ČOVJEK I SVIJET
Kolapsologija
Današnji je svijet suočen s toliko ozbiljnih prijetnji njegovoj održivosti da je nastala kovanica kolapsologija. Kolapsologija ne plaši smakom svijeta nego realno sagledava goruće probleme, procjenjuje moguće ishode i upozorava da sadašnje usmjerenje naše industrijske civilizacije neminovno vodi kolapsu. Na nama je odlučiti se za promjene ili ćemo biti prisiljeni na promjene. Povijest nas uči da civilizacije kolabiraju kada potone njihov vrijednosni sustav, a obnovljene i zdrave vrijednosti temelj su uzdizanja nove.
Živjeti poput Don Quijotea
Život Don Quijotea, sinonima pravdoljubivog, požrtvovnog i hrabrog viteza, putokaz je svakog istinskog idealista. Živjeti poput Don Quijotea znači djelovati u skladu s idealima koji se nalaze duboko u nama. Ne činiti plemenita djela slučajno, već ih tražiti, jer svijet se može mijenjati samo svjesno i namjerno. Takav svrhovito ispunjen način života izvor je dostojanstva, entuzijazma i optimizma te jamstvo boljeg svijeta.
Kako prestati brinuti
Zabrinutost, napetost i strah u pozadini mogu imati stvarne ili zamišljene situacije. Hraneći uznemirujuću misao pomažemo joj da se umnoži, što može prerasti u tiraniju uma nad tijelom i emocijama. Zabrinutost je instinktivni mehanizam našeg uma koji zapravo brine zbog želje – da se nešto dogodi ili ne dogodi. Kod zabrinutosti pomaže preispitivanje onoga što nas brine i razlučivanje možemo li na to utjecati ili ne, kao i uzdizanje svijesti nečim pozitivnim da bismo sagledali situaciju iz vedrije perspektive.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Zakoni prirode
Bez obzira na prividan kaos, Prirodom upravljaju zakoni koji osiguravaju red i sklad. Do tih spoznaja dolazimo pomno čitajući "Knjigu prirode", promatrajući i prateći prirodne pojave, ritam njihova ponavljanja te uzročno-posljedične veze. Na taj način prepoznajemo djelovanje tih istih zakona i u vlastitom životu te dolazimo do razumijevanja da se sve odvija svrhovito i u skladu s njima. Stoga trebamo učiti iz svega što nam se događa, prihvaćati da ponavljanje znači usavršavanje te pronalaziti najbolje načine izražavanja svoje ljudske prirode.
Dobrota
Dobrota je plemeniti izraz ljudskosti. Sastoji se od nesebičnog i djelatnog nastojanja oko dobra drugoga. Izražava se na bezbroj načina te dobru osobu čini "svjetionikom" koji zrači toplinom, radošću i povjerenjem. Rađamo li se dobri ili postajemo dobri? U našoj su nutrini isprepletene različite pobude i težnje. Jačajući ono dobro u nama kroz ispravne postupke i stavove doprinosimo sreći drugih dok istodobno sami postajemo humaniji i sretniji.
Etika u medicini
Medicinska etika uspostavlja norme ispravnog i dobrog postupanja prema kojima se trebaju ravnati liječnici u obavljanju svoje dužnosti. Ona odražava ideal liječničkog poziva usmjerenog na pomoć pacijentu. Razvijali su je i kodificirali najpoznatiji liječnici u svakoj epohi, od antičkih vremena preko srednjeg vijeka, Arapa i renesanse do današnjih dana. Te plemenite zasade sve više blijede, a danas su potrebnije nego ikada u lavini etičkih dilema koje donosi novo vrijeme i znanstveno-tehnološki napredak.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Jurjevski običaji
Narodni običaji i svetkovine održavali su iskonsku povezanost tradicionalnog čovjeka s prirodom. Jedan od takvih običaja bilo je i Jurjevo koje se slavi kao proljetna svečanost. Kršćanski Juraj ili predkršćanski Gerovit najčešće je predstavljan kao mladi junak koji se bori na konju i ubija demona-zmaja, kao što u prirodi nastupajuće proljeće svladava zimu. Slaveći buđenje prirode i novog ciklusa života jurjaši i ladarice bi pjevajući i plešući obilazili sela darujući svaku kuću zelenom granom.
Kairos – Bog sretnog trenutka
Reljef grčkog boga Kairosa, nastao po uzoru na Lizipov kip, čuva se u trogirskom samostanu sv. Nikole. Kairos označava trenutak u vremenu najpovoljniji za djelovanje. Prikazivan je kao mladić s vagom kojom određuje pravi trenutak te s krilatim stopalima jer, kao i dobra prilika, brzo izmiče. Za prepoznati priliku potrebna je budnost, a za iskoristiti je – odlučnost, odvažnost i brzo djelovanje. To je ujedno mogućnost za nadilaženje vlastitih ograničenja i pobjeđivanje samoga sebe.
Žad – Kamen Neba i Zemlje
Iza imena "žad" kriju se dva minerala: žadeit i nefrit. Zbog svoje ljepote i naročitih svojstava bio je izuzetno cijenjen u mnogim kulturama starog svijeta. Predmeti od žada koristili su se u vrlo različite obredne svrhe. Osobito mjesto i duboki simbolizam imao je u Kini i kod naroda Srednje Amerike. U Kini je bio simbol besmrtnosti i onoga koji je u sebi ujedinio najviše vrline, a u Srednjoj Americi i simbol obnove života.
LIJEPE UMJETNOSTI
Celestin Mato Medović
Celestin Mato Medović svrstava se u red velikana hrvatskog modernog slikarstva. Iskazao se u širokom rasponu od povijesnog, religijskog, portretnog do pejzažnog slikarstva. Monumentalne povijesne kompozicije iz njegovih mlađih dana ustupile su mjesto toplim pejzažima njegova rodnog kraja u zrelim godinama stvaralaštva. No upravo te isječke iz prirode pune intimnog ugođaja ubraja se u njegova najvrednija ostvarenja te je time dao najveći doprinos hrvatskom slikarstvu.
Flauta
Flauta je prisutna od prapovijesnih vremena u različitim oblicima kod gotovo svih naroda svijeta, njenom zvuku pripisivane su nadnaravne moći, a Mozart ju je nazvao "čarobnom". Svojim pastoralnim zvukom priziva šume, potoke, pastirice i njihova stada. Preteča je svih današnjih puhačkih instrumenata, a najveću popularnost uživala je u doba renesanse kada su nastala brojna glazbena djela namijenjena prvenstveno flauti.
Cervantes
Španjolski književnik Miguel de Cervantes Saavedra stekao je besmrtnu slavu romanom o vitezu Don Quijoteu od Manche. Prvi dio romana objavio je 1605. godine, u pedeset i šestoj godini života. Kroz usta svog glavnog lika Cervantes izriče mudrost koju je stekao u životu ispunjenom nedaćama. Preko Bistrog viteza prenosi da, iako borba za prave vrijednosti i vlastita uvjerenja može djelovati poput "borbe s vjetrenjačama" i izazivati podsmijeh, od njih ne treba odustajati.
ZNANOST I PRIRODA
Čarolija imele
Imela, uobičajeni božićni ukras u većem dijelu Europe, provlači se kroz mitove i narodna vjerovanja gotovo svih europskih naroda. Pripisivali su joj sveiscjeliteljska, zaštitnička svojstva, a najcjenjenija je bila imela s hrasta. Kod Kelta je branje imele predstavljalo središnji dio ceremonije vezane uz početak njihove kalendarske godine. Njezina zimzelenost simbol je životnog impulsa koji postoji i kada sve izgleda mrtvo, potonuvši u dugi zimski san.
Nepoznati život vuka
Vuka od davnina prate mnoge predrasude. Činjenica da u nedostatku plijena napada domaće životinje dovela ga je do ruba istrebljenja u mnogim dijelovima Europe. Čovjeka, kao jedinog prirodnog neprijatelja, izbjegava i stoga nam je nedovoljno poznat. Novija istraživanja pokazuju da su odnosi i ponašanje unutar hijerarhijski ustrojenih čopora usporedivi s ljudskim. Slika o vuku se mijenja i sve ga se više smatra važnim čimbenikom stabilnosti cjelokupnog ekosustava.
Zlatni rez
Zlatni rez, zlatni broj ili božanska proporcija matematički je pojam koji opažamo kao ljepotu i sklad u oblicima u prirodi, ali i u umjetnosti. Prisutan je u sakralnoj arhitekturi svih starih civilizacija, ugrađen je u egipatske piramide, u grčki Partenon te Fidijine skulpture pa se njemu u čast označava s grčkim slovom Φ (fi). Pitagora je smatrao da u osnovi svega leži broj i da je čitav svemir matematička struktura, a pomoću geometrijskih likova te zlatnog reza drevni mudraci su nastojali principe makrokozmosa prenijeti u čovjekov svijet mikrokozmosa.
MOZAIK
Dar pamćenja
Jedan stari kineski mudrac hodao je preko snježnog polja kad spazi neku ženu kako plače.
– Zašto plačeš? – upita on.
– […]
Sjeme, ne sadnice
Jednom je neka žena usnula neobičan san.
Sanjala je da se na glavnomu trgu njezina grada otvorila nova, velika, lijepa prodavaonica. […]
Ubuntu
Antropolog je djeci u nekom afričkom plemenu predložio natjecanje. U sjeni stabla postavio je košaru punu slatkiša te djeci rekao […]
