ČOVJEK I SVIJET
Nelson Mandela
Nelson Mandela, borac za pravdu i ljudsko dostojanstvo, život je posvetio idealu ravnopravnosti crnaca i bijelaca u južnoj Africi. Rasistički režim osudio ga je za veleizdaju zbog čega je gotovo tri desetljeća proveo u zatvoru. No to nije pokolebalo njegovu nadu u ostvarenje ideala. Po izlasku iz zatvora dobio je Nobelovu nagradu za mir, a 1994. postao je predsjednikom Južnoafričke Republike. Danas je simbol trijumfa ljudskog duha i nepokolebljive borbe za slobodu i pravednost.
U potrazi za jednim prirodnim rješenjem
Ljudi su nekada živjeli u neposrednom dodiru s prirodom pa su i civilizacije nastajale u suradnji s njom. Primjer takve jedne civilizacije je rimska civilizacija. Našu tehničku civilizaciju zaokupljenu materijalnim napretkom nauštrb duhovnog obilježavaju ovladavanje, izrabljivanje i uništavanje prirode, uz nepoštovanje njezinih zakona. Ono što nije u skladu s prirodom osuđeno je na propast. Izlaz je u ponovnom nutarnjem povratku prirodi i nama samima.
Svijet je gladan
Glad obično povezujemo uz najsiromašnije zemlje svijeta, najčešće subsaharske Afrike, gdje zbog nestašice hrane umiru milijuni ljudi. Istodobno se u bogatim zemljama bacaju velike količine hrane, a pojedinci dobrovoljno gladuju kao žrtve idolatrije savršenog izgleda… No, glad ili neadekvatna hrana ne zahvaća samo tijelo, ona se širi i postupno nagriza sve planove postojanja čovjeka i čovječanstva. Ta glad je mentalna, emocionalna, moralna i duhovna. Svijet je gladan jer je uspavan i zato se nameće potreba za buđenjem na svim planovima kako bismo iskorijenili glad.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Ono si što misliš
Da duh oblikuje materiju i da naše misli stvaraju naš svijet, stara je istina koju prenose tradicije, a sve više priznaje i suvremena znanost. Neuroznanstvenici danas dokazuju da misli imaju vitalnu energiju te da pozitivne misli jačaju imunitet, a negativne ga slabe. Budući da sve počinje u mislima, važno je što ulazi u naš misaoni svijet i kako ga oblikujemo. Njegujemo li svijetle, pozitivne misli, i svijet i sebe vidjet ćemo u tom pozitivnom svjetlu, što je podloga za zdravlje i sreću. Zato je važno kakve su nam misli.
Francis Bacon – O visokom položaju
U svom eseju O visokom položaju Francis Bacon govori o usponu, životu i ponašanju ljudi na položajima. Kao državni odvjetnik i lord kancelar na dvoru kraljice Elizabete I., u obavljanju dužnosti naglašava važnost primjera. Ističe da visokim položajem dobivamo moć činjenja dobra i zla, a činjenje dobra smatra najvišim izrazom ljudskosti. Govori o porocima vlasti, posebno upozoravajući na podmitljivost, te da položaj i čast otkrivaju karakter čovjeka, čineći plemenitog još boljim.
Marko Tulije Ciceron – O prirodi bogova
Rimski državnik i filozof Ciceron u knjizi O prirodi bogova sučeljava mišljenja glavnih filozofskih pravaca svoga vremena: epikurejsko, stoičko i ono atenske Akademije. Trojica sudionika raspravljaju o tome postoje li bogovi ili Bog, kakva je njihova ili njegova priroda, upravljaju li univerzumom i kakav je njihov odnos prema ljudima. Izvadak stoičkog izlaganja predstavlja rijetko sačuvan antički pokušaj dokazivanja postojanja Boga.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Nebeski disk iz Nebre
Najstarije astronomske prikaze neba obično povezujemo uz Egipat i Mezopotamiju, no moguće je da je ključno otkriće za povijest astronomije pronađeno u Nebri, u istočnoj Njemačkoj. Smatra se da Disk iz Nebre prikazuje zvjezdano nebo kakvo se moglo vidjeti oko 1600. g. pr. Kr. u vrijeme ravnodnevnice, iako mnoge zagonetke još ostaju nerazriješene. Ovaj nalaz pokazuje neočekivanu dubinu astronomskih znanja u prapovijesti čovječanstva.
Beninske bronce – priče napisane na metalu
Staro kraljevstvo Benin, na jugozapadu današnje Nigerije, slovilo je u XV. i XVI. stoljeću za jedno od najbogatijih kraljevstava zapadne Afrike. Moć Benina očitovala se i u procvatu umjetnosti, posebno u bronci. Kraljevska palača bila je obložena brončanim pločama s virtuozno izrađenim reljefima koji su veličali kralja. Beninske bronce svojom ljepotom i savršenosti izrade svjedoče o bogatoj umjetničkoj tradiciji tog dijela afričkog kontinenta.
Aenona – najveći rimski hram na istočnoj jadranskoj obali
Aenona, današnji Nin, liburnski je grad iz IX. st. pr. Kr. Za vladavine Rimljana grad dobiva bedeme te monumentalni hram, vjerojatno posvećen Kapitolijskoj trijadi, prema uzoru na hram Jupitera Optimusa Maximusa na Kapitolu. Podignut u drugoj polovici I. stoljeća, to je najveći poznati rimski hram na istočnoj jadranskoj obali, dok je najbolje očuvan Augustov hram u Puli.
LIJEPE UMJETNOSTI
Slavoluci u Rimskom Carstvu
Rimljani su od grada-države neumornim osvajanjima stvorili moćno carstvo koje se protezalo na tri kontinenta. Po povratku iz osvajačkih pohoda, najveća čast za vojskovođe bio je prolazak u svečanoj povorci kroz trijumfalni luk – slavoluk. Prolazak kroz slavoluk simbolički je označavao ulazak u nove zemlje. Vremenom su slavoluci postali simbol Rimskog Carstva i njegovih pobjedonosnih osvajanja.
Vladimir Devidé
Vladimir Devidé, matematičar, japanolog i književnik, veliki zaljubljenik u haiku, japansku tradicionalnu poetsku formu oskudnu riječima, a bogatu sadržajem. Do Japana ga je dovela njegova prva velika ljubav – matematika, jer je tamo dobio stipendiju za postdoktorske studije. Plod njegova dugogodišnjeg zanimanja za tu zemlju sedamnaest je knjiga o Japanu, njegovoj umjetnosti i zenu, ali i vlastita djela potaknuta japanskom književnošću. O njegovu ugledu u svijetu haiku poezije govori i to što je Svjetska nagrada za haiku dobila ime upravo po njemu – Vladimir Devidé.
Akira Kurosawa – Plemenitost iza filmske kamere
Akira Kurosawa, japanski filmski redatelj i scenarist impresivnog filmskog opusa, jedan je od najoriginalnijih autora svjetske kinematografije. Njegovi filmovi nadahnuti su japanskom tradicijom, ali i zapadnim književnim klasicima (djelima Dostojevskog, Tolstoja, Shakespearea), a karakterizira ih besprijekorna tehnička izvedba. Snažno je utjecao na cijelu zapadnu kinematografiju i redatelje te nastavlja biti uzorom sedme umjetnosti širom svijeta. Ostao je zapamćen kao umjetnik s dubokim osjećajem za ljudsku dramu.
ZNANOST I PRIRODA
Ružmarin
Ružmarin, zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa, upleten je u mitove, legende i narodne običaje kao simbol besmrtnosti i vjernosti. U staroj Grčkoj bio je posvećen božici ljepote Afroditi, ali i božici mudrosti Ateni. Znanstvenici su dokazali da ružmarin povećava budnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, što samo potvrđuje da staro vjerovanje da ružmarin vraća sjećanje nije neutemeljeno.
Orijentacijske sposobnosti mravi
Mravljem svijetu obično pripisujemo marljivost i radišnost. Također nas zadivljuju svojom sposobnošću da mogu vući teret mnogostruko teži od vlastite težine. No najnovija istraživanja pokazuju i njihove iznimne orijentacijske sposobnosti. Znanstvenici se nadaju da će im rezultati istraživanja provedenih s ciljem razvoja robotike olakšati izradu robota koji bi imali orijentacijske sposobnosti poput mravi.
Težnja za izvrsnošću – Maryam Mirzakhani
Maryam Mirzakhani prva je i jedina žena koja je dobila Fieldsovu medalju, matematičku nagradu za rad na složenoj geometriji i hiperboličkim sustavima. Znanstvenici smatraju da bi njezin rad mogao značajno doprinijeti fizici, i to u dijelu koji se bavi postankom svemira, ali i na drugim područjima. Ostat će upamćena kao izuzetna matematičarka i kao čovjek koji strpljivošću i upornošću dolazi do postavljenih ciljeva.
MOZAIK
Kad ljutnja naraste
Neki je trgovac dugovao novac samuraju. Budući da je nekoliko puta prekršio dogovoreni rok za vraćanje duga, samuraj je izvukao […]
Tajna vikinških mačeva Ulfberht
Vikinški mačevi koji nose natpis "Ulfberht", nastali u razdoblju od IX. do XI. stoljeća, metalurškim sastavom nalikuju najmodernijim čelicima, a kvalitetom najboljim japanskim mačevima. S obzirom na to da su se prvi takvi mačevi pojavili nakon što su Vikinzi rijekom Volgom stvorili trgovačke veze s Bliskim i Srednjim istokom, a prestali se proizvoditi kada je ta ruta zatvorena, govore u prilog tome da su čelične šipke dobavljane s Istoka i obrađivane u Skandinaviji.
Najveće knjige na svijetu
Atlas Earth: The Platinum Edition trenutno je najveća knjiga na svijetu, otisnuta u samo trideset i jednom primjerku, a cijena svakog primjerka je 100 000 dolara. Do 2012. godine svjetski je rekord držao Klenckeov atlas koji je bio dar engleskom kralju Charlesu II. povodom njegova ustoličenja 1660. godine. U red najvećih knjiga mogla bi se svrstati u kamen urezana zbirka svetih budističkih spisa koju je 1868. godine dao izraditi burmanski kralj Mindon Min u Mandalayu u današnjem Mjanmaru.
