ČOVJEK I SVIJET
Rasizam – fenomen modernog doba
Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.
Što čini avanturu avanturom?
S nestrpljenjem očekujemo ljetni predah. Ususret novim doživljajima i iskustvima, jedva čekamo ostaviti uobičajeno okruženje, zamornu kolotečinu, ponavljajuće misli… Ljeto može biti prilika i da se odmaknemo i odmorimo od stalnih izvanjskih poticaja, napravimo nutarnju reviziju, prizovemo zaboravljene snove i osvježeni krenemo u avanturu zvanu život.
Kako će se zvati naše doba?
Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Danas sam vidjela… svjetlo
Jutarnja svjetlost koja rastjeruje tamu i pomaže nam razabrati oblike i boje priziva Platonovu alegoriju o pećini. Oslobođenik izlazi na svjetlo dana, vidi i spoznaje pravu stvarnost. Analogno tome, kad bismo vlastiti život vidjeli osvijetljen odozgo, sjene bi se raspršile i sve što nam se događa vidjeli bismo u pravom svjetlu. Shvatili bismo da je život igra svjetla i sjene, da ga takvog treba prihvatiti te naučiti hodati svijetlom stranom, ususret Suncu. Jer Sunce je stvarnost iza oblaka prema kojoj trebamo usmjeriti svoje nastojanje i pronaći izlaz iz vlastite pećine.
Francis Bacon – O osveti
U eseju O osveti Francis Bacon razmatra pitanje osvete za učinjene nepravde, uvrede, poniženja. Želju za osvetom smatra prirodnim impulsom koji se može razumjeti, ali ga treba obuzdavati jer ne vodi dobru. Kao i počinjena nepravda, osveta je sebičan čin kojim se izjednačavamo s počiniteljem. Bacon savjetuje nepravdu ili uvredu zakopati u prošlost, a osvetu pretvoriti u oprost jer je ona nečasna, divlja pravda, a oprost velikodušan i plemenit.
Bitka za identitet
Životni izazovi i iskušenja koja nam dolaze u različitim oblicima su neizbježni. Uzalud im pokušavamo umaći jer su utkani u život i služe nadilaženju naših slabosti, strahova i ograničenja koja sami postavljamo. Poetski sažimajući Mahabharatu, Ramdhari Singh Dinkar govori o Pandavama koje su upravo iskušenja dovela do otkrivanja i jačanja vrlina i pripremila ih za bitku s Kuravama. Kao i Pandavama, iskušenja su i nama prilike da jačanjem vrlina pobjeđujemo mane. Radi se o nutarnjoj borbi nužnoj za čovjekov rast i upoznavanje njegova pravog identiteta.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Eleuzinski misteriji
U eleuzinske misterije bili su upućeni mnogi helenski filozofi, pjesnici, umjetnici i državnici. No, što se pritom odvijalo, zavijeno je velom tajne jer su inicirani bili vezani strogim zavjetom šutnje. U središtu misterija bio je kult božice Demetre i Perzefone. Cikličko odlaženje Perzefone u Hadov podzemni svijet i vraćanje na zemlju majci Demetri simbol je zimskog umiranja i proljetnog buđenja prirode, kao i smjene ovostranih i onostranih etapa čovjekova života.
Pompeji – Vila misterija
Katastrofalna erupcija Vezuva 79. godine zaustavila je u vremenu rimski grad Pompeje. Sedamnaest stoljeća kasnije, arheološka iskapanja otkrila su mnoge njegove tajne. Ipak, tajanstvene freske u sobi patricijske vile, po kojima je i nazvana Vila misterija, i dalje čuvaju svoju tajnu. Smatra se da opisuju dionizijske misterije čiji je značaj potonuo u dubinama vremena. Zna se tek da im je zadaća bila razotkrivanje ljudske sudbine, poticanje čovjeka da oslobodi dušu od robovanja tijelu tako da u njemu pobijedi dionizijski, božanski dio.
Vile u našim krajevima
Narodne predaje diljem svijeta obiluju pričama o nadnaravnim bićima, čarobnim, dobrim ili zlim, pokatkad vidljivim, a najčešće nevidljivim. U hrvatskoj predaji priče su to o vilama koje je zabilježio povjesničar i književnik Ivan Kukuljević-Sakcinski iz 19. stoljeća. Opisivane su kao nezemaljski lijepe djevojke s krilima koje su posjedovale različita znanja. Rijetki bi se zbližili s vilama i tada bi ih one podučile mnogim vještinama pa su ih zvali "vilenici". To davno vrijeme u kojem su živjele vile u narodu se spominjalo kao zlatno doba.
LIJEPE UMJETNOSTI
Magareći putevi preobrazbe
Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.
Tajne špiljske umjetnosti
Ukorijenjeno je mišljenje da je čovjek kamenog doba živio u špiljama, zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom, te da crteži u špiljama predstavljaju prizore iz lova. Međutim, otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novo viđenje prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Sve su glasnije pretpostavke znanstvenika da su oslikane mreže hodnika i dvorana služile u inicijatske svrhe. Ova otkrića mogla bi izmijeniti uvriježene stavove.
William Turner – slikar svjetla
William Turner, vodeći slikar engleskog romantizma, najveći pejzažist 19. stoljeća i najpoznatiji britanski slikar svih vremena. Kao predstavniku romantizma, glavni izvor nadahnuća bila je priroda sa svojim dramatičnim očitovanjima. Veličanstvenost prizora naglašava pomoću svjetla kojim je bio očaran i kojim je ispunjavao veliki prostor svojih slika. Zbog toga je nazivan slikarom svjetla i pretečom impresionizma.
ZNANOST I PRIRODA
Rita Levi Montalcini – Dani ispunjeni životom
Talijanska nobelovka sitnog stasa Rita Levi-Montalcini bila je div u neuroznanosti. Fascinirana živčanim sustavom koji je do sredine 20. stoljeća bio potpuno neistraženo područje, nakon studija medicine s golemim se žarom posvetila proučavanju njegova funkcioniranja. Nepokolebljiva predanost i intuicija doveli su je do otkrića tzv. faktora rasta živaca, čime je dala temeljni doprinos razumijevanju neurogeneze, neurodegenerativnih bolesti i tumora. Njezin je život do duboke starosti bio ispunjen neumornim istraživanjem i mentorstvom te dobrotvornim radom.
Umjetna inteligencija ili povratak Orwellova “Velikog brata”
Umjetna inteligencija (AI), tehnologija koja razvija računalne alate koji simuliraju ljudsku inteligenciju, temelji se na procesiranju nesagledive količine podataka koji su nastajali kako se društvo digitaliziralo. Umjetna inteligencija ima brojne prednosti, no kako postaje sve prisutnija i sofisticiranija, sve su glasnija upozorenja na zamke i opasnosti koje skriva. Tehnodivovi su stvorili sustav koji gotovo izmiče kontroli, a profit ipak pretpostavljaju etici. Presudan je trenutak da globalno društvo uz odgovarajući nadzor ograniči i usmjeri razvoj umjetne inteligencije za opće dobro.
Je li obnovljivo održivo?
Korištenje obnovljivih izvora energije Sunca, vode, vjetra itd. česta je tema u javnom prostoru. No još je uvijek upitna isplativost i održivost proizvodnje energije iz tih izvora. Opća je ocjena da osim nuklearne energije zasada nema značajnije zamjene za fosilna goriva, dok potrebe suvremenog društva za električnom energijom stalno rastu. Možda je trenutak da se pozabavimo obuzdavanjem potrošnje u smislu trezvenijeg i savjesnijeg pristupa korištenju energije.
MOZAIK
Otkriće prapovijesnih skulptura deva
U sjeverozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, usred pustog prostranstva, pronađene su reljefne skulpture deva u prirodnoj veličini. Saudijsko-francuski istraživački tim otkrio je da nalazi potječu iz neolitskog doba te da imaju sakralni karakter. Život ljudi u oskudnim pustinjskim krajevima neraskidivo je vezan s izdržljivim, nezahtjevnim devama koje prevoze putnike i terete, a služe im i kao izvor hrane.
Zagonetni popis sumerskih kraljeva
Popis sumerskih kraljeva, sačuvan u dvadesetak nepodudarnih verzija, navodi niz sumerskih gradova, njihove vladare i duljinu vladavine. Popis počinje s kraljevstvom koje je sišlo s neba, a najranijim vladarima pripisuje se nevjerojatno duga vladavina od preko četrdeset tisuća godina! S kasnijim vladarima duljine vladanja poprimaju ljudske razmjere. Bez obzira na izgubljene ključeve tumačenja podataka, popis je važan izvor za rekonstrukciju sumerske povijesti.
Planina Huangshan
Planinu Huangshan na istoku Kine obično opisuju kao "najljepšu planinu Kine". Veličanstvenošću svojih pejzaža nadahnula je neke od najistaknutijih djela njihova slikarstva, poezije i hramske arhitekture. Planine koje svojim vrhovima uranjaju u more oblaka u kineskoj kulturi i vjerovanjima simbol su veze s nebeskim svijetom. Mudraci i carevi hodočastili su u planine u potrazi za eliksirom besmrtnosti.