ČOVJEK I SVIJET

Pasivnost je bolest našeg vremena

15/01/2024|Komentari isključeni za Pasivnost je bolest našeg vremena

Sve je podložno zakonu polariteta, u prirodi se smjenjuju dan - noć, svjetlo - tama, a u čovjeku aktivnost - pasivnost. Podjednak intenzitet tih energija i njihova izmjena primjerenim ritmom osiguravaju zdravlje, a odstupanje od tog ritma vodi u bolest. U današnjem društvu proširila se bolest pasivnosti i bezvoljnosti, koja se često krije i iza aktivnosti: radimo puno, ali ne ono što bismo trebali činiti. Lijek je u neizbjegavanju odgovornosti i pokretanju vlastitih snaga za opće dobro.

Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

15/12/2023|Komentari isključeni za Suradnja, zakoni i mit – temelji civilizacije

Nesuglasja i polarizacije u društvu, nepovjerenje u sustave i u napredak općenito, povlačenje u vlastite tvrđave, stvarnost je našeg vremena. Želimo li prevladati podjele i postići slogu, trebamo izaći iz vlastitih utvrda i ponovno naučiti međusobno surađivati. Da bismo ostvarili suradnju, nužno je poštivati pravila i zakone koji su temelj civilizacije. Također je nužno da umjesto pasivnih promatrača postanemo aktivni graditelji zdravih sustava za buduće generacije.

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

14/10/2023|Komentari isključeni za Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.

FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

14/02/2024|Komentari isključeni za Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Giordano Bruno – O istini

14/02/2024|Komentari isključeni za Giordano Bruno – O istini

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Korisnost filozofije

15/01/2024|Komentari isključeni za Korisnost filozofije

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

KULTURE I CIVILIZACIJE

Vučedolska kultura

14/02/2024|Komentari isključeni za Vučedolska kultura

Kultura koja se razvila u 3. tisućljeću prije Krista u istočnoj Slavoniji nosi naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol, gdje se u bakrenom dobu nalazilo njezino najznačajnije središte. Otuda se zahvaljujući razvoju metalurgije bakra proširila središnjom i jugoistočnom Europom. Fragmenti vjerovanja utjelovljeni u kultnim predmetima i simbolima utisnutim u keramici upućuju na utjecaje kretsko-mikenske i egipatske kulture. Vučedolska kultura, kao sinonim bakrenog doba, smatra se temeljem prvih civilizacija Europe.

Čudesan svijet minerala

14/02/2024|Komentari isključeni za Čudesan svijet minerala

Zlato i dragulji oduvijek su privlačili ljude svojim sjajem i čudesnom ljepotom, a ujedno su u njima slutili tajne moći. U antici i renesansi smatralo se da su pod utjecajem nebeskih tijela tisućama godina evoluirali u Zemljinoj utrobi do stanja savršenstva. Stoga su bili korišteni za ukrašavanje hramova, kraljevskih palača i izradu obrednih predmeta. Koristili su ih za privlačenje blagotvornih astroloških utjecaja, uspostavljanjem veza između nebeskog i zemaljskog svijeta.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

15/01/2024|Komentari isključeni za Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

LIJEPE UMJETNOSTI

Antun Branko Šimić

14/02/2024|Komentari isključeni za Antun Branko Šimić

Pjesnik Antun Branko Šimić živio je kratko, smiono, beskompromisno. Pisao je i prozu, eseje o likovnoj umjetnosti te književne kritike. Objavio je samo jednu zbirku pjesama nazvanu Preobraženja. Naslov zbirke ujedno je i osnovni motiv koji se provlači kroz pjesme u kojima se isprepleću ljubav i smrt, svjetlo i tama, zemaljsko i nebesko, a duboke emocije zgusnute su u misaone stihove. Čest su mu motiv i zvijezde, sjajne i vječne, kao životni orijentir i opomena čovjeku da ne ide malen ispod zvijezda.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

15/01/2024|Komentari isključeni za Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Hans Christian Andersen

15/12/2023|Komentari isključeni za Hans Christian Andersen

Nekolicina dječjih autora svrstana je u književne besmrtnike, a među njima je i danski pisac Hans Christian Andersen. Iako je pisao kazališne komade, novele, pjesme i putopise, Andersen je svjetsku slavu i ugled stekao kao pisac dječjih bajki, a sam ih je namijenio najširoj publici. Odrastao je u sredini u kojoj su stari skandinavski mitovi i predaje još bili živi pa je taj ugođaj utkao u priče koje na jednostavan, ali upečatljiv način izražavaju univerzalnu mudrost.

ZNANOST I PRIRODA

Optika starog svijeta

15/11/2023|Komentari isključeni za Optika starog svijeta

Dostignuća starog svijeta obično smatramo inferiornima. Razlog je nedostatak materijalnih dokaza kao i linearno poimanje napretka čovječanstva koje osporava postojanje razvijene tehnologije u to doba. Temeljem dugogodišnjeg istraživanja, Robert Temple u knjizi Kristalno Sunce iznosi potvrde o razvijenoj optici u starom svijetu. Astronomska znanja i precizni kalendari govore u prilog korištenja optičke tehnologije što ukazuje na potrebu korekcije našeg viđenja povijesti.

Jedna je zvijezda progutala planet…

14/10/2023|Komentari isključeni za Jedna je zvijezda progutala planet…

Zvijezde sjaje vlastitim sjajem, a kada im pred kraj života ponestane energije, tada asimiliraju najbliže planete oko sebe, uz eksploziju koja ih kratkotrajno čini neusporedivo sjajnijima. Tim astronoma s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa po prvi je put pratio završnu fazu tog fenomena. Znanstvenici smatraju da će za pet milijardi godina sličnu sudbinu doživjeti i naš planet.

Rita Levi Montalcini – Dani ispunjeni životom

14/08/2023|Komentari isključeni za Rita Levi Montalcini – Dani ispunjeni životom

Talijanska nobelovka sitnog stasa Rita Levi-Montalcini bila je div u neuroznanosti. Fascinirana živčanim sustavom koji je do sredine 20. stoljeća bio potpuno neistraženo područje, nakon studija medicine s golemim se žarom posvetila proučavanju njegova funkcioniranja. Nepokolebljiva predanost i intuicija doveli su je do otkrića tzv. faktora rasta živaca, čime je dala temeljni doprinos razumijevanju neurogeneze, neurodegenerativnih bolesti i tumora. Njezin je život do duboke starosti bio ispunjen neumornim istraživanjem i mentorstvom te dobrotvornim radom.

MOZAIK

Vučedolski kalendar

14/02/2024|Komentari isključeni za Vučedolski kalendar

Vučedolska keramika prepoznatljiva je po svojim oblicima i ukrasima. Na jednoj od tih posuda, prema istraživanju dr. Aleksandra Durmana, utisnuti znakovi predstavljaju kalendar, a ne ukras. Plašt posude načinjen od četiri paralelne trake predstavlja četiri godišnja doba. Svaka je traka podijeljena na dvanaest kvadrata koji predstavljaju tjedne. U većini polja nalaze se simboli nebeskih tijela. Kalendar se može mjeriti s kalendarima drugih drevnih naroda i jedan je od prvih poznatih europskih kalendara.

Špilja Son Doong

15/01/2024|Komentari isključeni za Špilja Son Doong

Špilja Son Doong u Vijetnamu jedna je od najfascinantnijih špilja na svijetu. Sastoji se od ogromnih prostorija, podzemnih riječnih tokova, slapova, mnoštva golemih stalaktita i stalagmita. Urušavanje stropa špilje omogućilo je prodor svjetla u njezinu unutrašnjost i razvoj jedinstvenog ekosustava bogata i rijetkim oblicima života. Službeno otkrivena prije desetak godina, špilja Son Doong je i rijedak primjer netaknute prirode.

Likurgov pehar

15/12/2023|Komentari isključeni za Likurgov pehar

Likurgov pehar neobičan je stakleni kalež iz rimskog doba. Pri danjem svjetlu je blijedozelen, dok osvijetljen postaje crven. Smatra se da je korišten u ceremonijama posvećenim Bakhu. Zagonetna promjena boje stakla razjašnjena je tek 1990. godine. Tada je mikroskopski otkriveno da su rimski obrtnici postizali taj efekt pomoću nanočestica srebra i zlata, što znači da su poznavali nanotehnologiju koja je nova i u našem vremenu.