ČOVJEK I SVIJET
Zdravlje za dušu
U današnjem razvijenom svijetu kult zdravlja i tijela nameću se kao glavne vrijednosti, zdrava hrana te razne dijete postaju opsesija, a čovjek sve više rob svoga tijela. No, čovjek je složeno biće, tjelesno i duhovno, a na zdravlje kao dinamičnu ravnotežu utječu brojni čimbenici, uglavnom nevidljivi, nutarnji. Zato je za zdravo tijelo najvažniji zdrav duh koji hramonizira sve čovjekove aspekte i dovodi ga u sklad sa samim sobom i s drugima.
Danas sam vidjela zvijezdu…
Pogled na zvijezdama osuto nebo ispunjava nas divljenjem i strahopoštovanjem; osjećamo se tako udaljenima i malima, a opet tajanstveno povezanima s njihovim treperenjem. Dok jedne blistaju jasnim sjajem, druge tinjaju i gasnu, odražavajući nepromjenjivi zakon ciklusa koji je isti i za zvijezde i za ljude. Opet se u nekim očima svjetlost zanavijek gasi, u nekim mekim tek počinju da plamte snovi. Dok mi utiremo brazde na Zemlji, one prelaze svoje staze i svojim svjetlom s nebeskih visina pokazuju nam put i pomažu dokučiti sudbinu.
Odanost jednom boljem svijetu
U današnjem svijetu pritisnutom mnogim gorućim problemima javljaju se brojne inicijative za očuvanje mira. Rijetke su one koje dotiču korijen problema pa takva nastojanja samo odgađaju sukobe. Preduvjet je miru u svijetu sklad i mir koji se ostvaruju u samom čovjeku, a koji se izražavaju kao etičnost, velikodušnost, mudrost i ljubav. To su vrijednosti koje se uzdižu poput mosta iznad svega onoga što nas razdvaja i zalog su pravednijeg, mirnijeg i boljeg svijeta.
FILOZOFIJA I PSIHOLOGIJA
Aldous Huxley – Kakav svijet gradimo?
Engleski književnik Aldous Huxley u svojim romanima Vrli novi svijet i Otok daje dvije oprečne slike društva. Prvom predstavlja izobličeni svijet i gotovo proročanski upozorava na dehumanizirajuću stranu tehnološkog i materijalnog napretka, a drugom prikazuje idealno društvo u kojem svi žive smislenim i svrhovitim životom. Naše moderno potrošačko društvo sve više poprima obilježja vrlog novog svijeta. Za smisleniji život i svjetliju budućnost, nužan je zaokret i preobrazba društva, a ona polazi od preobrazbe pojedinaca kao nositelja društva.
Moj um i ja
Čovjek se naziva misaonim bićem, a izvorište misli je um pa tako poistovjećujemo svoje ja s umom i mislima. No, naše su misli obojane željama i osjećajima te nerijetko postupamo onako kako zapravo ne želimo pa se stoga pitamo: tko je, što je, gdje je to pravo ja? Tradicije razlikuju dvije razina uma: subjektivan um, sjedište našeg nižeg ja, koji je pod uplivom osobnih želja, te objektivan um koji pripada našem višem ja. Naš um nije ono što mi jesmo, on je oruđe kojim se služimo, ali je važno za kormilom imati naše više ja, naš glas savjesti, koji nam pomaže ispravno birati i izraziti ono najbolje ljudsko.
Tagor o Gandhiju
Indijski velikani, slavni pjesnik Rabindranat Tagor i Mahatma Gandhi, bili su suvremenici koji su se međusobno duboko cijenili i poštovali, iako nisu uvijek dijelili iste stavove i poglede. Tagor je u Gandhiju među prvima prepoznao istinski velikog čovjeka kojeg su poput dragulja krasile vrline nesebičnosti, čistoće i suosjećanja, ali i neustrašivosti. Zbog njih ga je nazvao jivanmuktom, čovjekom još za života oslobođenim okova želja, briga i strahova, čovjekom svjesnim svoje istovjetnosti sa svim bićima.
KULTURE I CIVILIZACIJE
Mahabharata – 2. dio
Mahabharata sadrži temeljna indijska filozofska učenja o svemiru, prirodi i čovjeku. Između ostalog, govori i o sustavu moralnih vrijednosti koje se mijenaju i opadaju prolaskom četiriju yuga, velikih vremenskih ciklusa postojanja čovječanstva: od zlatnog, preko srebrnog i brončanog, do našeg željeznog doba ili kaliyuge. Mahabharata se smatra autoritetom u pravilima etičkog ponašanja koje je polazište za duhovni razvoj pa je bez obzira na prostornu i vremensku udaljenost njena poruka aktualna i današnjim stremiteljima.
Mahabharata – 1. dio
Drevni indijski ep Mahabharata u sebi objedinjuje indijsku povijest, mitologiju, teologiju i filozofiju, kao i etički sustav vrijednosti s jednostavnim, razumljivim porukama namijenjenim čovjeku koji se pita kako ispravno živjeti. Vrline su za njih bile osnovno sredstvo duhovnog razvoja čovjeka, a njihovo pomanjkanje znak propadanja čovječanstva. Iako se stara indijska civilizacija u mnogočemu razlikuje od današnje, težnja i potreba čovjeka nekad i danas ostale su iste: ostvariti život primjeren čovjeku.
Megaliti – II. dio
Megalitske strukture ubrajaju se u velike zagonetke čovječanstva, a ono što posebno začuđuje rasprostranjenost je sličnih divovskih poduhvata u različitim dijelovima svijeta. Istraživanja pokazuju da su njihovi graditelji vladali izuzetnom vještinom i posjedovali spoznaje koje nadilaze modernog tehnološkog čovjeka. Mnoga nerazjašnjena pitanja vezana uz megalite potiču nas da se zamislimo nad dubinama prošlosti i zapitamo o evoluciji čovječanstva, njenom tijeku i smislu.
LIJEPE UMJETNOSTI
Orgulje – kraljica instrumenata
Veličanstven, raskošan zvuk orgulja od kojeg katedrale i crkve vibriraju iznutra i kao da otvaraju vrata neizrecivog prostor-vremena, opisali su mnogi glazbenici i književnici, a Mozart ih je nazvao Kraljicom instrumenata. Njihovo je zlatno doba u izvođačkom i skladateljskom smislu barok. Najveći doprinos orguljnoj glazbi dao je J. S. Bach čije najpoznatije fuge predstavljaju glazbena remek-djela.
Na krilima Galeba Jonathana
Američki avijatičar i književnik Richard Bach u svom djelu Galeb Jonathan Livingston govori o galebu koji, opčinjen letenjem, baš kao i sam autor, ustrajno usavršava svoje umijeće. Ujedno teži novim spoznajama, osvajanju visina, zbog čega biva izopćen iz jata okrenutog ovozemaljskom. Vjeran idealima koji su njegova uzdižuća snaga, razvija svoje skrivene potencijale, usavršava se, otkriva nova obzorja i snagu ljubavi… Slavna pripovijetka metafora je čovjekova nastojanja da se izdigne iznad ograničenja, oslobodi i spozna viši smisao života.
Rođenje zapadne glazbe
Iako su se na području istočnog Mediterana, Male Azije i Bliskog istoka stoljećima stapali razni etnički i kulturni utjecaji, Grci su bili ti koji su utemeljili prvi znanstveni i filozofski pristup glazbi, na čemu počiva današnja glazbena teorija i zvukovni ideal zapadne glazbe. Također su joj pridavali veliki odgojno-pedagoški značaj. Posredstvom Rima i islamske kulture temelji grčke glazbe preneseni su u srednji vijek, gdje su se asimilirani sačuvali do današnjih dana.
ZNANOST I PRIRODA
Leonardovi izumi
Leonardo da Vinci, oličenje Homo Universalisa, poznatiji kao umjetnik i slikar, bio je također izumitelj, inženjer, arhitekt, konstruktor strojeva, itd. Iznimno svestran, krajnje raznolikih interesa, proučavao je žive i nežive oblike i na temelju toga crtao, radio skice i nacrte. Golemo mnoštvo njegovih crteža jedinstven je spoj umjetničke senzibilnosti i znanstvenog pristupa. Zadivljuje lucidnost i domišljatost kojima je osmislio stotine strojeva daleko ispred svog vremena. Iako većina izuma nije realizirana, doprinio je razvoju mnogih područja znanosti.
Tippi
Tippi Degre, dijete profesionalnih fotografa životinjskog svijeta i prirode, do svoje desete godine živjela je daleko od civilizacije, okružena životinjama. Kao glavne prijatelje navodila je slona Abua, mladunče lava Mufasu i leoparda J&B. Zahvaljujući video zapisima svojih roditelja, Tippi je osvojila svijet djetinjom vedrinom i otvorenošću koji su joj omogućili bliskost i nesvakidašnju neverbalnu komunikaciju sa životinjama.
Genijalni um Johna Nasha
Američki matematičar John Nash veliki je znanstveni um našeg doba, dobitnik mnogih nagrada na području matematike i ekonomije te Nobelove nagrade za pionirski rad na području teorije igara. Njegov su životni put, pored genijalnog uma i znanstvenih proboja, obilježile i godine borbe sa šizofrenijom koju je zauzdao snagom vlastite volje. Zanimljivo je da je i tijekom razdoblja bolesti uspijevao racionalno razmišljati i rješavati znanstvene probleme.
MOZAIK
Privremeno putovanje
U jednom od rukopisa iz XIII. stoljeća, otkrivenih u Španjolskoj, zapisano je da je nekad živio rabin koji je bio […]
Najveći megaliti
Najveći poznati megaliti nalaze se u gradu Baalbeku u današnjem Libanonu, ugrađeni u temelje Jupiterova hrama iz rimskog doba. Smatra se da su postavljeni znatno ranije jer su na njima vidljivi tragovi erozije vjetrom i pijeskom, koji se ne nalaze na ostatku hrama. Ne zna se kako su mogli biti premješteni iz kamenoloma i savršeno ugrađeni na sadašnje mjesto, ali se smatra da se radi o zaboravljenom umijeću naših prapovijesnih predaka.
Priča o ratniku Rabiji
Veliki lik arapskog svijeta iz VI. stoljeća bio je Duraid ibn al-Sima, jednako slavan kao pjesnik i kao pustinjski ratnik. […]
