ČOVJEK I SVIJET
Uloga religije u kulturi i povijesti
Za veći dio zapadnog svijeta religija je stvar prošlosti. No, britanski povjesničar Christopher Dawson ističe da je "religiozni instinkt" dio ljudske prirode i da je religija jedna od velikih pokretačkih sila povijesti te ključni čimbenik u usponu i padu civilizacija. Svjetske religije smatra duhovnim cestama koje su vodile čovječanstvo kroz povijest. Tvrdi da društvo koje izgubi svoju religiju prije ili kasnije izgubi svoju kulturu; civilizacija koja se liši svoje duhovne hrane ostaje bez duhovne vitalnosti i osuđena je na propast.
Suvremeno informiranje
Tehnički napredak omogućio nam je putem računala, mobitela i televizije dostupnost mnoštva podataka u svakom trenutku. U tom mnoštvu, od šume je teško razabrati stablo, a vjerodostojnost mnogih podataka je upitna. Ta hiperprodukcija premašuje našu sposobnost asimilacije i stvara oblik globalnog zagađenja. Otuda proizlaze mnogi oblici otuđenja koje zahvaća sve aspekte i slojeve društva. Protulijek infoksikaciji odgovorno je i afirmativno informiranje.
Čarolija dijeljenja
Posljednji mjesec u godini u znaku je blagdana, obiteljskih i prijateljskih okupljanja, darivanja. Gašenjem blistavih blagdanskih svjetalaca vraćamo se u sivu svakodnevnicu ispunjenu obvezama koje nas zarobljavaju i ne ostavljaju mjesta za susrete i druženja. No, u pozadini tinja potreba za trenucima zajedništva, dijeljenja radosti i nade, od čega je sazdana božićna čarolija... Ako uistinu vrednujemo te trenutke, uz dobru volju moguće je održati taj duh živim tijekom cijele godine, a ne samo u prosincu.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Pažnja
Svaki novi korak čovjekova razvoja tijekom njegova dugog postojanja potaknula je pažnja. Pažnjom u svijest unosimo sadržaje vanjskog i nutarnjeg svijeta. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Prema tradicijama, čovjek je na polovici puta svoje evolucije i još mnogo toga treba naučiti i spoznati. Pritom je ključno razvijanje voljne pažnje kojom osvještavamo vlastito djelovanje, učimo iz iskustva, mijenjamo se, pretvaramo mane u vrline, neznanje u znanje, animalnog čovjeka u ljudsko biće.
Gdje stanuje duša?
U svijetu kojim vladaju znanstveni duh i razum čini se da nema mjesta za "dušu". Pojam duše iščezava iz znanstvenog diskursa u korist pojma "ja". Čovjek usredotočen na "ja" i "sebe" orijentiran je na izvanjsko i površno čime se udaljava od svoje biti koja je duhovne prirode. Okrećući se svojoj nutrini, ne gubi se u perifernom već uviđa svrhu i smisao svega, povezuje se s ritmom života i doživljava nutarnju puninu. Usmjerenost na dušu očovječuje ljudsko biće i zato je važno vratiti pojam duše u prirodoznanstvenu sliku svijeta.
Tajanstvena umjetnost pobjede
Čini se da nekima sve polazi za rukom, dok drugima malo toga. Ipak, svatko od nas, čak i onaj koji se osjeća slab i usamljen, ima sposobnost napredovati do postavljenog cilja. Mali, ali ustrajni koraci i uspjesi ispunit će nas samopouzdanjem i voljom i malo-pomalo dovesti do pobjede. Bitno je ostaviti postrani uspoređivanja i natjecanja, umjetnost se sastoji u tome da budemo ono što jesmo. I ako smo ustrajni u nastojanju, uvijek će se naći pomagača na putu do pobjede.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Dolina kraljeva i kraljica – 2. dio
Smještena na zapadnoj obali Nila, gdje zalazi Sunce, Dolina kraljeva i kraljica označavala je početak novog, zagrobnog života za kraljeve, kraljice i plemstvo Novog kraljevstva. Oslikane grobnice svjedoče o razrađenim pripremama za život poslije smrti. Ponavljajući motiv je noćno putovanje Sunca kroz podzemni svijet i njegovo ponovno rađanje na istoku. Analogno tome, umiranje se sastoji u nestajanju jednog oblika postojanja iz čega slijedi rađanje u drugom, što sugerira neprekidnost života.
Lindisfarnska evanđelja – Sveto Pismo u slikama
Plimni otok Lindisfarne na sjeveroistoku Engleske bio je važno središte ranog engleskog kršćanstva. Irski redovnici su na otoku utemeljili samostan u 7. stoljeću kada nastaju izvanredni primjerci iluminiranih rukopisa, među kojima se posebno ističu Lindisfarnska evanđelja. Zlatna boja iluminacija simbolizira božansku svjetlost i duhovno nebo, a iluminirani rukopisi u koje je utkana predana vjera izraz su težnje da božanske poruke i vizualnim putem dopru do svih onih koji traže božansko svjetlo.
Zimski solsticij
Zimski solsticij označava najtamnije razdoblje u godini kada je Sunčevo svjetlo najslabije, dan najkraći, nakon čega nastupa preokret. Upravo taj trenutak preokreta religije mnogih kultura vežu uz rođenje bogova i velikih učitelja koji su svijetu donosili plamen svjetla, snagu preporoda i obnove. Različiti narodni običaji slave to nevidljivo događanje u prirodi. U starom Rimu to je bio rođendan Nepobjedivog Sunca. To je prigoda da i sami probudimo božansku iskru koju nosimo u sebi, svoje vlastito nepobjedivo Sunce.
LIJEPE UMJETNOSTI
Parsifal
Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.
Pansori – Korejska opera
Pansori, tradicionalna korejska umjetnička forma, sastoji se od pjesme, naracije, geste i mimike. Često se uspoređuje sa zapadnom operom, no pansori izvodi samo jedan pjevač u pratnji jednog bubnjara. Pjevač uz pomoć lepeze igra uloge svih likova koji se pojavljuju u određenom djelu. Stoga pjevači prolaze dugu i zahtjevnu obuku da bi ovladali širokim rasponom različitih vokalnih tonova. Ugrožen modernizacijskim tokovima, pansori je 1964. proglašen nacionalnim kulturnim blagom, što je potaknulo oživljavanje ove tradicije.
Slavljenje života u umjetnosti Warli
Slikarstvo Warli dočarava tradicionalni način života istoimenog plemena iz zapadnog dijela Indije. Njegova glavna značajka jest jednostavnost prikaza i odsustvo živih boja; obično koriste bijeli pigment na zemljanoj podlozi. Slikarstvo Warli odražava njihovu sjedinjenost s ritmovima prirode i poštovanje temeljnih ekoloških principa: povezanosti i međuovisnosti čitavog života. Za njih je Zemlja živo biće koje treba štovati, a na život gledaju kao na dar koji treba slaviti.
ZNANOST I PRIRODA
Zašto je krv crvena, a trava zelena
Zašto je krv crvena, a trava zelena, zakučasta je tajna Prirode. Ono do čega su došli znanstvenici podjednako je intrigantno: crveni i zeleni pigmenti svojstveni životinjskom odnosno biljnom svijetu kemijski su vrlo slične strukture. Boju krvi i trave određuju središnji ioni u porfirinskom prstenu: ioni željeza kod hema, magnezija kod klorofila. Crvena i zelena su i komplementarne boje koje se međusobno nadopunjuju, kao što se crveni i zeleni pigmenti nadopunjuju u jedinstvenom ciklusu održavanja života na Zemlji.
Tradicionalna medicina
Baveći se izvanjskim i mjerljivim simptomima bolesti, moderna medicina izgubila je sponu s tradicionalnom medicinom koja zdravlje i bolest gleda polazeći od toga da je tijelo prijenosnik duše. Okosnicu tradicionalne medicine činila je cjelovita slika svijeta koja je uključivala izvanjske i duhovne dimenzije Prirode i čovjeka. Zdravlje je harmonija duše i tijela, a bolest posljedica njihove neravnoteže, ali i pokretač nutarnjih promjena. Drevni liječnici stoga nisu bili usmjereni isključivo na liječenje tijela, nego na vraćanje izgubljene ravnoteže.
Holistička medicina
Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.
MOZAIK
Planina Huangshan
Planinu Huangshan na istoku Kine obično opisuju kao "najljepšu planinu Kine". Veličanstvenošću svojih pejzaža nadahnula je neke od najistaknutijih djela njihova slikarstva, poezije i hramske arhitekture. Planine koje svojim vrhovima uranjaju u more oblaka u kineskoj kulturi i vjerovanjima simbol su veze s nebeskim svijetom. Mudraci i carevi hodočastili su u planine u potrazi za eliksirom besmrtnosti.
Shanay-Timpishka – Kipuća rijeka
Ključajuća rijeka Shanay-Timpishka nalazi se unutar prirodnog lječilišta i svetišta Mayantuyacu u peruanskom dijelu amazonske prašume. Rijeke u blizini aktivnih vulkana nerijetko dosegnu visoke temperature, ali to nije slučaj kod Shanay-Timpishke. To je zaintrigiralo geoznanstvenika Andrésa Ruzoa da od šamana ishodi dopuštenje za istraživanje tog područja. Ruzovo otkriće podsjeća da postoje još mnoge tajne koje čekaju da budu otkrivene.
Tunel
Zenkai, sin samuraja, doputova u Edo gdje postade pratilac jednog visokog službenika. Zaljubi se u službenikovu ženu i bi otkriven. […]
