ČOVJEK I SVIJET
Vladavina sebičnog ja
Freudovo istraživanje ljudskog ponašanja i njegovih nesvjesnih pokretača u Americi je sredinom prošlog stoljeća poslužilo za razvoj marketinških strategija. Vještim oglašavanjem poticane su želje, rasla je potrošnja i profit. Stvoreno je potrošačko društvo koje je zavladalo svijetom. Pošast konzumerizma te potom narcizma kulminirale su pojavom društvenih mreža. Ustoličen je sebični "ja", lišen svijesti o kolektivnom i općem interesu. Ipak, jačaju glasovi koji pozivaju na trezvenost, na buđenje solidarnih "ja" radi povratka zdravom suživotu.
Noviteti i vječnost
Vladajući konzumerizam kreira posredstvom medija potrošačke navike i pokreće želje potrošača, dok se sve manje razlikuju stvarne potrebe od želja. Stalno novim proizvodima, uslugama i doživljajima pokušava se ispuniti nutarnju prazninu, stvoriti dinamiku kao protutežu nutarnjoj statičnosti. Na putu otkrivanju istina, staro i novo su iluzija, a fascinacija prolaznim udaljava nas od onog neprolaznog, od pronicanja u neiscrpnu, vječnu tajnu života.
Tradicija ili napredak?
Sve više se govori o nestanku dosadašnjeg načina života zbog mogućeg ekološkog i ekonomskog kolapsa. Svijet je u tranziciji, ali to ne znači i "kraj svijeta". Nešto će neminovno nestati iz načina života i svijeta koji poznajemo, nešto tek nastati. U toj tranziciji najvrjednije je sačuvati ono što odražava arhetipove o kojima su govorili stari filozofi: dobrotu, ljepotu, istinitost, pravednost. Napredak se mora temeljiti na obnovi ljudskog bića. Njegova promjena nabolje je kamen temeljac izgradnje pravednijeg društva i humanijeg svijeta.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Retorika – Umjetnost uvjeravanja
Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.
Retorika – Umijeće vođenja duše
Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.
Ljepota i umjetnost
U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti
Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.
Drevna Olimpija
Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.
Teba – jedinstvo iza mnoštva
Knjiga Teba približava nam tajanstveni Egipat kroz jedno od njegovih glavnih vjerskih i kulturnih središta – grad Tebu. Snažno evocirajući duh tog davnog vremena, Jorge Angel Livraga oživljava nam Egipat mnogo stariji od onog predstavljenog službenom kronologijom, od kojeg danas vidimo samo veličanstvene i zagonetne ostatke.
LIJEPE UMJETNOSTI
William Blake – Vidjeti svijet u zrnu pijeska
William Blake, pjesnik vizionar snažne imaginacije, slikar i bakrorezac, čovjek ispred svog vremena, za života je bio malo poznat široj javnosti. Danas je priznat njegov autentičan doprinos engleskoj književnosti i umjetnosti. Nadahnut učenjima mudrih, osuđuje materijalistički pogled na svijet svog vremena te ga povezuje s čovjekovim padom u kojem je izgubio iz vida vječnost. Svojim djelima, u kojima izražava bezvremene istine, nastojao je probuditi čovjekovu imaginaciju i upraviti mu pogled prema onom vrijednom i bitnom.
Roger Scruton: Zašto je ljepota važna?
Suvremeni engleski profesor filozofije i estetike Roger Scruton autor je pedesetak knjiga iz područja filozofije i etike. U dokumentarnom filmu Zašto je ljepota važna? ističe da je umjetnost 20. stoljeća prognala ljepotu, otvorila vrata kultu ružnoće i dovela nas u "duhovnu pustinju". Tvrdi da je ljepota univerzalna ljudska potreba, a ne zastarjela stvar prošlosti, koja nas uzdiže i povezuje s vječnim i daje smisao životu. Gubeći ljepotu, u opasnosti smo da izgubimo smisao i svrhu života te mogućnost da se ostvarimo kao ljudska bića.
Milka Trnina – diva i dobrotvorka
Milka Trnina, jedna od najvećih opernih umjetnica s prijelaza 19. u 20. stoljeće, uživala je golem ugled u velikim europskim i američkim opernim kućama. Svojim je ulogama oduševljavala publiku diljem svijeta, a glazbeni kritičari su njezin dramski sopran i izražajni način interpretacije smatrali "neusporedivim". Milka Trnina sav je svoj rad posvetila jednom cilju: poticanju umjetnosti i putem nje izražavanju i prenošenju ljepote. Njezin životni put bio je ispunjen najdubljim umjetničkim i humanim nastojanjima.
ZNANOST I PRIRODA
Veliko pojednostavljenje
Zahvaljujući strojevima i tehnologiji podignut je životni standard širom svijeta. Pritom smo zaboravili da strojeve uglavnom pokreće neobnovljiva energija čija potrošnja nezaustavljivo raste, a zaliha je sve manje. Nate Hagens, američki ekonomist i govornik na svjetskim skupovima, poznat po svom kritičkom ekološkom i ekonomskom razmišljanju, tvrdi da sustav izmiče kontroli i da ćemo biti prisiljeni usvojiti jednostavniji način života i manju potrošnju, što naziva "veliko pojednostavljenje".
Thor Heyerdahl – istraživanja modernog vikinga
Osebujni norveški istraživač, prirodoslovac i avanturist Thor Heyerdahl objavio je više od pedeset znanstvenih radova. Ipak, svjetsku slavu priskrbila mu je splav Kon-Tiki kojom je preplovio Tihi ocean u nastojanju da dokaže da su polinezijski otoci naseljeni s istoka, tj. iz Južne Amerike, a ne sa zapada kako se smatralo. Oduvijek su ga privlačili izazovi kojima je preispitivao općeprihvaćena mišljenja i teorije. Iako nije uvijek bio u pravu, govorio je da je bit znanosti postavljati pitanja, a neka od njegovih pitanja i danas su aktualna.
Alkemija
O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".
MOZAIK
Gunung Padang – Planina prosvjetljenja
Terasasto arheološko nalazište Gunung Padang na indonezijskom otoku Javi zagonetan je ostatak prošlosti koji je odnedavno postao i predmet kontroverzi. Jedna od glavnih je da nalazište ne predstavljaju samo ostaci megalitskih građevina na površini, već da njegova unutrašnjost skriva stepenastu piramidu čiji je početak gradnje datiran u 27000 g. pr. Kr.! Dok većina arheologa to smatra neutemeljenim, za ljude tog kraja Gunung Padang oduvijek je bio sveto mjesto što potvrđuje i njegovo ime koje znači "planina prosvjetljenja".
Susret s dobrim čovjekom
Jednoga je dana avatar Krišna poželio ispitati mudrost svojih prijatelja. Pozvao je najprije kralja Duryodanu, vladara na glasu s okrutnosti
Vučedolski kalendar
Vučedolska keramika prepoznatljiva je po svojim oblicima i ukrasima. Na jednoj od tih posuda, prema istraživanju dr. Aleksandra Durmana, utisnuti znakovi predstavljaju kalendar, a ne ukras. Plašt posude načinjen od četiri paralelne trake predstavlja četiri godišnja doba. Svaka je traka podijeljena na dvanaest kvadrata koji predstavljaju tjedne. U većini polja nalaze se simboli nebeskih tijela. Kalendar se može mjeriti s kalendarima drugih drevnih naroda i jedan je od prvih poznatih europskih kalendara.