ČOVJEK I SVIJET
Pleme Ašaninka – Harmoniziranje s prirodom
Istraživanje amazonskog plemena Ašaninka otkriva drevna načela koja nas mogu poučiti životu u skladu s prirodom. Za njih je čovjek duhovno biće kojemu je tijelo tek privremeno boravište, što ukazuje na važnost unutarnjih vrijednosti nasuprot robovanju materijalnim željama. Njihovo uvjerenje da je čovjek dio povezane mreže života, kao i kultura suradnje te odgovoran odnos prema prirodi, mogu nam poslužiti kao nadahnuće za rješavanje ekoloških problema suvremenog svijeta.
Duhovni otpor i trgovanje pažnjom
U vremenu medija i društvenih mreža koji se, oslanjajući se na neuroznanost i umjetnu inteligenciju, natječu za našu pažnju, pažnja je postala glavna sirovina novog tržišta i ključni pokretač modernog kapitalizma. Istodobno smo dragovoljni sudionici i zarobljeni potrošači u progresivnom krugu ovisnosti. Želimo li ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitom pažnjom i usmjeriti je na ono bitno, trebamo se svjesno oduprijeti neprestanim distrakcijama modernih medija.
Vrijednosti suvremenog svijeta
Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Harmonija i ljepota u znanosti
Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.
Čovjek i svemir
Svemir promatran teleskopom i mikroskopom svemir je veličanstvenog i zadivljujućeg reda. Za mnoge beživotan, a za mudre svemir posvuda prisutnog Života, odnosno evoluirajuće svijesti koja se širi u rasponu od najjednostavnijih do najsloženijih oblika života. Sve je utjelovljenje jednog Duha, sve je povezano u simfonijsku cjelinu. Tek kada čovjek spozna sebe kao dio tog Duha, otkriva svoju bit i svrhu, a probuđena volja preuzima vodstvo i radi na dobrobit svih živih bića.
Hermetizam i renesansa
Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Stare kulture Južne Amerike
Kada su stigli u Ameriku, Europljani su vjerovali da su otkrili novi kontinent i potpuno novi svijet. Prva svjedočanstva o američkim starosjedilačkim kulturama, oblikovana europocentričnim stavom, prikazivala su ih kao "primitivne". Kasnija arheološka otkrića pokazala su da su se na američkom kontinentu tisućljećima razvijale iznimno napredne kulture i civilizacije. Mnogi aspekti njihove prošlosti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni te i dalje ostaju zagonetka.
Dolina vrčeva – Zagonetka megalita Laosa
Dolina vrčeva, megalitsko nalazište u planinama Laosa, sastoji se od golemog mnoštva kamenih vrčeva različitih dimenzija od kojih su neki visoki tri metra. Uz kamene diskove, koji su možda služili kao poklopci, pronađene su i ljudske kosti što je arheologe navelo na pretpostavku da se radi o urnama neke pradavne civilizacije. U narodu se prenose priče koje vrčeve povezuju s nekadašnjom divovskom rasom. Tko je klesao kamene posude, kada i kako su transportirane, čemu su služili obavijeno je velom tajne.
Vinodolski zakon
Vinodolski zakon iz 1288. godine najstariji je pravni tekst na hrvatskom jeziku te ujedno i jedan od najstarijih pisanih pravnih dokumenata u Europi. Potječe iz doba knezova Frankopana, kada je osveta često bila oblik "pravde" i kada su sporovi rješavani prema običajnom pravu, što je dovodilo do nepravdi i zloupotreba moći. Ovaj zakon uvodi sustav temeljen na dokazima i pravičnosti, što je bila iznimno napredna pojava za kraj 13. stoljeća.
LIJEPE UMJETNOSTI
Beethoven i uzvišeno
Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva.
Mendelssohnov San Ivanjske noći
Shakespeareova komedija San Ivanjske noći toliko je nadahnula sedamnaestogodišnjeg Mendelssohna da je skladao istoimenu koncertnu uvertiru koja je proglašena "najvećim čudom rane zrelosti". Mendelssohn je naknadno skladao glazbu za cijelu komediju, a prema njegovoj glazbi nastao je i istoimeni balet. U Shakespeareovo doba Ivanjska noć, koja je povezana s ljetnim solsticijem, bila je noć slavlja uz glazbu, ples i paljenje vatri, što je nasljeđe drevnog kulta Sunca.
Vječni mladić Ero
Opera Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta, za koju je libreto napisao Milan Begović, najizvođenija je hrvatska glazbena komedija. Okosnica je priča o mladiću iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore koji se lažno predstavlja ne bi li pronašao istinsku ljubav. Gotovac i Begović unijeli su u operu motive iz cijelog južnoslavenskog prostora i stvorili univerzalnu priču o ljubavi. Opera završava katarzičnim kolom koje rješava nesporazume te postaje sinonim za zajedničko slavlje života.
ZNANOST I PRIRODA
Alexander von Humboldt
Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.
Sonosfera – Svijet zvukova
Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Znanost i moral
Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.
MOZAIK
Slučajni izumi
Znanstveno istraživanje ima svoj predmet, svrhu i cilj. Ipak, mnoga velika otkrića nastala su neočekivano, slučajnim ishodom koji je usmjerio istraživanje u novom pravcu. Slučajnost postaje znanstveni proboj tek kada istraživač, uz znanje i iskustvo, posjeduje dovoljno znatiželje i otvorenosti da istraži neočekivanu pojavu umjesto da je zanemari. Znanstvena otkrića plod su ustrajnog eksperimentiranja, ali i uma pripremljenog za promatranje i razumijevanje pojava.
Revolucija života
Čovjek je neodvojivi dio prirode, a ne samo njezin promatrač. Ljudski život slijedi temeljne zakone rasta, razvoja, promjene i prolaznosti kao i cijela priroda.
Tri prijatelja
Neki je čovjek imao tri prijatelja od kojih je dvojicu puno volio, a trećega malo cijenio, premda mu je taj