prirodni zakoni – Nova Akropola

Demokrit

Categories: Filozofija|Tags: 11-2024, Abdera, alegorije, Aleksandrijska knjižnica, Anaksagora, Aristotel, atomisti, atomistička doktrina, atomizam, atomos, Bit, Bitak, četiri elementa, Ciceron, Corpus Democriteum, Diogen Laertije, dužnost, eidoli, elejska škola, Empedoklo, Epikur, etika, eudaimonija, Eutimija, Filolaj, filozof, grčka filozofija, Hesiod, homeomerije, Homer, jedinstveno počelo, kozmos, Leukip, Luka Marić, Lukrecije, makrokozmos, Mali red svijeta, manifestacija, metafizika, mikrokozmos, Milet, mitološka tradicija, ne-Bitak, orfička mistagogija, parabole, Parmenid, Pitagora, Pitagorino učenje, Platon, pokret, Pravednost, predsokratovci, priroda, prirodni zakoni, proročište u Delfima, proročište u Dodoni, Seneka, simbolički jezik, Sokrat, Solon, srednji put, stoička filozofija, Veliki red svijeta, Zenon|

Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Kako će se zvati naše doba?

Categories: Aktualno|Tags: 06-2023, Antonin Vinkler, bratstvo, funkcionalna nepismenost, iluzija, informacije, internet, javni život, jedinstvo, Joško Dvornik, kontrola, lajkovi, mašta, Matrix, metaživot, moralne vrijednosti, muško-ženski polaritet, online, osamljenost, pamćenje, prirodni zakoni, privatnost, razvoj čovjeka, sustav vrijednosti, svijet kao selo, svjetonazor, tehnologija, umjetna inteligencija, volja, youtuber|

Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.

Kugla i krug

Categories: Znanost|Tags: 10-2016, Antun Musulin, broj, broj π, gematrija, geometrija, Jedno, kaos, krug, kugla, matematika, Ne – Broj, Pitagora, pitagorejci, prirodni zakoni, simbol|

Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.

Filozofija, čovjek i priroda

Categories: Filozofija|Tags: 05-2015, Delia Steinberg Guzmán, identitet, kultura, ljubav prema mudrosti, priroda, prirodni zakoni, Stela Kurpes|

Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.