Ciceron – Nova Akropola

Retorika – Umjetnost uvjeravanja

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Aristotel, Ciceron, Daniela Devčić, dijalektika, emocije, etika, Fedar, filozofija, Francis Bacon, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Istvan Orban, John F. Kennedy, logika, mediji, moderne komunikacije, oglašavanje, Platon, retorička vještina, retoričke tehnike, sofisti, Thomas Hobbes, trivium, Vergilije, Winston Churchill|

Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Korisnost filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 01-2024, Andrija Jončić, atomizam, bezvremena filozofija, Bog, C. G. Jung, Ciceron, čovjek, Demokrit, duh, evolucija čovjeka, firentinska renesansa, grčki idealizam, humana dužnost, Konfucije, kozmos, kulturni suživot, ljudsko dostojanstvo, materija, mikrokozmos, Neoplatonska škola u Aleksandriji, nous, Pierre Hadot, pitagorejska škola, Platon, Platonova akademija, pozitivistička znanost, priroda, prirodna filozofija, Psiha, psyche, religija, renesansni filozofi, Ruđer Bošković, savjest, soma, stoicizam, svijest, tradicionalna filozofija, Zenon|

Svedena na teoretsku znanstvenu disciplinu, današnja filozofija nema previše dodira sa stvarnim životom pa je izgubila svoju izvornu ulogu. Za razliku od nje, učenja tradicionalnih filozofskih škola pružala su čovjeku odgovore na temeljna ljudska pitanja, podučavala ga kako se upoznati s vlastitom prirodom i ovladati njome te kako ostvarivati suživot s drugim ljudima. Njihova je živa filozofija poticala ono najplemenitije u čovjeku, nekada i danas, stoga je bezvremena i nadasve korisna.

Marko Marulić – otac hrvatske književnosti

Categories: Književnost|Tags: 01-2024, Ad Xarcum Araxoevium, Aristotel, Augustin Zlatousti, Biblija, Božanstvena komedija, Ciceron, Ciprijan, Cvito Fisković, Dalmacija, Dante, David, Davidijada, De institutione bene vivendi (Upute za dobar i čestit život), Dmino Papalić, Dobri nauci, Eneida, epilij Susana, Evanđelistar, Franjo Božičević Natalis, Golijat, Herodot, Horacije, hrvatska književnost, humanist Tideo Acciarini, humanistička kultura, humanizam, Jefrem Sirski, Judita, Juvenal, kršćanski moral, Ladislav Napuljac, leutaši, Livije, Lodovico Ariosto, Michelangelo Buonarroti, Mletci, Molitva suprotiva Turkom, Nauci sv. Bernarda k sestri svojoj, Niccolo Machiavelli, Origen, papa Hadrijan VI., Petar Hektorović, Petar Zoranić, Pismo Papi Hadrijanu VI, Platon, Plinije, poezija trubadura, praktična kršćanska filozofija, Prigovaranje razuma i človika, Propercije, Republika sv. Marka, Seneka, Siniša Bencetić, srednjovjekovna kršćanska filozofija, srednjovjekovni Split, Suprot slasti od blaga, talijanska renesansa, Tit, Toma Akvinski, Traženje grada Hjerozolima, Turci, Ureke duhovne, Vergilije, začinjavci, Životopis svetog Jerolima|

Sa svojim epovima Judita, Davidijada i Susana, Marko Marulić predstavlja početke hrvatske književnosti pa je nazvan "ocem hrvatske književnosti". No, njegova latinska djela daleko nadmašuju rad na hrvatskom jeziku. Prevođena su i doživjela su brojna izdanja, što mu je pronijelo ime širom tadašnje Europe. U doba punog zamaha talijanske renesanse, i pored humanističke naobrazbe, Marulić je ostao vezan za srednjovjekovnu tradiciju i najveći dio svog književnog rada posvetio je učvršćivanju kršćanskog morala i duhovnosti.

Što zapravo radi Bog?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Abraham Lincoln, ateisti, ateizam, biološki robot, Ciceron, Consensus gentium, egzistencijalna praznina, Friedrich Nietzsche, Gnothi seauton, Hannes Weinelt, hindusi, kršćani, ljudska duša, Ludwig Wittgenstein, Marta Levak, Martin Luther King, materijalizam, Meister Eckhart, mistik, nadčovjek, nadsmisao, nevjernici, nihilizam, Patnja zbog besmislena života, prevrednovanje vrijednosti, redukcionizam, religija, Rumi, Viktor Frankl, vjernici|

Sve tradicije kroz sva vremena govore o postojanju Boga, dok se ateističke struje trude to opovrgnuti. Znanost, filozofija i religija nijemi su pred tom velikom zagonetkom koja je za um neobuhvatljiva beskonačnost, stoga preostaje odgovor potražiti jedino u vlastitom srcu, sjedištu božanske iskre koja u nama uvijek tinja i ustrajno teži krajnjem smislu postojanja.

Eleuzinski misteriji

Categories: Religije i kultovi|Tags: 09-2023, anaktoron, Atena, bakljonoša Dadouchos, Boedromion, bog Jakho, bog podzemnog svijeta, bogovi, Bonus intra – melior exi, božica Reja, božica vegetacije i plodnosti polja, Cerera, Ciceron, De legibus, Demetra, Demofont, Dijana Kotarac, Egipatska Knjiga mrtvih, Eleuzina, epopteia, glasnik Hieorokeryx, Had, Helije, Hermes, hiera, hijerofant, Himna Demetri, Historija helenske etike, Homer, humanizacija života, inicijacija, inicijanti, inicijatske ceremonije, kistai mystika, kistophore, klas, klica, Kora, kralj Kelej, kult, kult majke Zemlje Geje, kykeon, ljudska duša, ljudsko dostojanstvo, M. N. Đurić, mali misteriji, Metanira, mistični kovčeg, mystagogos, mystes, nar, Nisa, Panageis, pčele, Perzefona, Pindar, podzemni svijet, posvećenici, proljeće, proljetno buđenje prirode, purifikacija, razine misterija, sjeme, smrt, stara Grčka, starogrčki kalendar, stvaralačke snage, svetište, svijest o jedinstvu, Telesterion, Tezmoforije, Triptolem, Velika majka Kibela, veliki misteriji, zavjet šutnje, zelenilo, zimsko umiranje prirode, život|

U eleuzinske misterije bili su upućeni mnogi helenski filozofi, pjesnici, umjetnici i državnici. No, što se pritom odvijalo, zavijeno je velom tajne jer su inicirani bili vezani strogim zavjetom šutnje. U središtu misterija bio je kult božice Demetre i Perzefone. Cikličko odlaženje Perzefone u Hadov podzemni svijet i vraćanje na zemlju majci Demetri simbol je zimskog umiranja i proljetnog buđenja prirode, kao i smjene ovostranih i onostranih etapa čovjekova života.

Arhita iz Taranta – filozof i vladar

Categories: Filozofija|Tags: 02-2017, Aristoksen, Aristotel, Ciceron, država, Eudoks s Knida, Filolaj, filozof vladar, kvadrivium, Magna Graecia, matematika, mjera, muzika, O biću, O duši, O počelima, O prijateljstvu, O suprotnostima, O svemiru, pitagorejska škola, Platon, Sofija Stepanovska, trivium|

Platonov suvremenik, grčki filozof i vladar, Arhita iz IV. st. pr. Kr. predstavnik je pitagorejske filozofske škole i karika je u lancu prijenosa pitagorejskog učenja sve do renesanse. Ostvario je značajan doprinos na područjima aritmetike, geometrije, mehanike, fizike i glazbe. Matematiku povezuje s etikom i politikom pomoću umijeća mjerenja, antičkog ideala povezanog s vrlinom umjerenosti. Arhita je poslužio Platonu kao uzor vladara filozofa koji u njegovoj Državi ostvaruje ideal pravednosti.

Ciceronova pohvala filozofije

Categories: Filozofija|Tags: broj 51, Ciceron, ljudske dužnosti, Petar Bujas, politika, Rim, rimski duh, stoička doktrina|

“ ... Zbog toga je majka svega dobroga mudrost, od ljubavi prema kojoj je u Grčkoj dobila ime filozofija, a od koje besmrtni bogovi nisu ljudskom životu dali ništa bogatije, ništa plodnije, ništa odličnije. Jedino nas je ona naučila ono što je najteže: da spoznamo sami sebe ...”