ČOVJEK I SVIJET
Bog, svijest, znanost
Znanost i religija različitim putevima pristupaju jednoj te istoj krajnjoj stvarnosti – zagonetki Boga. Znanstvenici se slažu s teolozima o postojanju nevidljive pokretačke sile i zakona prirode i, premda znanost skida neke od velova tajni prirode, ne otkriva smisao postojanja ni krajnji misterij Boga. Najveći znanstvenici prepoznaju važnost dijaloga između znanosti i religije jer se one međusobno nadopunjuju u zajedničkoj težnji za temeljnom istinom.
Novo vrijeme, stara znanost
Upečatljiv paradoks znanstveno-tehnološkog doba je taj da su svi aspekti materijalnog života olakšani, dok je duhovna dimenzija postojanja sasvim zanemarena. Danas čovjek upravlja različitim strojevima, ali ne zna biti nasamo sa samim sobom, ne zna kako obuzdati nagone ili probuditi duhovnost. Također, paradoks je da u novom dobu ponovno postaje aktualna stara znanost upoznavanja samog sebe koja u sebi sjedinjuje filozofiju, religiju i znanost.
Izazov suživota s umjetnom inteligencijom
Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Hermetizam i renesansa
Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Uljudnost kao odabir
Uljudnost gradi društvene odnose i preduvjet je ljudske suradnje. Uobičajeno se veže uz norme ponašanja koje ne moraju odražavati iskrene namjere pa se često izjednačava s licemjerjem. No, uljudnost nije puki izvanjski izraz, ima korijen u uljuđivanju, odnosno u ugađanju naših misli, osjećaja i želja s humanim dijelom naše ljudske prirode. Tada stvaramo harmoniju, u protivnom kakofoniju. Uljudnost gradi puteve i mostove harmoničnog suživota.
Francis Bacon: O nevoljama
Pozivajući se na mudrost stoika, mitske i biblijske priče, engleski filozof, državnik i znanstvenik Francis Bacon u eseju O nevoljama uspoređuje blagostanje i nevolje i sagledava njihova dva lica. Oba iskustva nose izazove i prilike: blagostanje najbolje otkriva porok, a nevolja vrlinu; u blagostanju je vrlina umjerenost, u nevolji odvažnost. Iako je blagostanje poželjno i ugodno, nevolja je vrjednija za oblikovanje karaktera, razvoj moralne i duhovne snage.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Temelji rimskog prava
Rimsko pravo nije tek skup apstraktnih pravila jer rimski su pravnici stvarali pravo rješavanjem konkretnih slučajeva, rukovodeći se pri tome filozofskim idejama o pravu i pravednosti. Pod utjecajem grčke retorike i filozofije, počinju se oblikovati pravni pojmovi i pravna pravila. Rimski su pravnici zaslužni za stvaranje prava na čijim se temeljima razvilo važeće pravo europskih država, kao i suvremena pravna znanost.
Zigurat – Hram planina Mezopotamije
U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.
Vrata
Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.
LIJEPE UMJETNOSTI
Cvijeta Zuzorić – Cvijet na drači
Cvijeta Zuzorić, čuvena po ljepoti i učenosti, okupljala je kulturni krug svojih suvremenika s kojima je raspravljala o umjetnosti, filozofiji, pjesništvu. Mnogi su joj posvetili svoja djela, slavili je u pjesmama i prozi i učinili legendarnom. Vremenom je postala simbol ženske renesansne poezije u Hrvatskoj. Budući da njezini stihovi nisu pronađeni, ostaje otvoreno pitanje je li Cvijeta doista bila pjesnikinja ili muza, ideal renesansne dame.
Plesovi u krugu
Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.
Jane Austen – Umijeće življenja svakodnevice
Jane Austen, jedna od najomiljenijih engleskih spisateljica, poznata je po romanima koji su doživjeli brojne filmske i televizijske adaptacije. Ispod romantične površine ona govori o vječnim ljudskim pitanjima te iznosi kritiku tadašnjeg društva, što otkriva njezin dar za promatranje i razumijevanje ljudskog ponašanja. Dva stoljeća nakon smrti, Jane Austen i dalje nastavlja osvajati srca čitatelja.
ZNANOST I PRIRODA
Tamjan – miris bogova
Mirisna smola tamjanovca, koja priziva mir hrama, u antici je bila predmet žive trgovine, a zemljama južnog dijela Arapskog poluotoka priskrbila je blagostanje i naziv Arabia Felix. Sav stari svijet koristio ju je u obredne, ali i ljekovite svrhe. Vjerovalo se da miris tamjana kao božanski atribut predstavlja prisutnost bogova, a istodobno je bio i simbol zahvale bogovima. Molitve na raznim jezicima iz davne i bliske prošlosti uzdizale su se put neba u mirisnom oblaku tamjana.
Intuicija u prirodnim znanostima
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Od čega je sastavljen svemir?
Materija i energija dvije su osnovne komponente svemira. Prema trenutnim znanstvenim teorijama većinu svemira čine nevidljiva tamna tvar i tamna energija, nepoznata sila koja uzrokuje njegovo širenje. Modernim je znanstvenicima golem izazov to što je većina materije nevidljiva i nemjerljiva. No, tamna tvar i tamna energije možda i ne postoje jer su astronomi nepoznatom "nečemu" samo dali ime u pokušaju razumijevanja nerazjašnjenih tajni svemira.
MOZAIK
Revolucija života
Čovjek je neodvojivi dio prirode, a ne samo njezin promatrač. Ljudski život slijedi temeljne zakone rasta, razvoja, promjene i prolaznosti kao i cijela priroda.
Tri prijatelja
Neki je čovjek imao tri prijatelja od kojih je dvojicu puno volio, a trećega malo cijenio, premda mu je taj
Genetski disk
Neobični disk pronađen u Kolumbiji jedna je od neriješenih zagonetki za koju znanost nema objašnjenje. Čini se da pripada nepoznatom poglavlju ljudske povijesti, a odražava napredna znanja iz biologije jer prikazuje ono što je tek u novije vrijeme vidljivo samo pod mikroskopom, odnosno ultrazvukom. Ovo otkriće potvrđuje kako znamo vrlo malo o pretpovijesnim civilizacijama i njihovim tehnološkim mogućnostima.