Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.
Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.
Lako zapadamo u rutinu, kada nam se svijest i pažnja uspavaju, a jedno od sredstava buđenja su putovanja. Tada u susretu s novim krajolicima i ljudima širom otvorenih očiju promatramo sve oko sebe. Putovanjima širimo vidike, ona nam nude odmak i odmor od svakodnevnice i problema, kao i priliku da se osvrnemo na vlastiti životni put i našu ljudsku zadaću. No, rimski stoik Seneka poručuje da ne moramo mijenjati okruženje, svježinu pogleda možemo postići ovladavanjem umijeća svakodnevne obnove.
Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.
Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.
Tehnološki razvoj s valom informatičkih inovacija preplavio je naše doba, promijenio sustav vrijednosti i ustoličio nove ideale. Naše će doba vjerojatno ostati zapamćeno po internetu kojim smo umrežili svijet i pretvorili ga u globalno selo, po nezapamćenom mnoštvu dostupnih informacija, po presađivanju srca i putovanju u svemir. Ali i po pokušajima "ispravljanja" zakona prirode, osamljenosti, otuđenosti… To naličje zove da razvoj i korištenje vanjskih tehnoalata svedemo na razumnu mjeru i okrenemo se razvoju nutarnjih, ljudskih.
Pitagorejci su podučavali da je sve broj, da je sve manifestacija zakona koji upravljaju postojanjem i vode savršenstvu čiji simbol može biti krug, kugla i broj π. Središte tog kruga ili kugle je sjemenka, klica čitave stvarnosti, princip i uzrok kružnice i svega što se nalazi unutar te kružnice. Sve proistječe iz tog nepokretnog principa – dinamično i statično, vrijeme i prostor, život i materija.
Filozofija kao ljubav prema mudrosti vodi čovjeka prema upoznavanju i razumijevanju prirodnih zakona, prema upoznavanju samoga sebe, što mu je potrebno da bi pronašao svoje mjesto u prirodi i inteligentno sudjelovao u njoj.