ČOVJEK I SVIJET
Duboki smisleni razgovor
Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.
Proljeće – prilika za obnovu
Pod proljetnim zrakama Sunca priroda se budi i oblači u zeleno, pokrećući novi ciklus života. Ekološki gledano, život se manifestira u složenoj mreži egzistencijalno povezanih živih bića, u kojoj svaka vrsta ima svoje mjesto i ulogu u cjelini prirode, pa tako i čovjek. Današnji svijet, u kojem se čovjek osilio i postavio kao gospodar prirode, udaljio se i otuđio od prirode i prirodnog. Srećom, raste broj onih koji svojom solidarnošću i humanošću teže vraćanju izgubljene ravnoteže. Oni su vjesnici obnove prirodnog suživota, oni su vjesnici proljeća.
Izbor iz intervjua s Ivanom Supekom
Ivan Supek, osnivač Instituta Ruđer Bošković, otac hrvatske znanosti, bio je fizičar, filozof i književnik. Za sobom je ostavio brojne romane, drame i pjesme. Ostao je zapamćen i po mirotvornom radu, političkom djelovanju te zalaganju za opće dobro i socijalnu pravdu. Sanjao je bolji, pravedniji svijet, društvo utemeljeno na načelima humanizma. Posebno je isticao potrebu odgoja odgovornih znanstvenika, odanih miru i napretku čovječanstva.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
O ustrajnosti ili o potrebi pronalaženja vlastitog ritma
Nerijetko osjetimo potrebu dati novi smjer razvoja vlastitom životu, okrenuti novi list. No, nakon kratkotrajnog poleta obično posustanemo. Ustrajnost u naporu i djelovanju te ritam kao rezultat toga ključ su uspjeha. Važni su mali, ali ustrajni koraci koji će se s vremenom pokazati djelotvornima. U tom nastojanju važno je i zastati kako bismo se okrijepili idejama i snovima koji će nas nadahnuti za ostvarenje zamišljenog cilja.
Govor poglavice Medvjeda Koji Stoji
Indijanci Lakota bili su pravi ljubitelji prirode. Voljeli su zemlju i sve stvari što pripadaju zemlji, a što su bivali […]
Živjeti u suživotu
Iznad prividnog mnoštva i različitosti život je jedan, iako to na prvi pogled nije očito. O tom jedinstvu govore mnoge tradicije, a staro učenje o povezanosti i međuovisnosti svega života oživljava vijetnamski učitelj Thich Nhat Hanh. Sve je povezano sa svime poput karika u lancu. Sve što mislimo, kažemo ili učinimo utječe na sve ostalo – na bolje ili na gore. Dajući najbolje od sebe doprinosimo izgradnji složnog jedinstva, a u samom tom procesu pronalazimo i radost.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Ruža
Ruža je u trajnoj i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao niti jedan drugi cvijet. U antičkom svijetu bila je atribut različitih božanstava, nezaobilazan motiv u kršćanstvu, ali i u sufijskoj tradiciji gdje ima duboko mistično značenje. Kroz tisuće godina mirisna kraljica vrta preselila se u priče i mitove, postala snažan simbol ljubavi i ljepote te motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, misticima, vladarima… omiljeni cvijet bogova i ljudi.
Zoroastrizam – religija drevne Perzije
Zoroastrizam, izdanak stare indoiranske religije, nosi ime po reformatoru Zaratustri, a zbog kulta vatre naziva se i religijom Vatre. U njoj središnje mjesto zauzima bog Ahura Mazda, koji u vidljivom svijetu predstavlja Sunce na nebu, odnosno vatru na zemlji, te Asha – nepromjenjivi kozmički zakon koji upravlja svijetom. Srž Zaratustrina učenja sadržana je u trojedinom putu dobrih misli, riječi i djela. Čovjek može slobodno birati način svoga djelovanja, ali svako djelo povlači posljedice u skladu s Ashom.
Povijest šaha
Šah potječe iz Indije gdje o njegovu nastanku postoji više legendi. Od Indijaca su ga preuzeli Perzijanci, potom Arapi koji su ga u 9. stoljeću donijeli u Europu. Ova simbolička igra života, utemeljena na staroindijskoj filozofiji, potiče logičko zaključivanje, maštu, intuiciju i upornost u traženju skrivenih mogućnosti do pobjede. Nekad je bila igra dvora i učenih ljudi, igrali su je radže, kalifi, veziri, sultani, umjetnici i znanstvenici, da bi danas postala igrom svih društvenih slojeva.
LIJEPE UMJETNOSTI
Lancelot Brown – Otac modernog vrta
Lancelot "Capability" Brown, krajobrazni arhitekt iz 18. stoljeća, nosi naslov najvećeg engleskog vrtlara. Bio je veliki zaljubljenik u prirodu i pobornik novog stila u uređenju krajolika koji će zamijeniti dotadašnji strogo geometrijski. Engleski stil, nadahnut prizorima iz pejzažnog slikarstva, nalagao je da uređeni krajolik izgleda kao da je nastao bez ljudske intervencije. Pejzažni stil najveću će prirodnost i ljepotu doseći u Brownovim pažljivo stvorenim idiličnim krajolicima širom Engleske, od kojih su mnogi očuvani do danas.
Botticelli – filozof ljubavi
Sandro Botticelli, talijanski slikar rane renesanse, uglavnom se bavio kršćanskim temama, no njegova remek djela Proljeće i Rođenje Venere nadahnuta su klasičnom mitologijom. Te slike istančane ljepote i bogatog simbolizma uprizorenje su načela neoplatoničke filozofije u čijem su središtu pozornosti ljepota i ljubav. Snažan podstrek za to dobio je u firentinskoj Platoničkoj akademiji koja je okupljala umjetnike, pisce, znanstvenike. Botticelli poput renesansnog maga čini da se kroz ono lijepo pojavi duhovno koje uzdiže dušu iz materijalnog u bezvremeni božanski svijet.
Balet – estetika u pokretu
Povodom Svjetskog dana plesa prenosimo intervju s Mirnom Sporiš, primabalerinom HNK-a u Zagrebu, koja iza sebe ima trideset godina iznimno plodonosnog umjetničkog rada. Balet, nastao na kraljevskim dvorovima, u sebi nosi klasičnost i estetiku pokreta, dok mu je ključan pojam vertikalnost. S izduženim, vretenastim linijama tijela te gracioznim pokretima, usmjeren je prema stapanju sa zamišljenim estetskim idealom. Kao neverbalna umjetnost, balet nadilazi kulturološke razlike i prenosi univerzalne ideje sklada i ljepote.
ZNANOST I PRIRODA
Tradicionalna medicina
Baveći se izvanjskim i mjerljivim simptomima bolesti, moderna medicina izgubila je sponu s tradicionalnom medicinom koja zdravlje i bolest gleda polazeći od toga da je tijelo prijenosnik duše. Okosnicu tradicionalne medicine činila je cjelovita slika svijeta koja je uključivala izvanjske i duhovne dimenzije Prirode i čovjeka. Zdravlje je harmonija duše i tijela, a bolest posljedica njihove neravnoteže, ali i pokretač nutarnjih promjena. Drevni liječnici stoga nisu bili usmjereni isključivo na liječenje tijela, nego na vraćanje izgubljene ravnoteže.
Holistička medicina
Moderna tehnološka dostignuća omogućila su značajan napredak u službenoj medicini kao i razvoj mnogih specijalizacija i subspecijalizacija. Upravo se u tome i krije zamka jer liječnik gubi iz vida cjelovitost ljudskog bića. Liječe se bolesni organi, a ne bolestan čovjek, koji osim tijela ima suptilnije aspekte. Holistička medicina liječenju pristupa sveobuhvatnije, ne liječi bolest nego čovjeka kojeg promatra kao cjelinu koja funkcionira po principu skladne i vitalne povezanosti svih čovjekovih dimenzija.
Pazi na energiju
Čovječanstvo zadnjih desetljeća živi iznad svojih mogućnosti, trošeći više neobnovljivih zaliha energije nego što ih ima na raspolaganju. Naš je energetski otisak, tj. opterećenje koje naš način života predstavlja za planet, deset puta veći nego u predindustrijsko doba. Iscrpljenost prirodnih zaliha te rastuća potrošnja primorava na neumorno traganje za novim izvorima energije. Trenutno neodrživi trend ozbiljna je prijetnja svjetskoj stabilnosti, pa se za svjetliju budućnost treba vratiti u održive okvire potrošnje, što je odgovornost svih nas.
MOZAIK
Ne zaboravi na kovčeg
Sveti čovječe, – reče jedan mladi iskušenik opatu Pastoru – srce mi je puno ljubavi prema svijetu, a duša čista […]
Dvarka – Indijska Troja
Stari sanskrtski tekstovi govore o sedam svetih gradova hinduizma, među njima je i Dvarka, Krišnina prijestolnica. Prenose i to da je grad nakon Krišnine smrti, kad je nastupilo razdoblje Kali juge, potonuo u more… Dugo je smatran mitskim, no podvodnim istraživanjem uz obalu današnje Dvarke, koja je i danas mjesto hodočašća, otkriveni su ostaci potonulog grada. Njegovo je otkriće podsjetnik na valove života koji donose i odnose prizore s pozornice svijeta i tako ga ciklički obnavljaju.
Razbijene posude
Ima jedna lijepa hinduistička priča o ljepoti i korisnosti pukotina. Tijekom života puštamo da kroz njih prođe ono najsvježije i […]
