sunce – Nova Akropola

Legende o zviježđima

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 10-2026, 12 znakova zodijaka, Akad, Aldebaran, astronomski prikazi, Aurora, babilonski astronomi, bik, Blizanci, bog Ningirsu, boravište predaka, božica Plejona, braća Bram-bram-bult, četiri godišnja doba, cirkumpolarne zvijezde, čuvarice žetve, Damir Krivdić, Deveto nebo (Citlaltlachitli), Diana, drevni Egipat, družba Sedmorice konjokradica, Drži Čvrsto, Duat, Europa, glinene pločice, Gospodar žada, grčki mitovi, Hera, horizont, Horus, indijski astronomi, Izida, južni otvor, Kali Yuga, katalozi, Kazahsi, Kepler, kineska vjerovanja, kojot, konstelacija Bika, Koza i Tava, kozmogonije Azteka i Maya, kozmogonijsko-religijski sustav Inka, Kozoriba, Kraljeva odaja, krava, Labud, Lira i Kočijaš, magijska igra pelota, Mahabharata, Mali pas, Mjerica, Mjesec, Mliječni put, Nebeska djevojka (α u Liri), Nebeska rijeka, Nebeski pastir (δ i γ u Orlu), nebeski pol, neprolazne ili besmrtne zvijezde, Ninarta (Enlilov sin), Orion, Oziris, paljenje nove vatre, Pantera, planeti, Plejade, pleme Pima, početak poplava Nila, podzemni svijet, polarna zvijezda, polarno sazviježđe, popisi zviježđa, Rohini, Sanaisćara, Sapta-rikša, Saturn, Sedam mudraca, sedam Rishija, Sedmo nebo (Xoneculli), Seneka, simbol mudrosti, sjeverni otvor, sjeverni pol na nebu, sjevernoameričko pleme Assiniboine pleme Meskwaki ili Fox, škorpion, sokol, stara australska tradicija, Strijelac, Sumer, sunce, Svečanost nove vatre, Tai Ji, Tekstovi piramida, Tian Ji, trinaest nebeskih konstelacija, tzv. Jutarnji stup, Vaga, Velika piramida, Veliki medvjed, vladar, Vodenjak, vodenkonj, vrh neba, vrhovnik nebeskih bogova, Vrhovno Jedinstvo, zaštitnice ratarstva, Željezni kolac, Zemljina os, zenit, Zeus, ziježđe Vodenkonja, zodijak iz Dendere, zvijezda Alcor, zvijezda Dhruva, zvijezda Procyon, zvijezda Sirius (Sotis), zvijezda Sjevernjača, zvijezde Bijeli ždrijebac i Sivi ždrijebac, zvijezde lutalice, zviježđe Arundhati, zviježđe Bika, zviježđe Oriona, zviježđe Sjeverna grupa, zviježđe Velikog medvjeda, zviježđe Zmaja (Draco), zviježđe Zvečarkin rep (Plejade)|

Praćenje noćnog neba seže u prapovijest. Iako su promatrale isto nebo, drevne su ga kulture vidjele na različite načine. U oblicima koje su prepoznavale na tamnom nebeskom svodu i imenima koja su davale pojedinim zviježđima odražavali su se njihovi svjetonazori i vjerovanja. Ipak, zajednički im je doživljaj Zemlje i neba kao žive, svete i međuovisne cjeline, što je temelj većine drevnih kozmologija, mitova i religija, kao i nastojanje da život na Zemlji usklade s ritmovima neba.

Filozofija i astronomija – Nevidljiva veza

Categories: Filozofija|Tags: 10-2026, astronomski artefakti, civilizacije, čovjek, galaksija, Maria Inês Gomes, Merkur, Mliječni put, mudrost, nebeska tijela, noćno nebo, orbita, planeti, Pluton, postojanost, pretpovijesne kulture, red, revolucija, rotacija, Sofija Stepanovska, sunce, Sunčev sustav, svemir, svijet, temeljna životna pitanja, Vrhovno biće, zemlja, znanje, zviježđa, zviježđe|

Pogled na zvjezdano nebo i neizmjerno prostranstvo svemira, čiji smo dio, oduvijek povezuje astronomiju i filozofiju. Noćno nebo osuto zvijezdama potiče na unutarnji dijalog: tko sam, zašto sam ovdje, odakle dolazi stvarnost koju vidim? Nebeski red, sklad i postojanost također nadahnjuju na uspostavljanje reda, sklada i postojanosti u vlastitom životu.

Zmajeva špilja na otoku Braču

Categories: Hrvatska baština|Tags: 09-2026, Ante Škobalj, Apokalipsa, Astarta, bazilika, boginja Mjeseca, Bogorodica, bol, časopis Slovo, Cyrill von Korvin-Krasinski, Dante Alighieri, Dragonjina špilja, duhovni mir, eremitaže, euharistijski simbol, evanđelisti, Joško Dvornik, klesarije, Krist, kult gorskih vrhova, kult pećina, kult sv. Vida, kult Svetovida, kult Svevida, molitva, Murvica, otok Brač, pogansko doba, poljički glagoljaši, poljski kapucin, polumjesec, povjesničari umjetnosti, pretkršćansko razdoblje, profesor etnologije i povijesti religija, profesor Josip Ham, ptica pelikan, pustinja Blaca, pustinjaci, Raj, rano kršćanstvo, reljefi, samostani, sukob dobra i zla, sunce, Sveti Ivan Evanđelist, Veronikin rubac, Vidova gora, Vjera starih Hrvata, zavjetni kovčeg|

Zmajeva špilja na otoku Braču nekada je bila obitavalište kršćanskih pustinjaka posvećenih molitvi. Poznata je po reljefima na stijenama, među kojima naročito privlači pozornost isklesani zmaj. Dio reljefa nesumnjivo pripada kršćanskoj tradiciji, dok je motiv zmaja po svoj prilici nasljeđe poganskoga vremena, kada su špilje služile za obrede inicijacije. Ipak, teško je preciznije odrediti vremensko, stilsko i simboličko podrijetlo reljefa.

Neil Armstrong – Prvi čovjek na Mjesecu

Categories: Znanost|Tags: 08-2026, američki književnik, američki svemirski program, Apollo 11, Apollo 8, astronaut, avioni, biograf, Buzz Aldrin, Centar za svemirske letove s ljudskom posadom, čovječanstvo, Gemini VII, geologija, geološki uzorci, glazba, humanost, intuicija, istraživačke postaje, James R. Hansen, José Carlos Fernández, Jules Verne, Kristofor Kolumbo, kulturna ikona, letenje, letjelica Columbia, Lindberghov prelet Atlantika, lunarni modul Eagle, međuljudski odnosi, Michael Collins, moralne vrijednosti, NASA, Neil Armstrong: The First Man on the Moon, Norman Mailer, pilot, planet Zemlja, postaja Mir, prirodni satelit, program Apollo, racionalnost, raketa Saturn V, slava, sunce, Sunčev vjetar, svemir, svemirski brod, Svemirski centar u Houstonu, svemirski let, Sveučilište Purdue, tehnološki pothvat, velikani znanosti, vrline, zapovjednik misije, Zemljina orbita, znanost, zrakoplovstvo|

Putovanje na Mjesec, ostvareno zahvaljujući stoljećima znanstvenog razvoja te radu više od četiristo tisuća ljudi, simbol je neugasive ljudske znatiželje i težnje za otkrivanjem nepoznatoga. Zapovjedniku misije Neilu Armstrongu, osobi iznimnih sposobnosti i karaktera, pripala je povijesna uloga prvog čovjeka koji je zakoračio na Mjesec. Armstrong je pridonio novom shvaćanju Zemlje kao zajedničkog doma čovječanstva, jedinstvene cjeline koja putuje oko Sunca i istodobno predstavlja tek mali dio neizmjernog svemira.

Pleme Ašaninka – Harmoniziranje s prirodom

Categories: Antropologija|Tags: "primitivna" kultura, 07-2026, Amazona, Axelle Defrasne, Campa, ceremonije, drevne civilizacije, duhovi prirode, duša, ekološki aktivizam, ekološki problemi, Gerald Weiss, godišnji ciklusi, Josip Matković, Kozmologija Campa – svijet šumskog plemena u Južnoj Americi, kultura natjecanja, kultura suradnje, međuovisnost, Mjesec, mreža života, nomadi, obaveze, običaji, okoliš, plemena, prava, prirodni ciklusi, resursi, šamani, sunce, svemir, tradicija, univerzalna načela, vatra, vjerovanja, zakoni prirode, životni stil|

Istraživanje amazonskog plemena Ašaninka otkriva drevna načela koja nas mogu poučiti životu u skladu s prirodom. Za njih je čovjek duhovno biće kojemu je tijelo tek privremeno boravište, što ukazuje na važnost unutarnjih vrijednosti nasuprot robovanju materijalnim željama. Njihovo uvjerenje da je čovjek dio povezane mreže života, kao i kultura suradnje te odgovoran odnos prema prirodi, mogu nam poslužiti kao nadahnuće za rješavanje ekoloških problema suvremenog svijeta.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

U potrazi za novom Zemljom

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, atmosfera, biološki procesi, biološki sustav, biosfera, Branislav Vukajlović, civilizacija, čovječanstvo, egzistencijalna ugroženost, ekosustav, ekstrasolarni planeti, evolucija, fikcija, fizikalni, fotosintetski organizmi, galaksija, geološka i biološka povijest Zemlje, geološki, kambrijska eksplozija, kemijski, kisik, kopno, led, letjelica Kepler, ljudska fiziologija, ljudsko tijelo, magnetno polje, Mars, Merkur, mikroorganizmi, more, nastanjiva zona, nastanjivi planeti, prirodna ravnoteža, SF filmovi, simbioza, sonda Voyager, stanice tijela, sunce, Sunčev sustav, svemir, svjetlosne godine, tehnologija, temperatura, teraformiranje, tlak, ugljikov dioksid, vakuum, višestanični organizmi, voda, volja, živi svijet, znanost, zvijezda Alfa Centauri, zvjezdani sustav|

Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Plesovi u krugu

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2025, arhetip, Balkan, ceremonije, četiri elementa, Chevalier-Gheerbrant, dr. Maria-Gabriele Wosien, etnomuzikolog Marijan Rudel, godišnja doba, jedinstvo, koreograf Bernhard Wosien, krug, Lidija Šustek, molitva, narodni plesovi, obredne svečanosti, planeti, ples, Ples srca, Plotin, pokret, priroda, ritam, Rječnik simbola, Rumi, sakralnost, simbol, solarna božanstva, središte, Sunčani ples, sunce, sveta mjesta, univerzum, vatra, voda, zemlja, Zrak|

Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.