razum – Nova Akropola

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", "divlji" narodi, "građanin svijeta", 09-2023, antropologija, barbari, civilizirana Europa, Claude Lévi-Strauss, Diderotova enciklopedija, druga rasa, Fernand Schwarz, fizičke razlike, grof de Buffon, grupna ideologija, homogenizacija društva, humanost, jedinstvena kultura, kolonijalna osvajanja, ljudska povijest, ljudski potencijali, ljudsko iskustvo, logika dominacije, model degeneracije, moderni čovjek, multikulturno društvo, Povijest prirode, predrasude, primitivac, promicanje različitosti, prosvjetiteljstvo, Rasa i povijest, razum, religije, renesansa, rimski građanin, Rimsko Carstvo, savez, segregacija, Sofija Stepanovska, staroegipatsko društvo, superiornost civiliziranog čovjeka, superiornost kulturnih nacija, tolerancija, vjerska ili etnička netrpeljivost, Voltaire, zajednički korijeni, zakon, znanstvene klasifikacije|

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Empatija – dragocjena ljudska kvaliteta

Categories: Psihologija|Tags: 07-2023, Aristotel, brahmavihare, budizam, daya, duboka empatija, emocije, emocionalna empatija, filozofija, intersubjektivnost, Kant, kognitivna empatija, kršćanstvo, Martin Buber, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, milosrđe, Nikša Đerek, Platon, plitka empatija, prosvjetljenje, psihologija, razum, religija, simpatija, suosjećanje|

Pojam empatije, aktualiziran krizom kroz koju prolazimo, označava suosjećanje kao sposobnost uživljavanja u emocionalna stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Suosjećanje nalazimo u središtu svih religijskih i etičkih tradicija koje nalažu da postupamo prema drugima onako kako želimo da se postupa prema nama. Djelotvorno suosjećanje olakšava dublje povezivanje i razumijevanje drugih, a time i nas samih, ključ je suživota i ostvarenja čovjekove ljudskosti.

Sakralna geografija – dinamička veza između neba i zemlje

Categories: Antropologija|Tags: 08-2022, Fernand Schwarz, Gilbert Durand, hominizacija, Homo religiosus, Homo sapiens, Homo symbolicus, imaginacija, jezik mitova, kozmos, Leroi-Gourhan, ljudska svijest, metalingvistički jezik, Mircea Eliade, mitska geografija, nous, ontologija, psyche, razum, sakralno, soma, sveto i profano, svjesno i nesvjesno|

Sakralna geografija oslanja se na temeljni kozmogonijski mit koji prenosi model stvaranja univerzuma od prvotnih vremena naovamo. Unatoč razlikama u predajama, mit sadrži sliku središta svijeta koje povezuje ono što je gore s onim što je dolje, poput osi svijeta zahvaljujući kojoj je sve povezano i živi. To je činilo jezgru vjerovanja tradicionalnih društava čiji je materijalni svijet bio uređen po uzoru na mitsku geografiju. Čovjek je uz pomoć sakralne geografije proživljavao iskustvo svetog i bio povezan s univerzumom.

Nagoni i humanitet

Categories: Psihologija|Tags: 02-2022, animalno, arhetipovi, Arjuna, ateizam, barbarstvo, Branko Zorić, evolucija, fikcija, hedonizam, humane vrijednosti, humanitet, humano, iluzija, Klement Aleksandrijski, Krišna, kriteriji, Mahabharata, materijalizam, razum, svijest, um|

Nagone za održanjem života, duboko upisane u genetsku strukturu čovjeka, dijelimo sa životinjama. No, kao ljudska bića u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, kroz svjesno održavanje odnosa između humanog i animalnog, u kojem prevladava ono humano. Ako se to zapostavi, civilizacija tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije. Na nama je da izaberemo hoćemo li slijepo popuštati nagonima ili težiti ljudskom dostojanstvu.