ČOVJEK I SVIJET
Na početku Nove Godine…
Približavanjem svake nove godine mediji bruje o "novogodišnjim rezolucijama". Pitamo se kako ostvariti ono što nismo uspjeli u prethodnoj godini i napraviti korak naprijed. Stari mudraci uspoređivali su rast čovjeka s rastom stabla koje zahvaljujući dobrom vrtlarenju polako napreduje i postaje sve snažnije. Preporučili su marljivo zalijevati naše unutarnje stablo, stup stabilnosti, i svakodnevno voditi brigu o njemu te neopterećeni napretkom u svaku novu godinu ući s dobrom vjerom, mirom i radosti.
Temelj dostojanstva
Ono što najviše nedostaje modernom potrošačkom društvu, koje se voli nazivati slobodnim, je ljudsko dostojanstvo. Nedovoljno je svijetlih primjera dostojanstva koje se zasniva na poštenju, čistoći namjera i djela. Ali, ako bi svatko od nas temeljio svoj vlastiti život na moralnim vrijednostima i trudio se živjeti u skladu s njima, čitav bi svijet bio bolji. To bi bio temelj dostojanstva i časti, što bi dalo poticaj cijelom čovječanstvu za smisleniji i skladniji život.
Važnost kulture
Kao što su biljci za cvatnju potrebni određeni preduvjeti, preduvjet razvoja čovjekovih potencijala je kultura. Različite kulture izvlače na površinu različite strane naše prirode. Steve Peters, autor knjige Paradoks čimpanze, kaže da suvremeno potrošačko društvo aktivira naše impulse, unutarnju čimpanzu, koja traži najkraći put do užitaka. Važno je naučiti reći ne nutarnjoj čimpanzi radi dugoročnih humanih ciljeva. Drugim riječima, trebamo kulturu koja će pogodovati razvoju onog najboljeg u čovjeku.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Korisnost filozofije na klasičan način
S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.
Ankor učenik – Izbor iz djela
Ankor učenik priča je o mladom princu, smještena dijelom na posljednjem ostatku mitskog Atlantidskog kontinenta, otoku Posejdonisu, a dijelom u atlantidskoj koloniji Kem (Egipat). Radnja se odvija neposredno prije nego što je Posejdonis nestao pod morem. Razgovori između učenika Ankora i njegovih učitelja filozofska su učenja koja potiču na razmišljanje, a pitanja koja se nameću mladom princu tiču se svih nas jer svi u svojoj nutrini nosimo "učenika" života.
Pouka Ptahotepa
Mudraci s faraonova dvora ostavljali su svojim nasljednicima pouke kojima su prenosili iskustvo nebrojnih naraštaja u ophođenju prema ljudima i svijetu bogova. Najčuvenije pouke pripisuju se Ptahotepu, visokom dvorskom službeniku iz vremena V. dinastije. Ptahotepova Pouka, nastala oko 2450. g. pr. Kr., poslužila je kao uzor kasnije napisanim poukama. One nam danas ilustriraju vrijednosti i vrline starog egipatskog društva.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Mitovi o potopu
Kod svih starih naroda susrećemo mitove o potopu iste okosnice: zbog narušenog sklada Bog šalje poplavu, čime označava kraj jedne epohe čovječanstva te početak nove. Kataklizme periodično pogađaju Zemlju, a one pradavne upletene su u mitove. Platon piše o Atlantidi, otoku "iza Heraklovih stupova", koji je kataklizmičkim potresima i poplavama potonuo u more. Potop ima korektivnu ulogu, on vraća univerzumu izgubljenu ravnotežu, a u simboličkom ključu govori nam o kraju jednog vremenskog ciklusa i početku novoga.
Kultura Valdivije
Prapovijesna kultura nastala u Ekvadoru naziv je dobila po gradiću Valdiviji, na obali Tihog oceana, gdje su najprije otkriveni njezini ostaci. Prepoznatljiva je po takozvanim Valdivijskim Venerama koje se povezuje s obredima plodnosti. Mnoštvo pronađenih figurica upućuje na matrijarhat u kojem žena ima dominantnu ulogu jer se kao nositeljica života povezuje sa zemljom po sposobnosti rađanja. Zanimljiva je sličnost u motivima i oblicima keramike s japanskom kulturom Jomon, no jasniji uvid nije moguć zbog nedovoljno sustavnih istraživanja.
Egipatske svetkovine
Stari Egipćani imali su preko sto praznika u godini. Egipat je tada oživljavao, radovao se i plesao, ne zaboravljajući pritom da su svetkovine bile namijenjene odavanju počasti bogovima. Za njih su one značile i obnavljanje jedinstva s uzvišenim načelom: s vremenom, prirodom, kozmosom ili faraonom. Ritam svetkovina ostao je utisnut u život tako da su mnoge od njih, i nakon zalaska egipatske civilizacije, nastavile živjeti prilagođene kršćanskoj i islamskoj tradiciji.
LIJEPE UMJETNOSTI
Filozofija umjetnosti
Dok su antički filozofi umjetnost dovodili u vezu s utjelovljenjem arhetipa ljepote, često se čini kao da je ljepota izgnana iz suvremene umjetnosti i da ona stoga gubi ulogu oplemenjivanja čovjeka. Postavlja se pitanje uloge i zadaće suvremene filozofije spram umjetnosti. Najveći filozofi umjetnosti Platon i Plotin poučavali su kako pomoću ljepote pristupiti razumijevanju duhovne stvarnosti. Na tom tragu, nameće se potreba uspostavljanja jasnih kriterija vrednovanja i razumijevanja umjetničkog djela te vraćanja ljepote umjetnosti.
Rafaelovi crteži – Očima duše
Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.
Khalil Gibran – Prorok
Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.
ZNANOST I PRIRODA
Marie Tharp – Prva karta oceanskog dna
Početkom 1950-tih oceansko dno smatralo se muljevitom ravnicom, sve dok tada moderna metoda sondiranja oceanskog dna nije osigurala nove podatke. Prva koja je tumačila te signale nalik EKG-u i pretvarala ih u crteže bila je Marie Tharp, američka geologinja i oceanografkinja. Obradom seizmičkih i topografskih podataka iz oceana otkrila je krajolik bogat planinskim lancima, grebenima i kanjonima, a došla je i do drugih revolucionarnih geoloških otkrića. Izradila je kartu oceanskog dna, a satelitske će snimke godinama kasnije potvrditi točnost njezinih karata koje se danas nalaze na Google Earthu.
Solarna sonda Parker
Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.
Ružmarin
Ružmarin, zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa, upleten je u mitove, legende i narodne običaje kao simbol besmrtnosti i vjernosti. U staroj Grčkoj bio je posvećen božici ljepote Afroditi, ali i božici mudrosti Ateni. Znanstvenici su dokazali da ružmarin povećava budnost, poboljšava koncentraciju i pamćenje, što samo potvrđuje da staro vjerovanje da ružmarin vraća sjećanje nije neutemeljeno.
MOZAIK
Zapis iz Oinoande
Zapisi na kamenim blokovima otkriveni u antičkom gradu na jugozapadu današnje Turske sadrže sažetak epikurejskog učenja. Dao ih je uklesati Diogen iz Oinoande u II. stoljeću da bi svojim sugrađanima omogućio učenje i nadahnuće. Do sada je otkriveno oko 250 fragmenata koji su važan izvor za rekonstrukciju Epikurova učenja. Zapis je bio uklesan na zidu ukupne dužine 80 metara te visine preko 2.30 metara, pa se smatra najvećim zidnim zapisom antičkog svijeta.
Najstarija sveučilišta na svijetu
Najstarije sveučilište u Europi utemeljeno je 1088. god. u Bologni, dok je najstarije poznato indijsko sveučilište Taksila nastalo u VI. st. pr. Kr.! Neki izvori tvrde da je tamo studirao i grčki filozof Pitagora, kao i neki pitagorejci. Sveučilišta Taksila i Nalanda koja su ujedno bila i važna vedska i budistička središta, nalaze se na UNESCO-ovom Popisu svjetske kulturne baštine.
Čekajući splav…
Jedan je čovjek silno želio naučiti levitirati.
Osamio se na četrdeset godina u šumi, naporno vježbao i zaista naučio.
Jednog dana na […]
