti". Mendelssohn je naknadno skladao glazbu za cijelu komediju, a prema njegovoj glazbi nastao je i istoimeni balet. U Shakespeareovo doba Ivanjska noć, koja je povezana s ljetnim solsticijem, bila je noć slavlja uz glazbu, ples i paljenje vatri, što je nasljeđe drevnog kulta Sunca.
Vječni mladić Ero
Opera Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta, za koju je libreto napisao Milan Begović, najizvođenija je hrvatska glazbena komedija. Okosnica je priča o mladiću iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore koji se lažno predstavlja ne bi li pronašao istinsku ljubav. Gotovac i Begović unijeli su u operu motive iz cijelog južnoslavenskog prostora i stvorili univerzalnu priču o ljubavi. Opera završava katarzičnim kolom koje rješava nesporazume te postaje sinonim za zajedničko slavlje života.
ZNANOST I PRIRODA
Nanodimenzija i život
Tradicije govore o analogiji između velikog i malog, no dok u makrokozmosu prepoznajemo povezanosti, u mikrokozmosu su te veze nejasnije. Nanoznanost prodire u te najmanje dimenzije, manipulirajući atomima i molekulama radi stvaranja "pametnih materijala". Takav razvoj otvara nove horizonte, ali nosi i rizike od narušavanja prirodne ravnoteže i stvaranja novih oblika onečišćenja. Potrebno je usvojiti filozofiju koja će nam omogućiti otkrivanje nevidljivih veza života, kako bi se dostignuća znanosti mogla koristiti za dobrobit čovječanstva.
Grafen – Revolucija u svijetu materijala
Ugljik se u prirodi pojavljuje u oblicima koji se međusobno razlikuju po fizikalnim i kemijskim svojstvima, poput grafita, dijamanta, grafena... Grafen je jedan od njegovih novootkrivenih oblika za čije su otkriće Andre Geim i Konstantin Novoselov 2010. godine dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Ovo je otkriće otvorilo vrata novoj eri znanosti o materijalima. Zbog iznimnih svojstava, širokih mogućnosti primjene i golemog potencijala grafen se često naziva materijalom budućnosti.
Postoji li danas slika svijeta?
Svaka civilizacija gradila je vlastitu sliku svijeta utemeljenu na filozofskim idealima koji su usmjeravali njezin razvoj. Današnja kriza vrijednosti i dezorijentiranost suvremenog društva ukazuju na nedostatak takve slike svijeta. Budući da čovjek svoju sudbinu može ostvariti jedino razumijevajući svijet u kojem živi, ponovno treba tražiti odgovore na temeljna filozofska pitanja o čovjeku, svijetu i smislu života.
MOZAIK
O mudrosti
Kralj koji je želio upoznati istinski smisao života Bijaše jedan kralj koji je cijeloga života vodio ratove kako bi proširio
Tko zna?
Kada govorimo o "znanju", prvo pomislimo na ljude i na naš veliki mozak, zaboravljajući da je znanje prisutno u svim
Slučajni izumi
Znanstveno istraživanje ima svoj predmet, svrhu i cilj. Ipak, mnoga velika otkrića nastala su neočekivano, slučajnim ishodom koji je usmjerio istraživanje u novom pravcu. Slučajnost postaje znanstveni proboj tek kada istraživač, uz znanje i iskustvo, posjeduje dovoljno znatiželje i otvorenosti da istraži neočekivanu pojavu umjesto da je zanemari. Znanstvena otkrića plod su ustrajnog eksperimentiranja, ali i uma pripremljenog za promatranje i razumijevanje pojava.