ČOVJEK I SVIJET
Strah od odgovornosti u obrazovanju
Brojne su teorije i pristupi odgoju i obrazovanju u širokom rasponu od stege do slobode, odnosno neometanja prirode. Svako živo biće pa i čovjek razvija se u skladu sa svojom nutarnjom prirodom, no na razvoj djeteta golem utjecaj ima okruženje koje je proizveo čovjek. Ne željeti uplitanje u odgoj i obrazovanje djece izraz je straha pred izazovom čiji je ishod neizvjestan, no od te se odgovornosti ne smije bježati. Mladima treba omogućiti uvjete koji će pomoći izvući ono najbolje iz svakog od njih te ih pripremiti za život u zajednici.
Naš svijet i drugi svjetovi
Skloni smo glorificirati dostignuća i napredne svjetonazore suvremenog čovjeka likujući nad onima naših predaka, dok će se budući naraštaji isto tako odnositi prema nama. Dok je za drevnog čovjeka svijet bio ispunjen bogovima koji su bili odraz njegovih strahova i želja, tehnološki napredak donio je nov način gledanja, ali ne sreću i sigurnost. Slika svijeta se mijenja, no ljudska duša napreduje sporim koracima. Razlika između drevnog i današnjeg čovjeka tek je u nijansama koje proizlaze iz vremensko-prostornog okvira.
Izazov promjene
Sve prolazi, teče, jedno nestaje, drugo nastaje, sve je podložno promjeni. Iako to uviđamo, prihvaćanje promjena u svakodnevnom životu veliki je izazov. Skloni smo nastavljati starim, utrtim putevima i načinima rada, uvjereni da je tako najispravnije, što stvara međugeneracijski jaz i netrpeljivost. Kako bismo išli ukorak sa svijetom koji se nezaustavljivo mijenja, važno je biti otvoren za promjene, obnavljati se i nadograđivati, oslanjajući se na bezvremena načela.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Jesmo li ljudska bića ili ljudska djela?
Brzo moderno društvo pokretano profitom veliča aktivnost, užurbanost i stalnu zauzetost poslovima jer daju osjećaj djelovanja i produktivnosti. Pritom se često žrtvuje kvalitet za kvantitet, radi se površno i zanemaruje dubina stvari. Naglašenu izvanjsku aktivnost obično prati nutarnja pasivnost pa previđamo ljudske vrijednosti i mogućnosti. Važno je uspostaviti ravnotežu između vanjskih aktivnosti i našeg nutarnjeg svijeta te u svemu onome što radimo više biti nego odrađivati, kako bismo živjeli svjesnije i otkrivali našu pravu svrhu i zadaću u životu.
Meden agan – Ničeg previše
Meden agan je drugi najslavniji natpis na Apolonovu hramu u Delfima. Prvi, nama poznatiji, Gnothiseauton ili Upoznaj samoga sebe, Sokrat […]
Obrazovanje drevnih Meksikanaca
Meksički povjesničar Miguel León-Portilla, glavni autoritet za kulturu náhuatl, dominantnu kulturu prethispanske Amerike, u svojoj knjizi Filozofija náhuatl govori, između ostalog, i o njihovom umijeću odgoja i obrazovanja. Mlade se ljude sustavno pripremalo za uključenje u život zajednice kroz dva temeljna obrazovna aspekta: obrazovanje srca i obrazovanje uma. Snažan naglasak stavljali su na razvoj samokontrole vlastitog ja i usavršavanje osobnosti, a sve u cilju ostvarenja ideala: čvrsto srce i mudro lice.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Opsidijan
Opsidijan je vulkansko staklo koje su mnoge drevne kulture koristile za izradu oruđa, nakita i obrednih predmeta. Postojali su ustaljeni trgovački putevi kojima je stizao u krajeve daleko od nalazišta. Najviše su ga ipak cijenili srednjoamerički narodi gdje je zamjenjivao metal te su ga utkali i u svoju mitologiju. Nazivali su ga itzli, "božanski kamen", a njihovi su svećenici pomoću zrcala od poliranog opsidijana proricali budućnost...
Hadrijanov Rim
Car Hadrijan bio je jedan od najsvestranijih rimskih careva, osnivač gradova, reformator, pjesnik, arhitekt, a iznad svega helenofil koji je "mislio i osjećao na grčkom". Povjesničari ga nazivaju jednim od petorice dobrih careva. Za razliku od većine drugih careva koji su stolovali u Rimu, Hadrijan je posjetio sve značajnije gradove starog svijeta u pratnji arhitekata i poznavatelja umjetnosti. Nadahnut viđenim, dao je podignuti građevine koje nose prepoznatljivo obilježje hadrijanskog klasicizma.
Fabije Maksim – Strategija strpljivosti
Rimskog vojskovođu i državnika Fabija Maksima povijest pamti kao onoga tko je nadmudrio Hanibala i obranio Rim. Kada se kartaška vojska predvođena Hanibalom našla nadomak Rima, ispravno je procijenio protivnika te se odlučio za izbjegavanje izravnog sukoba, ali uz stalno iscrpljivanje njegovih snaga. Iako mu je takva taktika priskrbila nadimak Oklijevalo, pokazala se dobitnom jer je natjerala Hanibala na povlačenje. Osim fabijevske strategije, Fabije Maksim ostavio nam je također primjer života ispunjenog vrlinama.
LIJEPE UMJETNOSTI
Harmonija – sklad raznolikosti
Harmoniju kao sklad suprotnosti i jedinstvo raznolikosti, suglasje ili suzvučje, najlakše opažamo u samoj prirodi, ali i u svakoj harmoničnoj umjetničkoj formi. Pitagorejci su poučavali da je univerzum jedinstvena harmonična cjelina, i da je svrha čovjekova života svjesno sudjelovanje u njezinom održavanju. Za to je potreban ustrajan rad na harmoniziranju vlastitih misli, riječi i djela, kao preduvjet ostvarenja sklada s drugima i krajnjeg usklađivanja s nečujnom nebeskom harmonijom.
Ivan Meštrović – Vječnost u kamenu
Ivan Meštrović, kipar, arhitekt, pisac, naš veliki umjetnik bogate i raznolike djelatnosti, za svoj je rad dobio brojna domaća i međunarodna priznanja. Vlastiti izraz pronalazi neumorno tragajući ne za originalnosti, već za suštinom i sadržajem. Naglašavao je da pravo umjetničko stvaralaštvo treba otkrivati ono što drugi ne znadu i ne vide te da istodobno treba biti i pjesma i molitva, izvan vremena i prostora. Njegov doprinos umjetnosti nalazi se u snazi kojom je univerzalne ljudske težnje i vrijednosti majstorski ovjekovječio u svojim djelima.
Aztečka poezija
Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.
ZNANOST I PRIRODA
Patomski krater – Gnijezdo ognjenog orla
Patomski krater u sibirskoj Irkutskoj oblasti jedinstven je fenomen koji zaokuplja znanstvenike već sedam desetljeća. Unatoč više znanstvenih ekspedicija i mnoštvu iznesenih hipoteza, još nema konačnog odgovora kako je usred tajge nastala ta neobična stjenovita formacija u obliku gnijezda. Zanimljivo je da se Patomski krater nalazi sedamdesetak kilometara od mjesta pogođenog nerazjašnjenom Tunguskom eksplozijom, iako je ranijeg nastanka.
Mozak u srcu
Srce, čovjekovo vitalno središte, obično povezujemo uz sjedište osjećaja. Osjećaje i razum pak često doživljavamo suprotstavljenima pa se pitamo da li slušati srce ili mozak. No, najnovija istraživanja otkrivaju da je srce informacijsko-procesni centar koji šalje signale u mozak i da ti signali češće putuju iz srca u mozak negoli obratno. To se podudara s drevnom mudrošću prema kojoj je srce čovjekovo pravo središte, izvor inteligencije i intuicije, boravište svijesti. Skladno povezani srce i mozak temelj su čvrstog nutarnjeg vodstva.
Potresi omogućuju život na Zemlji
Potresi svojom nepredvidivošću i razornom snagom oduvijek izazivaju nelagodu i strah. Te prirodne katastrofe nastaju zbog pomicanja tektonskih ploča i upravo time doprinose održavanju života na Zemlji. Bez tih pokreta, Zemlja bi se izravnala, rijeke bi se zaustavile, a poremećeno kruženje vode, ugljika i dušika dovelo bi u pitanje opstanak cijelog ekosustava. Tako Zemlja poput velikog živog bića održava uvjete potrebne za život, a potresima nam ujedno daje do znanja da smo samo njezini stanovnici, ali ne i gospodari.
MOZAIK
Ubuntu
Antropolog je djeci u nekom afričkom plemenu predložio natjecanje. U sjeni stabla postavio je košaru punu slatkiša te djeci rekao […]
Priča o lutki
Priča kaže da je Franz Kafka sreo djevojčicu u parku kojim je svakoga dana šetao. Djevojčica je plakala. Izgubila je […]
Aristotel ne zna
Aristotel, koji je bio učitelj Aleksandra Velikog, na mnoga pitanja koja su dvorjani postavljali, odgovarao bi: “Ne znam.”
“Zašto vas kralj […]
